tag:blogger.com,1999:blog-70358702045416070722024-03-14T03:15:07.914-07:00MIROLJUB TODOROVIC, POETRY, ESSAYS AND VISUAL WORKSMiroljub Todorovichttp://www.blogger.com/profile/08722630911818111543noreply@blogger.comBlogger51125tag:blogger.com,1999:blog-7035870204541607072.post-57906980814998316972011-12-14T14:35:00.000-08:002011-12-17T14:59:32.029-08:00<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on"><div class="MsoNormal" style="margin: 0cm 0cm 0pt;"><br />
</div><div class="MsoNormal" style="margin: 0cm 0cm 0pt;"><br />
</div><div class="MsoNormal" style="margin: 0cm 0cm 0pt 36pt; text-indent: 36pt;"><span style="color: black;"><strong>ITALIJANSKA I SRPSKA NEOAVANGARDA</strong></span></div><div class="MsoNormal" style="margin: 0cm 0cm 0pt 36pt;"><span style="color: black;"><br />
<br />
<span style="mso-spacerun: yes;"> </span>Šezdesetih godina ovog veka naša civilizacija učinila je krupne korake ka elektronskoj, planetarnoj i kosmičkoj ekspanziji. Suočili smo se sa mogućnostima i moćima računara, čovek je zakoračio u kosmos, spustio se na Mesec. Informativni mediji započeli su potpuno osvajanje našeg životnog pa samim tim i duhovnog prostora. Nova tehnološka sredstva, znatno savršenija nego ranija, menjala su, razume se, i naš odnos prema umetnosti. U takvim uslovima rođena je i vizuelna poezija. Neosporno, rekao bih, inspirativni izvor, osnovna poluga, pa i krvotok neoavangarde šezdesetih i sedamdesetih godina. Ona je imala, svakako, svoju predistoriju u futurizmu, dadaizmu, pa i mnogo ranije u evropskom Baroku, čak i u antičkoj Grčkoj, ali je postala to što jeste tek u našem vremenu, u vremenu civilizacije slike.<br />
<span style="mso-spacerun: yes;"> </span>Pokret vizuelne poezije zahvatio je tih godina čitav svet. Od Urugvaja do Japana, od Kanade do Australije nicale su grupe, osnivali su se časopisi, otvarale izložbe vizuelne poezije. Najuzavrelije tlo bilo je, pak, u Italiji. Brojne neoavangardne grupe, umetnici, časopisi, izložbe, od juga do severa aktivno je u to vreme u ovoj zemlji. Kudikamo više nego u mnogoljudnijoj Americi, da ne pominjem Francusku, Nemačku i Veliku Britaniju.<br />
<span style="mso-spacerun: yes;"> </span>U Tarantu, kasnije u Firenci, deluje Mikele Perfeti, u Napulju Mateo Dambrozio i Lučano Karuzo, u Torinu braća Adriano i Mauricio Spatola, kao i veteran Arigo Loratotino, u Milanu Ugo Karega, u Veroni i Breši Izaia Mabelini alias Sarenko i Franko Verdi, itd., itd.<br />
<span style="mso-spacerun: yes;"> </span>Jedan od promotora italijanske avangarde i vizuelne poezije svakako je Euđenio Mičini, autor više desetina pesničkih knjiga, eseja i manifesta, osnivač dveju neoavangardnih grupa 63 i 70, izdavačke kuće i časopisa <i>Techne</i> u Firenci, kao i veoma značajnog mesečnika za vizuelnu poeziju <i>Lotta poetica</i> sa Sarenkom i belgijskim pesnikom Paulom de Vreom.<br />
<span style="mso-spacerun: yes;"> </span>Svoje stavove o novoj poeziji Mičini će izložiti u mnogim esejima, ali oni su, rekao bih, najeksplicitnije izraženi u tekstu </span><span lang="SR-CYR" style="color: black; mso-ansi-language: SR-CYR;">''</span><span style="color: black;">Vizuelna poezija – sadašnjost-budućnost</span><span lang="SR-CYR" style="color: black; mso-ansi-language: SR-CYR;">''</span><span style="color: black;">, koji je napisao u saradnji sa Mikeleom Perfetijem. U ovom manifestu dvojica pesnika polemički atakuju ne samo na tradicionalnu već i konkretnu poeziju pa čak i na avangardu. Prema njima "odnos vizuelne poezije i avangarde sadržan je u činjenici da je avangarda (od prvih godina ovog veka pa sve do šezdesetih godina) bila endoliterarna, to jest da je nastala iz književnosti i, mada je išla putem negacije (dijalektičke negacije kao izvora istorije), u stvari, nastavlja njeno tkivo, stvarajući novu tradiciju i opet se utapajući u književnost."<br />
S druge strane, ukazuju oni, vizuelna poezija se, odričući privilegovan status pridavan verbalnoj upotrebi reči i samoj reči, postavlja van književnosti; ona je dopunjuje, ne koristi se direktno njenim modelima, ne poštuje njene žanrove, i čak postavlja sebe kao alternativu.<br />
<span style="mso-spacerun: yes;"> </span>Osnovni nedostatak dosadašnje endoliterarne avangarde, zaključuju Mičini i Perfeti jeste u tome što je ona radikalno kritikovala jezik, postavljajući književnost kao lingvističku autobiografiju, to jest postavljajući jezik kao subjekt i nameravajući da postigne metodičnu neizražajnost. i nerazumljivost, a ne nove oblike izražavanja. Novonastale formalističke discipline u punoj su meri opravdale ovakvu njenu strukturu i razvoj, ali nisu uklonile književnost sa terene lingvistike.<br />
<span style="mso-spacerun: yes;"> </span>Za Mičinija vizuelna poezija je "gerilski rat" u kome se mogu upotrebiti sva sredstva, a čiji je krajnji cilj ne samo promena u književnosti već i preobrazba društva. To se vidi u njegovim vizuelnim pesmama iz sedamdesetih godina gde dominiraju društveno-socijalni i politički motivi sa ključnim rečima kao što su "revolucija", "vlada", "mafija", koje su uvek u prvom planu ikoničke strukture bacajući u zasenak druge verbalne i vizuelne elemente. Osnovno geslo pesnika je izjednačavanje poezija i života i nastojanje da se pokaže kako sam život piše poeziju. Na to će nas upozoriti i naslovi pojedinih Mičinijevih pesničkih knjiga: <i>Poesie est violence</i>, (Poezija je nasilje) i <i>Poetry gets into life</i> (Poezija ulazi u život).<br />
<span style="mso-spacerun: yes;"> </span>Završavajući ovaj kratak, sažet, pa samim tim i nedovoljan prikaz obimnog i razuđenog Mičinijevog pesničkog i kritičkog dela, želeo bih da kažem nekoliko reči i o vezama italijanske vizuelne poezije i jugoslovenskog signalizma. Te veze bile su, moram odmah to da istaknem, bolje i čvršće nego sa i jednim drugim narodom i kulturom u svetu.<br />
<span style="mso-spacerun: yes;"> </span>Prvi prikaz signalizma van naše zemlje došao je iz pera Mikelea Perfetija u listu <i>Korijere del đorno</i> u Tarantu 27. septembra 1970. godine. Perfeti je i dalje u istom listu pratio i prikazivao svaku signalističku akciju i oduševljeno dočekivao svaki novi broj časopisa <i>Signal </i>i signalističku knjigu.<br />
Nikako ne mogu da zaboravim da nam je upravo naš današnji gost Euđenio Mičini ponudio da objavimo prvu antologiju signalističke poezije kod njega u Firenci.<br />
<span style="mso-spacerun: yes;"> </span>Prva zajednička izložba signalista nije bila ovde u Beogradu, niti u Srbiji, niti u ondašnjoj Jugoslaviji, već u Milanu u Italiji. Nju je pod nazivom </span><span lang="SR-CYR" style="color: black; mso-ansi-language: SR-CYR;">''</span><span style="color: black;">Poesia signalista Jugoslava</span><span lang="SR-CYR" style="color: black; mso-ansi-language: SR-CYR;">''</span><span style="color: black;"> u galeriji Tul jula 1971. godine organizovao veliki prijatelj signalizma Ugo Karega.<br />
<span style="mso-spacerun: yes;"> </span>Širom su nam bila otvorena vrata časopisa <i>Lot</i></span><i><span lang="SR" style="color: black; mso-ansi-language: SR;">t</span><span style="color: black;">a poetica</span></i><span style="color: black;">, <i>Tam tam</i> i raznovrsnih zbornika i antologija. Naša imena nalaze se u katalozima brojnih internacionalnih izložbi vizuelne poezije u Italiji.<br />
<span style="mso-spacerun: yes;"> </span>U knjizi <i>Signalizam u svetu</i>, objavljenoj 1984. godine u Beogradu, koja donosi najznačajnije tekstove o jugoslovenskom signalizmu koje su napisali stranci, pored dvoje Poljaka, dvoje Francuza, trojice Nemaca, uz po jednog Čileanca, Čeha, Rusa, Belgijanca i Kanađanina, čak je četvorica Italijana. O signalizmu pišu: Mikele Perfeti, Adrijano Spatola, Enco Minareli i Mateo Dambrozio. U napomeni je naveden i tekst Ariga Loratotina koji priređivač nije uvrstio u ovu knjigu.<br />
<span style="mso-spacerun: yes;"> </span>S druge strane mi smo nastojali da koliko toliko, prema našim mogućnostima, uzvratimo i predstavimo dela italijanske neoavangarde našoj publici.<br />
<span style="mso-spacerun: yes;"> </span>U prvom broju Internacionalne revije <i>Signal </i>objavljuju vizuelne pesme: Mikele Perfeti, Đulija Nikolai, Adrijano Spatola, Arigo Loratotino, Sarenko, Ugo Karega, Đuzi Kopini i Euđenio Mičini. U odnosu na objavljene pesnike iz drugih zemalja apsolutna je dominacija naših italijanskih kolega.<br />
<span style="mso-spacerun: yes;"> </span>Slično je i sa beleškama kojima se u <i>Signalu</i> prate knjige, časopisi, izložbe i druge manifestacije. U antologijama neoavangarde, koje sam pravio za časopis <i>Delo</i>: </span><span lang="SR-CYR" style="color: black; mso-ansi-language: SR-CYR;">''</span><span style="color: black;">Konkretna vizuelna i signalistička poezija</span><span lang="SR-CYR" style="color: black; mso-ansi-language: SR-CYR;">''</span><span style="color: black;">, 1975. i </span><span lang="SR-CYR" style="color: black; mso-ansi-language: SR-CYR;">''</span><span style="color: black;">Mejl art-mejl poezija</span><span lang="SR-CYR" style="color: black; mso-ansi-language: SR-CYR;">'',</span><span style="color: black;"> 1980, veliki je broj italijanskih umetnika. Pa i u ovoj novoj seriji, u obnovljenom <i>Signalu</i> pored starih prijatelja. da pomenem: Perfetija, Mičinija, Loratotina, tu su još i novi saradnici: Đovani Strada, Rosana Apičela, Emilio Morandi, Ruđero Mađi, Đino Đini, Vitore Baroni, Serse Luiđeti, i drugi. No, ovo je već stvar za stručnjake i jednu širu i ozbiljniju komparativnu analizu međusobnih veza, prožimanja i odnosa i talijanske i naše neoavangarde.<br />
<span style="mso-spacerun: yes;"> </span>Na meni je da iskoristim ovu priliku i još jednom pozdravim našeg gosta, velikana planetarne poezije Euđenija Mičinija i da se preko njega zahvalim brojnim italijanskim pesnicima, kritičarima, antologičarima, urednicima izdavačkih kuća i časopisa i galeristima, koji su s punim poverenjem i širokog srca, kako samo umeju Italijani, prihvatili jugoslovenski signalizam, objavljivali ga u svojim časopisima, antologijama, izlagali na izložbama, tumačili u svojim esejima i tako preporučivali svetu ne samo naš pokret već i srpsku kulturu, čiji je signalizam neosporni i neotuđivi deo.</span></div><div class="MsoNormal" style="margin: 0cm 0cm 0pt; text-indent: 36pt;"><br />
</div><div class="MsoNormal" style="margin: 0cm 0cm 0pt 36pt; text-indent: 48pt;"><span style="color: black;">(Objavljeno u <i>Politici</i>, 4. jula 1998. i u knjizi </span><span lang="SR-CYR" style="color: black; mso-ansi-language: SR-CYR;">''</span><span style="color: black;">Tokovi neoavangarde</span><span lang="SR-CYR" style="color: black; mso-ansi-language: SR-CYR;">''</span><span style="color: black;">,<span style="mso-spacerun: yes;"> </span>Nolit, Beograd, 2004)</span></div><div class="MsoNormal" style="margin: 0cm 0cm 0pt; text-indent: 36pt;"><br />
</div><div class="MsoNormal" style="margin: 0cm 0cm 0pt; text-indent: 36pt;"><br />
</div><div class="MsoNormal" style="margin: 0cm 0cm 0pt; text-indent: 36pt;"><br />
</div><div class="MsoNormal" style="margin: 0cm 0cm 0pt; text-indent: 36pt;"><br />
</div><div class="MsoNormal" style="margin: 0cm 0cm 0pt; text-indent: 36pt;"><br />
</div><div class="MsoNormal" style="margin: 0cm 0cm 0pt; text-indent: 36pt;"><br />
</div><div class="MsoNormal" style="margin: 0cm 0cm 0pt; text-indent: 36pt;"><br />
</div><div class="MsoBodyTextIndent2" style="margin: 0cm 0cm 0pt; text-indent: 0cm;"><span style="font-size: 12pt;"><br style="mso-special-character: line-break;" /></span></div><div class="MsoNormal" style="margin: 0cm 0cm 0pt; text-indent: 36pt;"><br />
</div><div class="MsoNormal" style="margin: 0cm 0cm 0pt; text-indent: 36pt;"><br />
</div><div class="MsoNormal" style="margin: 0cm 0cm 0pt;"><br />
</div><div class="MsoNormal" style="margin: 0cm 0cm 0pt;"><br />
</div></div>Miroljub Todorovichttp://www.blogger.com/profile/08722630911818111543noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-7035870204541607072.post-23683660550222151862011-12-14T14:31:00.001-08:002011-12-17T15:03:45.161-08:00<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on"><div class="MsoNormal" style="margin: 0cm 0cm 0pt;"><br />
</div><div class="MsoNormal" style="margin: 0cm 0cm 0pt;"><br />
</div><div class="MsoNormal" style="margin: 0cm 0cm 0pt; text-indent: 36pt;"><span style="color: black;"><strong>RUSKA NEOAVANGARDA</strong></span></div><div class="MsoNormal" style="margin: 0cm 0cm 0pt; text-indent: 36pt;"><span style="color: black;"><br />
<br />
<span style="mso-spacerun: yes;"> </span>Pod neoavangardom podrazumevamo sve one pokrete, struje, grupe i pojedince, koji se javljaju šezdesetih godina u književnosti i umetnosti sa težnjom za radikalnim promenama u raznim oblastima ljudskog duha i kulture. Ovde bi spadali: konkretna poezija, mejl-art, konceptualna umetnost, novi realizam, Fluksus, vizuelna poezija, spacijalizam, bodi-art, signalizam, itd.<br />
<span style="mso-spacerun: yes;"> </span>U mejl-artu, vizuelnoj poeziji i različitim formama ispoljavanja konceptualne umetnosti vidimo žile kucavice neoavangarde šezdesetih i sedamdesetih godina.<br />
<span style="mso-spacerun: yes;"> </span>Mejl-art po novom umetničkom senzibilitetu, planetarnoj komunikaciji što se preobražava u kreaciju, i neograničenim oblicima i metodama istraživanja kojima se vrši prevrednovanje suštinskih načela umetnosti.<br />
<span style="mso-spacerun: yes;"> </span>Poetički programi konkretne i vizuelne poezije znatno su preinačili osnovne postavke književnosti napuštanjem standardnih vidova i načina jezičkog izražavanja, pri čemu je složeno estetsko zračenje i delovanje vizuelne pesme zasnovano, u najvećoj meri, na materijalno shvaćenoj percepciji teksta.<br />
<span style="mso-spacerun: yes;"> </span>Radikalizam konceptualne umetnosti, koja je sve svela na ideju (koncept), poljuljani su sami temelji likovne umetnosti.<br />
Mejl-artom i vizuelnom poezijom začinju se i prvi elementi budućeg planetarnog mišljenja i bića.<br />
<span style="mso-spacerun: yes;"> </span>U poslednjoj deceniji dvadesetog veka intermedijalna istraživanja i raznovrsni eksperimenti, koje je inicirala neoavangarda, sve su više prisutni i u ruskoj književnosti i likovnoj umetnosti. Javljaju se pojedinci i grupe ne samo u Moskvi i Sankt Peterburgu, već i u Kalinjingra</span><span lang="SR" style="color: black; mso-ansi-language: SR;">d</span><span style="color: black;">u, Kalugi, sve do Jejska na Azovskom moru i Kemerova u dalekom Sibiru. Jedan od najagilnijih vizuelnih pesnika i mejlartista Sergej Segaj, koji deluje već više od dve decenije, uspostavivši kontakt sa brojnim neoavangardnim centrima u Evropi i Americi, živeo je i radio u ruskoj provinciji (Jejsku).<br />
<span style="mso-spacerun: yes;"> </span>U Kalinjingradu književno-umetnička grupa na čelu sa Dmitrijem Bulatovim već je organizovala više izložbi vizuelne poezije, mejl-arta i drugih intermedijalnih istraživanja, a nedavno je objavljena i obimna antologija <i>Точка зрения – визуалная</i> <i>поэзия 90-е годи</i>. U ovoj antologiji, izvanredno opremljenoj, na blizu 600 stranica velikog formata, predstavljeno je sto šesnaest umetnika (vizuelnih pesnika i mejlartista) iz celog sveta. Antoligiju je sačinio Dmitrij Bulatov. Ovaj umetnik često i kritičko-esejistički analizira sadašnju poziciju neoavangarde. Prema njegovom mišljenju Internacionalna mejl-art mreža (Network), kao umetnički pokret našeg vremena, značajnija je i od dadaizma dvadesetih i Fluksua pokreta šezdesetih godina, pre svega po širini i obuhvatnosti, a onda i po kreativnim i inovacijskom naboju umetničkih akcija. Uz Bulatova u Kalinjingradu su još: Aleksandar Popadin, Maksim Stepanov, Andrej Tozik Kirilov i drugi.<br />
<span style="mso-spacerun: yes;"> </span>Brojna grupa umetničkih (likovnih i književnih) istraživača okupljena je i u Moskvi oko Vilija R. Meljnikova Starkvista, mladog, veoma plodnog i inventivnog stvaraoca. U njoj deluju: Aleksandar Glušenko, Arijadna Darja Bondareva, Dimitrije Petrosjan, Vladimir Tolstov, Šaša Babulevič, Andrej Kolosov, Jurij Balašov, itd. U sibirskom Kemerovu, na planu neoavangarde, aktivni su Vadim Gorajev i Igor Davlešin.<br />
<span style="mso-spacerun: yes;"> </span>U Sankt Peterburgu zapažamo imena kao što su Inga Negelj, Olga Čehovnicer, Leonid Aronzon i Julija Klauser.<br />
<span style="mso-spacerun: yes;"> </span>Za ruske umetnike karakteristično je i značajno to što pored iskustva evropske i svetske neoavangarde koriste izvore sopstvene istorijske avangarde: ruskog futurizma, konstruktivizma, suprematizma, Zauma, itd. To se oseća u delima Sergeja Segaja i njegovom Zaumlandu, ali i u ostvarenjima Dmitrija Bulatova, Vilija R. Meljnikova Starkvista, Maksima Stepanova, Andreja Tozika Kirilova, Aleksandra Glušenka, Vladimira Tolstova, Leonida Aronzona i Aleksandra Popadina. Ruski neoavangardni umetnici pokazuju nam se tako kao dostojni naslednici i nastavljači svojih slavnih prethodnika: Maljeviča, Hlebnjikova, Kručoniha, Tatljina, Rodčenka i drugih velikana istorijske avangarde sa početka ovog veka.</span></div><div class="MsoNormal" style="margin: 0cm 0cm 0pt; text-indent: 36pt;"><span style="color: black;"><br />
<span style="mso-spacerun: yes;"> </span></span><span style="color: black; font-size: 10pt; mso-bidi-font-size: 12.0pt;">* Segaj je sa Ri Nikonovom, još krajem šezdesetih osnovao umetničku grupu Anarfuts (Anarhofuturisti), a od 1979. godine oni izdaju časopis "Transponans". Objavljeno je tridesetak brojeva ovog časopisa, ručne izrade; svaki broj se pojavljivao samo u pet bibliofilskih primeraka.<br />
<span style="mso-spacerun: yes;"> </span>Nedavno su Segaj i Nikonova iz Rusije emigrirali u Nemačku.</span></div><div class="MsoNormal" style="margin: 0cm 0cm 0pt; text-indent: 36pt;"><br />
</div><div class="MsoBodyTextIndent" style="margin: 0cm 0cm 0pt;">(Objavljeno u <i>Politici</i>, 28. marta 1998. Isto u magazinu <i>Beorama</i>, mart 1998, zatim u časopisu <i>Signal </i>broj 19-20, 1999 (na engleskom jeziku) i katalozima: <i>Ruska neoavangarda</i>, Srećna galerija SKC, Beograd, 1998, Galerija Most, Novi Sad, 1998 i Salon Muzeja savremene umetnosti, Beograd, 1999. Tekst je objavljen i u mojoj knjizi<br />
<i>Tokovi neoavangarde</i>, Nolit, Beograd, 2004.)</div><div class="MsoNormal" style="margin: 0cm 0cm 0pt;"><br />
</div></div>Miroljub Todorovichttp://www.blogger.com/profile/08722630911818111543noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-7035870204541607072.post-29272672993946432812011-03-02T13:14:00.000-08:002011-03-08T00:33:48.968-08:00GERILSKI RAT MICHELEA PERFETTIJA<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on"><br />
<div class="MsoNormal"><span style="color: black;"><span class="Apple-style-span" style="font-family: Georgia, "Times New Roman", serif;"><br />
</span></span></div><div class="MsoNormal"><span style="color: black;"><span class="Apple-style-span" style="font-family: Georgia, "Times New Roman", serif;"><br />
Vizuelni pesnik i kritičar Michele Perfetti (1931), jedan je od najznačajnijih i najuticajnijih eksperimentatora i avangardista prelomnih šezdesetih i sedamdesetih godina u evropskoj i svetskoj (planetarnoj) kulturi. Završio je folozofiju. Delovao je kao član poznate avagardne grupe 70 iz Firence. Organizovao je više izložbi vizuelne poezije i mejl-arta u Italiji, a jedno vreme je u listu <i>Coriere del giorno</i> kritički pratio i vrednovao avangardna zbivanja u svetu.</span></span></div><div class="MsoNormal"><span style="color: black;"><span class="Apple-style-span" style="font-family: Georgia, "Times New Roman", serif;"><br />
Najpoznatija dela ovog pesnika iz herojskog doba neoavangarde svakako su vizuelni romani i zbirke vezuelnih pesama: <i>..000+1</i>, Circo Italisder, Taranto 1967, <i>Frammenti guotidiani</i>, Circo Italisder, Taranto 1969, <i>Vivere Jersey</i>, Techne, Firenze 1969, Plastic <i>city</i>, 1972, etc.</span></span><br />
<span style="color: black;"><span class="Apple-style-span" style="font-family: Georgia, "Times New Roman", serif;"><br />
Družeći se ponovo, posle toliko godina, sa ovim knjigama kao eho osluškujem u njima Perfettijeve reči iz ranih manifesta da je vizuelna poezija negacija negacije, odnosno "estetičko uverenje suprotstavljeno stereotipnom uverenju zdravog razuma."</span></span></div><div class="MsoNormal"><span style="color: black;"><span class="Apple-style-span" style="font-family: Georgia, "Times New Roman", serif;"><br />
U jednom od svojih eseja, pisanim zajedno sa Eugenijem Miccinijem, Perfetti će nedvosmisleno i smelo ustvrditi da avangardna poezija "nije ništa drugo do gerilski rat" i da se kao takva služi ne samo rečju i slikom, nego i svetlošću, gestom, dakle svim vidljivim instrumentima komuniciranja.</span></span></div><div class="MsoNormal"><span style="color: black;"><span class="Apple-style-span" style="font-family: Georgia, "Times New Roman", serif;"><br />
Prema ovom pesniku vizuelna poezija mora "težiti tome da preobrati svoja sopstvena sredstva (ako je sposobna da ih zamišlja i ostvaruje podzemnim kanalima) u sredstva masovnog komuniciranja, sve dotle dok (kao što se nadao Berouz), ne preuzme vlast nad njima, i 'pomoću' njih preobrati i samo društvo".</span></span></div><div class="MsoNormal"><br />
</div><div class="MsoNormal"><span style="color: black;"><span class="Apple-style-span" style="font-family: Georgia, "Times New Roman", serif;">(Objavljeno u Internacionalnoj reviji SIGNAL no. 13-14, 1996 i u knjizi “Tokovi neoavangarde”, 2004)</span></span></div></div>Miroljub Todorovichttp://www.blogger.com/profile/08722630911818111543noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-7035870204541607072.post-68829205815393851962011-03-02T13:13:00.000-08:002011-03-08T00:37:42.455-08:00GUILLERMO DEISLER (1940-1995)<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on"><br />
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt;"><span class="Apple-style-span" style="font-family: Georgia, "Times New Roman", serif;"><br />
</span></div><div class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt;"><span style="color: black;"><span class="Apple-style-span" style="font-family: Georgia, "Times New Roman", serif;"><br />
Prošle godine preminuo je Guillermo Deisler, vizuelni pesnik, esejista, antologičar, jedan od stubova internacionalnog pokreta neoavangarde sedamdesetih godina.<br />
Rođen u Santjago de Čileu 1940, živeo je u Antofagasti gde je radio na Univerzitetu. Osnivač je avangardne edicije Mimbre.<br />
Dok je još bio u Čileu objavio je antologiju <i>Poesia visiva en el mundo</i> (1972). Posle svrgavanja i ubistva predsednika Aljendea Deisler odlazi u emigraciju. Dugo je živeo u Bugarskoj, u Plovdivu, a poslednjih godina u Nemačkoj (njenom istočnom delu). Julien Blaine je 1975. u svojoj ediciji Nepe (Ventabren, Marselj) objavio reprezentativan izbor njegove vizuelne poezije.<br />
U Deislerovim vizuelnim pesmama dominiraju opštecivilizacijske, socijalne, urbane, ekološke i antiratne teme. Kritički okrenut prema zapadnom modelu društva on često ne prikriva ideološke izvore svoje inspiracije. Većina Deislerovih pesama nastala je putem tehnike kolaža, ali i primenom drugih prevashodno grafičkih metoda kojima je ovaj avangardni umetnik majstorski vladao.<br />
Naša saradnja, započeta Deislerovim objavljivanjem u Internacionalnoj reviji SIGNAL no. 2-3, 1971, trajala je bezmalo četvrt veka. U više navrata on je pisao sa velikim razumevanjem o signalizmu. (Pogledati njegove tekstove u knjizi <i>Signalizam u svetu</i>, Beograd, 1984.).<br />
Opraštajući se od Guillerma Deislera, izuzetnog pesnika, esejiste i prijatelja, objavljujemo, ovom prilikom, nekoliko njegovih originalnih vizuelnih pesama, koje se nalaze u Signalističkom dokumentacionom centru, i pismo iz 1972. godine.</span></span></div><div class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt;"><br />
</div><div class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt;"><span style="color: black;"><span class="Apple-style-span" style="font-family: Georgia, "Times New Roman", serif;">(Objavljeno u Internacionalnoj reviji SIGNAL no. 13-14, 1996 i u knjizi “Tokovi neoavangarde”, 2004)<br />
</span></span></div></div>Miroljub Todorovichttp://www.blogger.com/profile/08722630911818111543noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-7035870204541607072.post-29393651866162746232011-03-02T13:12:00.000-08:002011-03-08T00:36:31.415-08:00PROSTORNA POEZIJA PIERREA GARNIERA<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on"><br />
<div class="MsoNormal"><span class="Apple-style-span" style="font-family: Georgia, "Times New Roman", serif;"><br />
</span></div><div class="MsoNormal"><span style="color: black;"><span class="Apple-style-span" style="font-family: Georgia, "Times New Roman", serif;"><br />
<br />
Planetarna umetnost je u francuskom pesniku Pierreu Garnieru (1928) imala i ima velikog inspiratora i pokretača novih kreativnih energija i tokova. Već 1963. godine, on u Parizu, u časopisu <i>Les lettres</i> (brojevi 29 i 30) objavljuje <i>Manifeste pour une</i> <i>poséie nouvelle, visuelle et phonique</i>, kao i <i>Plan-pilote fondant le spatialisme</i>, kojima udara temelje svom pesničkom pravcu: prostornoj poeziji (spatialisme).<br />
Osnovna dokumenta ovog pravca (manifesti, proglasi, etc.) Pierre Garnier će publikovati u knjizi <i>Spatilaisme et poesie concrete</i>, Galimard, 1968 godine. Od tada do danas ovaj pesnik će sam, ili sa Ilsom Garnier, objaviti više desetina zbirki prostorne poezije. Navešćemo samo neke: <i>Poemes mecanigues</i> (1965), <i>Ozieux – poemes spartilistes en</i> <i>dialecte picard</i> (1967), <i>Jardin japonais</i> (1978), <i>Livres de Daniéle</i> (l982), <i>Livre d'amour</i> <i>d'Ilse</i> (l984), <i>Poemes en chiffres</i> (1988), <i>Le Spatialisme en chemins</i> (1990), itd.<br />
Za Pierrea Garniera čitava poezija je eksperimentalna, "istraživanje u sebi" a ne predstavljanje nečega izvan.<br />
Novi pesnik više neće biti samo onaj koji opisuje jezikom, peva, već je istinski tvorac jezika. U osnovi prostorne poezije, prema njegovom rečima, je "objektivizacija pesme" i njeno smeštanje u prostor, a to se može postići jedino potpunom "izmenom strukture pesme". Čitanje nije više samo dodirivanje površine poezije, već prodiranje u njeno jezgro do suštinskih vizuelnih i jezičkih znakova. Na taj način pesma biva odgonetana "u trodimenzionalnom, čak četvorodimenzionalnom prostoru".<br />
Vizuelna i prostorna poezija, uverava nas Garnier, jeste poezija na granicama jezika i sveta, radikalna poezija na rubu bezmerja.</span></span></div><div class="MsoNormal"><br />
</div><div class="MsoNormal"><span style="color: black;"><span class="Apple-style-span" style="font-family: Georgia, "Times New Roman", serif;">(Objavljeno u Internacionalnoj reviji SIGNAL no. 18, 1998 i u knjizi “Tokovi neoavangarde”, 2004)</span></span></div></div>Miroljub Todorovichttp://www.blogger.com/profile/08722630911818111543noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-7035870204541607072.post-15374271245094078982011-02-22T11:15:00.001-08:002011-02-27T23:26:38.606-08:00PLANETARNA KULTURA<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on"><br />
<div class="Section1"><div class="cirilica1" style="line-height: 11pt; mso-line-height-rule: exactly; text-indent: 0cm;"><span class="Apple-style-span" style="font-family: Georgia, "Times New Roman", serif; font-size: large;"><br />
</span></div><div class="cirilica1" style="line-height: 11pt; mso-line-height-rule: exactly; text-indent: 0cm;"><span class="Apple-style-span" style="font-family: Georgia, "Times New Roman", serif; font-size: large;">PLANETARNA KULTURA</span></div><div class="cirilica1" style="line-height: 11pt; mso-line-height-rule: exactly; text-indent: 0cm;"><br />
</div><div class="cirilica1" style="line-height: 11pt; mso-line-height-rule: exactly; text-indent: 0cm;"><br />
</div><div class="cirilica1" style="line-height: 11pt; mso-line-height-rule: exactly; text-indent: 0cm;"><span class="Apple-style-span" style="font-family: Georgia, "Times New Roman", serif; font-size: large;">APPROCHES 3, 1968. Revija za eksperimentalnu poeziju, izlazi u Parizu. Izdavači i urednici: J.F. Bory i Julien Blaine. Broj 3 donosi iscrpnu panoramu svetske konkretne poezije. Pored francuskih pesnika ovde se pojavljuju još konkretni pesnici: Japana, Kube, Italije, Švajcarske, Holandije, SAD, Velike Britanije, Kanade, Nemačke, SSSR, Čehoslovačke, Belgije, Španije i Argentine.</span></div><div class="cirilica1" style="line-height: 11pt; margin-top: 12pt; mso-line-height-rule: exactly; text-indent: 0cm;"><span class="Apple-style-span" style="font-family: Georgia, "Times New Roman", serif; font-size: large;">DE TAFELRONDE XIV <span style="letter-spacing: -1.8pt;">--- </span> 1, februar 1969. Belgijski časopis za konkretnu i vizuelnu poeziju, izlazi u Antnjerpenu; glavni urednik Paul de Vree. U ovom broju časopis donosi tekstove: Raoula Hausmanna, Paula de Vreea i Michela Bartosika, vizuelnu poeziju: Jochena Gerza, Jiri Valocha, Paula de Vreea, Hansa Clavina, Uga Carrege, Catherine Fremiot, Luciana Carusa i drugih.</span></div><div class="cirilica1" style="line-height: 11pt; margin-top: 12pt; mso-line-height-rule: exactly; text-indent: 0cm;"><span class="Apple-style-span" style="font-family: Georgia, "Times New Roman", serif; font-size: large;">UMDRUCK 1, april-maj 1970, Nirnberg (Zapadna Nemačka). Izdavači i urednici: Godehard Schramm i Ernst F. Wiedemann. Internacionalni časopis za književnost. U prvom broju zastupljeni su pesnici: Čehoslovačke, Austrije, Luksemburga, Francuske, Engleske i Zapadne Nemačke.</span></div><div class="cirilica1" style="line-height: 11pt; margin-top: 12pt; mso-line-height-rule: exactly; text-indent: 0cm;"><span class="Apple-style-span" style="font-family: Georgia, "Times New Roman", serif; font-size: large;">NEUE TEXTE 3, novembar 1969. Izdavač Heimrad Bäcker, Linz, Austrija. Ovaj broj donosi tekst S.J. Schmidta o poeziji Ernsta Jandla i eksperimentalnu poeziju: Heimrada Bäckera, Michaela Horovitza, Petera Henischa, Rudolfa Petrika, Wernera Grubera, B.P. Nichola, Iana Hamiltona Finlaya i Boba Cobbinga.</span></div><div class="cirilica1" style="line-height: 11pt; margin-top: 12pt; mso-line-height-rule: exactly; text-indent: 0cm;"><span class="Apple-style-span" style="font-family: Georgia, "Times New Roman", serif; font-size: large;">NEUE TEXTE 4, april 1970. Češki avangardni pesnik Jiri Valoch pripremio je <i>Antologiju čehoslovačke eksperimentalne poezije</i>. Pored teksta Jiria Valocha: "Eine private anthologie" u ovom pesničkom izboru zastupljeni su: Karel Trenkienjitz, Jindrich Prochazka, Jiri Valoch, Bohumila Grögerova Josef Hiršal, Karel Adamus, Josef Honys, Vladimir Burda, Ladislav Nebesky, Bela Kolarova, Milan Adamčiak i Ladislav Novak.</span></div><div class="cirilica1" style="line-height: 11pt; margin-top: 12pt; mso-line-height-rule: exactly; text-indent: 0cm;"><span class="Apple-style-span" style="font-family: Georgia, "Times New Roman", serif; font-size: large;">OVUM 10, broj 1, decembar 1969, Montevideo, Urugvaj. Urednik: Clemente Padin. Tekstovi o novoj poeziji: Moacy Cirne, Clemente Padin, Julien Blaine i Michelle Perfetti. Vizuelna poezija: Francisco Bonilla, Carlo Alberto Sitta,Clemente Padin, Michelle Perfetti, Vincenzo Accame, Edgardo Antonio Vigo, Francisko Gandolfo, Alvaro de Sa, i Sebastiano de Carvalho.</span></div><div class="cirilica1" style="line-height: 11pt; margin-top: 12pt; mso-line-height-rule: exactly; text-indent: 0cm;"><span class="Apple-style-span" style="font-family: Georgia, "Times New Roman", serif; font-size: large;">BIT, časopis za teoriju informacije, egzaktnu estetiku, dizajn mass media i vizuelne komunikacije, izlazi u Zagrebu, izdavač Galerija grada Zagreba, odgovorni urednik Božo Bek. Prvi broj časopisa iz 1968. godine posvećen je teoriji informacija i novoj estetici. Tekstove na ovu temu objavljuju: Matko Meštrović, Abraham Moles, Max Bense i Radoslav Putar.</span></div><div class="cirilica1" style="line-height: 11pt; margin-top: 3pt; mso-line-height-rule: exactly; text-indent: 0cm;"><span class="Apple-style-span" style="font-family: Georgia, "Times New Roman", serif; font-size: large;">Drugi i treći broj časopisa donose priloge sa Internacionalnog kolokvijuma <i>Kompjuteri i vizuelna istraživanja</i>, održannog u Zagrebu 3 <span style="letter-spacing: -1.8pt;">--- </span> 4 avgusta 1968. godine. Između ostalih tekstove objavljuju: Ješa Denegri, Herbert Franke, Hiroshi Kanjano, Georg Nees, Frieder Nake, Michael Noll, Leslie Mezei, Petar Milojević, Marc Adrian, Vladimir Bonačić, Abraham Moles, Vladimir Muljević, Vjenceslav Richter, Zdenko Šternberg, Božo Težak i Jiri Valoch.</span></div><div class="cirilica1" style="line-height: 11pt; margin-top: 3pt; mso-line-height-rule: exactly; text-indent: 0cm;"><span class="Apple-style-span" style="font-family: Georgia, "Times New Roman", serif; font-size: large;">Broj četiri posvećen je dizajnu. Dvobroj 5-6 od 1969. godine donosi, na temu konkretna poezija, zanimljive tekstove: Maxa Bensea Vere Horvat Pintarić, Branimira Donata i Tomaža Brejca. </span></div><div class="cirilica1" style="margin-top: 12pt; text-indent: 0cm;"><span class="Apple-style-span" style="font-family: Georgia, "Times New Roman", serif; font-size: large;">GALLERIA ARTE CONTAMPORANEA SINCRON, Brescia, Italia. Ova galerija pod rukovodstvom entuzijaste Armanda Nizzia, uspela je da tokom 1970. godine organizuje niz izložbi italijanskih i stranih konkretnih i vizuelnih pesnika. Između ostalih u galeriji SINCRON su izlagali: Bruno Dematto (april 1970), Rafael Martinez (maj 1970), Jorrit Tornljuist (maj 1970) i Mario Balloco (oktobar 1970).</span></div><div class="cirilica1" style="line-height: 11pt; margin-top: 12pt; mso-line-height-rule: exactly; text-indent: 0cm;"><span class="Apple-style-span" style="font-family: Georgia, "Times New Roman", serif; font-size: large;">Pierre Garnier SPATIALISME ET POESIE CONCRETE, Galimard, Pariz 1968. Delo jednog od istaknutih avangardnih pesnika i teoretičara nove poezije, tvorca francuskog spacijalizma, urednika časopisa <i>Les lettres</i>, profesora u Amijenu, Pierrea Garniera. Pored eseja o konkretnoj poeziji, spacijalizmu, spacijalističkih manifesta i pesama samog autora, knjiga sadrži još i čitavu antologiju značajnih tekstova o novoj poeziji i pesama: Maxa </span></div></div><div class="Section2"><div class="cirilica1" style="line-height: 11pt; mso-line-height-rule: exactly; text-indent: 0cm;"><span class="Apple-style-span" style="font-family: Georgia, "Times New Roman", serif; font-size: large;">Bansea, Juliena Blainea, J.F. Borya, Augusta de Camposa, Haralda de Camposa, Henri Chopina, Boba Cobbiga, Johna Furnivala, Ilse Garnier, Eugena Gomringera, Ernsta Jandla, Kitasono Katuea, Arrigo Lora Totina, Franza Mona, Maurizia Nannuccia, B.P. Nichola, Ditera Rota, Adriana Spatole, Paula de Vrea i drugih.</span></div><div class="cirilica1" style="line-height: 11pt; margin-top: 12pt; mso-line-height-rule: exactly; text-indent: 0cm;"><span class="Apple-style-span" style="font-family: Georgia, "Times New Roman", serif; font-size: large;">Paul de Vree POËZIE IN FUSIE (visuel, konkreet, fonetisch), De Bladen voor de poëzie, Lier 1968.</span></div><div class="cirilica1" style="line-height: 11pt; margin-top: 3pt; mso-line-height-rule: exactly; text-indent: 0cm;"><span class="Apple-style-span" style="font-family: Georgia, "Times New Roman", serif; font-size: large;">Antologija konkretne, vizuelne i foničke poezije znamenitog belgijskog pesnika i teoretičara, urednika internacionalnog časopisa <i>De Tafelronde</i>, Paula de Vreea (rođen 1909. godine). Knjiga sadrži obimne tekstove o konkretnoj, vizuelnoj i foničkoj poeziji sa preciznim bibliografskim podacima o autorima, zbirkama nove poezije, avangardnim časopisima i izložbama.</span></div><div class="cirilica1" style="line-height: 11pt; margin-top: 3pt; mso-line-height-rule: exactly; text-indent: 0cm;"><span class="Apple-style-span" style="font-family: Georgia, "Times New Roman", serif; font-size: large;">U ovoj antologiji zastupljeni su: Arias-Misson, Azeredo, Bann, Belloli, Bense, Blaine, Bory, Campos A., Campos H., Carrega, Clavin, Cobbing, Garnier P., Garnier I., Gerz, Gomringer, Heissenbüttel, Jandl, Jonson, Katue, Kriwet, Lora-Totino, Mon, Pignatari, Rot, Spatola, Valoch, Vigo, Vroom, i drugi. </span></div><div class="cirilica1" style="line-height: 11pt; margin-top: 12pt; mso-line-height-rule: exactly; text-indent: 0cm;"><span class="Apple-style-span" style="font-family: Georgia, "Times New Roman", serif; font-size: large;">CENTRO TOOL, Milano. Centar za vizuelnu poeziju i avangardnu umetnost. Direktor centra je italijanski avangardni pesnik Ugo Carrega. Izložbe u Centru Tool tokom prve polovine 1971. godine:</span></div><div class="cirilica1" style="line-height: 11pt; mso-line-height-rule: exactly; text-indent: 0cm;"><span class="Apple-style-span" style="font-family: Georgia, "Times New Roman", serif; font-size: large;">Ronaldo Mignani: <i>Poemi mentali</i>, 25. 1. - 6. 2.</span></div><div class="cirilica1" style="line-height: 11pt; mso-line-height-rule: exactly; text-indent: 0cm;"><span class="Apple-style-span" style="font-family: Georgia, "Times New Roman", serif; font-size: large;">Heinz Gappmayer: <i>Testi conceziali</i>, 9. - 20. 2.</span></div><div class="cirilica1" style="line-height: 11pt; mso-line-height-rule: exactly; text-indent: 0cm;"><span class="Apple-style-span" style="font-family: Georgia, "Times New Roman", serif; font-size: large;">Jochen Gerz: <i>Is there life on earth</i>? 23. 3. - 3. 4. </span></div><div class="cirilica1" style="line-height: 11pt; mso-line-height-rule: exactly; text-indent: 0cm;"><span class="Apple-style-span" style="font-family: Georgia, "Times New Roman", serif; font-size: large;">Daniel Biga: <i>Abecedaire sexuel</i>, 20. - 30. 4.</span></div><div class="cirilica1" style="line-height: 11pt; mso-line-height-rule: exactly; text-indent: 0cm;"><span class="Apple-style-span" style="font-family: Georgia, "Times New Roman", serif; font-size: large;">Vicenzo Accame: <i>Prove di scrittura</i>, 23. 2. - 6. 3.</span></div><div class="cirilica1" style="line-height: 11pt; mso-line-height-rule: exactly; text-indent: 0cm;"><span class="Apple-style-span" style="font-family: Georgia, "Times New Roman", serif; font-size: large;">Siegfried J. Schmidt: <i>Poesia concezionale</i><i>,</i> 9. 3. - 20. 3.</span></div><div class="cirilica1" style="line-height: 11pt; mso-line-height-rule: exactly; text-indent: 0cm;"><span class="Apple-style-span" style="font-family: Georgia, "Times New Roman", serif; font-size: large;">Marcel Alocco: <i>Ideogrammaire, livre de lecture</i>, 6. - 17. 4.</span></div><div class="cirilica1" style="line-height: 11pt; mso-line-height-rule: exactly; text-indent: 0cm;"><span class="Apple-style-span" style="font-family: Georgia, "Times New Roman", serif; font-size: large;">Rodolfo Vitone: <i>Modelli Simbiotici</i>, 30. 4. - 8. 5.</span></div><div class="cirilica1" style="line-height: 11pt; mso-line-height-rule: exactly; text-indent: 0cm;"><span class="Apple-style-span" style="font-family: Georgia, "Times New Roman", serif; font-size: large;">Emilio Isgo: 10. - 19. 5.</span></div><div class="cirilica1" style="line-height: 11pt; mso-line-height-rule: exactly; text-indent: 0cm;"><span class="Apple-style-span" style="font-family: Georgia, "Times New Roman", serif; font-size: large;"><i>Poesia signalista Jugoslava</i>: 17. - 31. 7.</span></div><div class="cirilica1" style="line-height: 11pt; mso-line-height-rule: exactly; text-indent: 0cm;"><span class="Apple-style-span" style="font-family: Georgia, "Times New Roman", serif; font-size: large;">Izlagali su predstavnici beogradske signalističke grupe: Vlada Stojiljković, Tamara Janković, Zoran Popović, Miroljub Todorović i Marina Abramović.</span></div><div class="cirilica1" style="line-height: 11pt; mso-line-height-rule: exactly; text-indent: 0cm;"><br />
</div><div class="cirilica1" style="line-height: 11pt; margin-top: 12pt; mso-line-height-rule: exactly; text-indent: 0cm;"><span class="Apple-style-span" style="font-family: Georgia, "Times New Roman", serif; font-size: large;">SOMETHING ELSE PRESS, (New York, Vermont, USA).</span></div><div class="cirilica1" style="line-height: 11pt; margin-top: 12pt; mso-line-height-rule: exactly; text-indent: 0cm;"><span class="Apple-style-span" style="font-family: Georgia, "Times New Roman", serif; font-size: large;">Manja ali veoma aktivna izdavačka kuća koja, uglavnom, objavljuje avangardnu literaturu, kako američkih tako i stranih autora. </span><span class="Apple-style-span" style="font-family: Georgia, "Times New Roman", serif; font-size: large;"><br clear="all" style="mso-break-type: section-break; page-break-before: always;" /></span></div></div><div class="Section3"><div class="cirilica1" style="line-height: 11pt; margin-top: 3pt; mso-line-height-rule: exactly; text-indent: 0cm;"><span class="Apple-style-span" style="font-family: Georgia, "Times New Roman", serif; font-size: large;">Njen osnivač i urednik je poznati američki avangardista Dick Higgins.</span></div><div class="cirilica1" style="line-height: 11pt; margin-top: 3pt; mso-line-height-rule: exactly; text-indent: 0cm;"><span class="Apple-style-span" style="font-family: Georgia, "Times New Roman", serif; font-size: large;">Izdanja SOMETHING ELSE PRESSA:</span></div><div class="cirilica1" style="line-height: 11pt; margin-top: 3pt; mso-line-height-rule: exactly; text-indent: 0cm;"><span class="Apple-style-span" style="font-family: Georgia, "Times New Roman", serif; font-size: large;">Gertrude Stein <i>Geography and plays</i>, 1968.</span></div><div class="cirilica1" style="line-height: 11pt; mso-line-height-rule: exactly; text-indent: 0cm;"><span class="Apple-style-span" style="font-family: Georgia, "Times New Roman", serif; font-size: large;">Emmet Wiliams S<i>weethearts</i>, 1967.</span></div><div class="cirilica1" style="line-height: 11pt; mso-line-height-rule: exactly; text-indent: 0cm;"><span class="Apple-style-span" style="font-family: Georgia, "Times New Roman", serif; font-size: large;">Marshall McLuhan and others <i>Verbi-Voco-Visual explorations</i>, 1968.</span></div><div class="cirilica1" style="line-height: 11pt; mso-line-height-rule: exactly; text-indent: 0cm;"><span class="Apple-style-span" style="font-family: Georgia, "Times New Roman", serif; font-size: large;">Eugen Gomringer <i>The book of Hours and Constellations</i>, 1968.</span></div><div class="cirilica1" style="line-height: 11pt; mso-line-height-rule: exactly; text-indent: 0cm;"><span class="Apple-style-span" style="font-family: Georgia, "Times New Roman", serif; font-size: large;">Dick Higgins <i>Foeweombwhnw</i>, 1969.</span></div><div class="cirilica1" style="line-height: 11pt; mso-line-height-rule: exactly; text-indent: 0cm;"><span class="Apple-style-span" style="font-family: Georgia, "Times New Roman", serif; font-size: large;">Bern Porter <i>Found Poems</i>, 1972.</span></div><div class="cirilica1" style="line-height: 11pt; margin-top: 12pt; mso-line-height-rule: exactly; text-indent: 0cm;"><span class="Apple-style-span" style="font-family: Georgia, "Times New Roman", serif; font-size: large;">Velimir Chlebnikov WERKE I (poesie), WERKE II (prosa, schriften, briefe), das neue bush RONJOHULT, Hamburg, 1972.</span></div><div class="cirilica1" style="line-height: 11pt; margin-top: 3pt; mso-line-height-rule: exactly; text-indent: 0cm;"><span class="Apple-style-span" style="font-family: Georgia, "Times New Roman", serif; font-size: large;">Celokupna dela genijalnog ruskog futurističkog pesnika na preko hiljadu strana u prevodu mladog nemačkog slaviste, prevodioca i sa srpskohrvatskog jezika, Petera Urbana. Objavljena su dva toma u veoma ukusnoj opremi. Pored poezije i proze, pesničkih i jezičkih eksperimenata Hlebnjikova, prevodilac i priređivač ovog, zaista, u svemu izuzetnog izdanja, objavljuje i niz fotografija pesnika i njegovih futurističkih drugova, prepisku, faksimile rukopisa, fotose likovnih dela i prve vizuelne pesme ruskih avangardista s početka ovog veka.</span></div><div class="cirilica1" style="line-height: 11pt; margin-top: 12pt; mso-line-height-rule: exactly; text-indent: 0cm;"><span class="Apple-style-span" style="font-family: Georgia, "Times New Roman", serif; font-size: large;">Eugenio Miccini ARCHIVIO DI POESIA VISIVA ITALIANA, Techne, Firenze 1970.</span></div><div class="cirilica1" style="line-height: 11pt; margin-top: 3pt; mso-line-height-rule: exactly; text-indent: 0cm;"><span class="Apple-style-span" style="font-family: Georgia, "Times New Roman", serif; font-size: large;">Mala antologija italijanske vizuelne poezije, od osnivača futurističkog pokreta Tomasa Marinettija do teoretičara vizuelne poezije i jednog od najistaknutijih italijanskih avangardnih pesnika Eugenija Miccinija.</span></div><div class="cirilica1" style="line-height: 11pt; margin-top: 12pt; mso-line-height-rule: exactly; text-indent: 0cm;"><span class="Apple-style-span" style="font-family: Georgia, "Times New Roman", serif; font-size: large;">Peter Finch TYPEWRITER POEMS, Something Else Press, Second Aeon publications, Vermont, Cardiff 1972.</span></div><div class="cirilica1" style="line-height: 11pt; margin-top: 3pt; mso-line-height-rule: exactly; text-indent: 0cm;"><span class="Apple-style-span" style="font-family: Georgia, "Times New Roman", serif; font-size: large;">Mladi velški pesnik Peter Finch (rođen 1947), objavljuje izbor konkretnih i vizuelnih pesama nastalih putem pisaće mašine. U izboru su zastupljena dvadeset i dva britanska pesnika sa po jednom do tri vizuelne pesme i kraćim bibliografskim podacima.</span></div><div class="cirilica1" style="line-height: 11pt; margin-top: 12pt; mso-line-height-rule: exactly; text-indent: 0cm;"><span class="Apple-style-span" style="font-family: Georgia, "Times New Roman", serif; font-size: large;">Klaus Peter Dencker TEXT-BILDER VISUELLE POESIE INTERNETIONAL (Von der Antike bis zur Gegenwart), Verlag M. du Mont Schauber, Köln 1972.</span></div><div class="cirilica1" style="line-height: 11pt; mso-line-height-rule: exactly; text-indent: 0cm;"><span class="Apple-style-span" style="font-family: Georgia, "Times New Roman", serif; font-size: large;">Značajna antologija vizuelne poezije koja predočava razvojni luk ove vrste pesništva od Antike do današnjih dana. Jedan je od prvih izbora koji ukazuje na duboke korene i neprekidni kontinuitet vizuelne literature u istoriji ljudske kulture. Autor je knjigu podelio u tri dela. Prvi deo sadrži primere vizuelne poezije iz drevnog Egipta, stare Grčke, Rima, arapske, evropske srednjevekovne i barokne literature, kao i futurizma, dadaizma i nadrealizma s početka ovog veka. U drugom delu objavljen je izbor konkretne, vizuelne i signalističke poezije savremenih umetnika. Treći deo daje primere reklama, grafika, kompjuterskih grafika, plakata i svih onih oblika moderne civilizacije koje interaktivno utiču na vizuelnog pesnika i vizuelnu poeziju. Ova studiozna antologija donosi vizuelne pesme petorice jugoslovenskih autora pripadnika signalističkog pokreta.</span></div><div class="MsoNormal"><br />
</div><div class="MsoNormal"><br />
</div><div class="MsoNormal"><span class="Apple-style-span" style="font-family: Georgia, "Times New Roman", serif; font-size: large;"><span lang="SR">(Objavljeno u Internacionalnoj reviji Signal brojevi: 1, 1970; 2-3, 1971 i 8-9, 1973)</span><span lang="SR"></span></span></div></div><span lang="SR"><span class="Apple-style-span" style="font-family: Georgia, "Times New Roman", serif; font-size: large;"><br clear="all" style="mso-break-type: section-break; page-break-before: always;" /></span></span><br />
<span lang="SR" style="font-family: "Times New Roman"; font-size: 12pt;"><br />
</span></div>Miroljub Todorovichttp://www.blogger.com/profile/08722630911818111543noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-7035870204541607072.post-41826103729003487792011-02-22T11:14:00.000-08:002011-03-08T00:40:44.860-08:00PROZAISTI PRODORA<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on"><span style="font-family: Times, "Times New Roman", serif;"><br />
</span><br />
<div class="Section1"><div class="cirilica1" style="line-height: 11pt; mso-line-height-rule: exactly;"><span class="Apple-style-span" style="font-size: large;"><br />
<span style="font-family: Times, "Times New Roman", serif;"></span></span></div><div class="cirilica1" style="line-height: 11pt; mso-line-height-rule: exactly;"><span class="Apple-style-span" style="font-family: Times, "Times New Roman", serif; font-size: large;">PROZAISTI PRODORA</span></div><div class="cirilica1" style="line-height: 11pt; mso-line-height-rule: exactly;"><span class="Apple-style-span" style="font-size: large;"><br />
<span style="font-family: Times, "Times New Roman", serif;"></span></span></div><div class="cirilica1" style="line-height: 11pt; mso-line-height-rule: exactly;"><span class="Apple-style-span" style="font-size: large;"><br />
<span style="font-family: Times, "Times New Roman", serif;"></span></span></div><div class="cirilica1" style="line-height: 11pt; mso-line-height-rule: exactly;"><span class="Apple-style-span" style="font-family: Times, "Times New Roman", serif; font-size: large;">Richard Kostelanetz “Breakthrough Fictioneers”, Something Else Press, 1973)</span></div><div class="cirilica1" style="line-height: 11pt; mso-line-height-rule: exactly;"><span style="font-family: Times, "Times New Roman", serif;"><br />
</span><br />
<span class="Apple-style-span" style="font-family: Times, "Times New Roman", serif; font-size: large;">Početak šezdesetih godina dvadesetog veka bio je u znaku ponovnog rađanja, a nešto kasnije i punog zamaha likovne i literarne avangarde, koja je svoje korene tražila i nalazila u ranijim pokretima: futurizmu i ekspresionizmu pre prvog svetskog rata, dadaizmu u toku i neposredno posle rata i nadrealizmu između dva svetska rata. </span></div><div class="cirilica1" style="line-height: 11pt; margin-top: 3pt; mso-line-height-rule: exactly;"><span class="Apple-style-span" style="font-family: Times, "Times New Roman", serif; font-size: large;">Danas nešto više od jedne decenije od obnove i procvata avangarde, već se svode i sumiraju rezultati raznorodnih traganja i eksperimenata, posebno u literaturi. U svetu se pojavilo više antologija vizuelne poezije, i vizuelnih istraživanja, u kojima se iscrpno analiziraju, i kritički razvrstavaju, dela raznih eksperimentalnih grupa i stvaralaca. Jedna od takvih je antologija Ričarda Kostelaneca (Richard Kostelanetz) <i>Prozaisti prodora </i>(Breaktrough Fictioneers), koja se pojavila prošle godine u Americi izazivajući veliku pažnju. Ovu knjigu, inače, izvanredno grafički opremljenu, štampala je među izdavačima u svetu već afirmisana, baš za ovakvu vrstu izdanja, njujorška izdavačka kuća "Something Else Press"</span></div><div class="cirilica1" style="line-height: 11pt; margin-top: 3pt; mso-line-height-rule: exactly;"><span class="Apple-style-span" style="font-family: Times, "Times New Roman", serif; font-size: large;">Sastavljač je relativno mlad (rođen 1940), ali u Americi poznat i cenjen pisac. Objavio je više knjiga: eseja, vizuelne poezije, proze, antologija i monografija. Najznačajnije među njima su svakako: <i>The Theatar of Mixed Means </i>(1968), <i>Metarmophosis in the Arts</i> (1972), <i> In the Beginning </i>(1971), <i>Accounting </i>(1972), <i>On Contemporary Literature </i>(1964), <i>The Young American Writers </i>(1967), <i> Imaged Words end Worded Images</i> (1970), <i>Visual Language</i> (1970), <i>John Cage </i>(1970), <i>Moholy Nagy</i> (1970), i druge. Poznat je i jugoslovenskim čitaocima po svom izvrsnom eseju o Makluanu "Maršal Makluan - prvosveštenik elektronskog sela", objavljenom u knjizi <i>Makluanova galaksija</i> (za i protiv Makluana) 1971. godine. </span></div><div class="cirilica1" style="line-height: 11pt; margin-top: 3pt; mso-line-height-rule: exactly;"><span class="Apple-style-span" style="font-family: Times, "Times New Roman", serif; font-size: large;">U ovoj obimnoj antologiji (oko 400 strana, sa sto jednim autorom), Kostelanec se ne ograničava samo na savremene istraživače već donosi i dela eksperimentatora s početka veka </span></div></div><span class="Apple-style-span" style="font-family: Times, "Times New Roman", serif; font-size: large;">od kojih je svakako najznačajnije ime Gertrude Stein. U uvodnom eseju, autor ističe da je proza književna disciplina koja je trenutno najmanje obavezna da eksperimentiše. Razvoj ostalih grana umetnosti do sada gotovo da nije uticao na prozu pa se zato upravo u njoj oseća potreba za umetničkim oživljavanjem. Nova proza teži da izbegne nedostatke modernih masovnih medija, kako bi prenela iskustva i percepcije koje je u drugim oblastima komunikacije tehnološki nemoguće doneti. Autor govori i o unošenju vizuelnih elemenata, što zahteva naša civilizacija, a kao jednu od prepreka u objavljivanju eksperimentalne proze navodi teškoće koje proističu iz štamparskih konvencija. </span><br />
<div class="cirilica1" style="line-height: 11pt; margin-top: 3pt; mso-line-height-rule: exactly;"><span class="Apple-style-span" style="font-family: Times, "Times New Roman", serif; font-size: large;">Kritičari su sa velikim interesovanjem dočekali pojavu Kostelanečeve knjige. Tako je za neke od njih ona "prodor kroz konceptualnu prepreku koja okružuje teoretske granice proze kao umetničkog medija". Za kritičara Roberta Murheda (Robert Moorhead) Kostelančev izbor predstavlja najobuhvatniji dokument o eksperimentalnoj prozi. Proza, po njemu, dobija neograničene mogućnosti kada se posmatra kroz kontekst ove antologije.</span></div><div class="cirilica1" style="line-height: 11pt; margin-top: 3pt; mso-line-height-rule: exactly;"><span style="font-family: Times, "Times New Roman", serif;"><br />
</span></div><div class="cirilica1" style="line-height: 11pt; margin-top: 3pt; mso-line-height-rule: exactly;"><span class="Apple-style-span" style="font-family: Times, "Times New Roman", serif; font-size: large;"> “Književne novine” broj 462, 1. maj 1974.</span></div><div class="cirilica1" style="line-height: 11pt; margin-top: 3pt; mso-line-height-rule: exactly;"><span class="Apple-style-span" style="font-size: large;"><br />
<span style="font-family: Times, "Times New Roman", serif;"></span></span></div><div class="cirilica1" style="line-height: 11pt; margin-top: 3pt; mso-line-height-rule: exactly;"><span style="font-family: Times, "Times New Roman", serif;"><br />
</span></div></div>Miroljub Todorovichttp://www.blogger.com/profile/08722630911818111543noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-7035870204541607072.post-35511546804771566952011-02-19T15:48:00.001-08:002011-02-22T23:42:18.497-08:00UMETNOST KOMUNIKACIJE<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on"><span style="font-size: large;"><br />
</span><br />
<div class="Section1"><div class="MsoNormal"><span class="Apple-style-span" style="font-family: Georgia, "Times New Roman", serif;"><br />
<span style="font-size: large;"></span></span></div><div class="MsoNormal"><span class="Apple-style-span" style="font-family: Georgia, "Times New Roman", serif; font-size: large;">UMETNOST KOMUNIKACIJE </span><span class="Apple-style-span" style="font-family: Georgia, "Times New Roman", serif;"><br />
</span></div><div class="MsoNormal"><span class="Apple-style-span" style="font-family: Georgia, "Times New Roman", serif; font-size: large;">(Dobrica Kamperelić “Umetnost kao komunikacija”, Grafopublik, Beograd, 1992)</span><br />
<span style="font-size: large;"><br />
</span></div><div class="MsoNormal"><span class="Apple-style-span" style="font-family: Georgia, "Times New Roman", serif; font-size: large;">Multimedijalni umetnik Dobrica Kamperelić, već desetak godina aktivno učestvuje u jednom velikom, kreativnom energijom visoko uzdignutom stvaralačkom talasu, koji se više od dve decenije valja, pospešuje i uzbuđuje, upoznaje i združuje, inspiriše i obogaćuje, otvara mnoge zapretane breše u najrazličitijim kulturama diljem ove naše plave planete.</span></div><div class="MsoNormal"><span class="Apple-style-span" style="font-family: Georgia, "Times New Roman", serif;"><br />
<span style="font-size: large;"></span></span></div><div class="MsoNormal"><span class="Apple-style-span" style="font-family: Georgia, "Times New Roman", serif; font-size: large;">Inspirativne izvore svoga delovanja, ovaj stvaralac nalazi, rekao bih, pre svega, u Fluksusu i konceptualnoj umetnosti, i to u onoj njihovoj ranoj, herojskoj fazi: Ben, On Kavara, Bojs, Košut, Sol Levit. Uostalom i jedna od prvih izložbi-akcija kojom Kamperelić započinje svoj rad nosi naziv: <i>Umetnost kao ideja</i>. "Izlagati jedan koncept znači postaviti samu ideju na nivo dela" isticala je Katrin Mile još 1969. godine. Polazeći od toga Kamperelić će, dakle, od samih svojih početaka istraživati načine funkcionisanja imaginativnih i komunikativnih procesa koje proizvode akcije (gestovi) umetnika i njihova inovativna dela. </span></div><div class="MsoNormal"><span class="Apple-style-span" style="font-family: Georgia, "Times New Roman", serif;"><br />
<span style="font-size: large;"></span></span></div><div class="MsoNormal"><span class="Apple-style-span" style="font-family: Georgia, "Times New Roman", serif; font-size: large;">Posle niza grupnih i samostalnih izložbi, performansa i projekata u okviru mejl-arta i drugih umetničkih medija, čije bi nas nabrajanje daleko odvelo, Kamperelić je stigao da izdaje i publikaciju <i>Open World</i>, veoma važan činilac i kariku u smeru njegove široko shvaćene i na sličan način praktikovane, permanentne komunikativne aktivnosti.</span></div><div class="MsoNormal"><span class="Apple-style-span" style="font-family: Georgia, "Times New Roman", serif;"><br />
<span style="font-size: large;"></span></span></div><div class="MsoNormal"><span class="Apple-style-span" style="font-family: Georgia, "Times New Roman", serif;"><span style="font-size: large;"><i>Umetnost kao komunikacija</i>, to nije samo naslov knjige, koja je pred nama, to je, čini mi se, osnova i srž čitave Kamperelićeve umetničke delatnosti, njen istočnik i impuls koji ga uvek iznova i neumorno pokreće u nove istraživačke poduhvate. Svojom knjigom ovaj umetnik na jednom širokom fonu i planu uspeva da nam veoma živim bojama prikaže gotovo brojgelovsku sliku svega onog što se poslednjih godina zbivalo u pregrejanim umetničko-istraživačkim laboratorijama, ne samo Jugoslavije već i Evrope i sveta.</span></span></div></div><div class="MsoNormal"><span class="Apple-style-span" style="font-family: Georgia, "Times New Roman", serif; font-size: large;">Kreativci različitog napona i snage sa različitim motivima i veoma divergentnih pogleda na svet, društvo, planetarne probleme, čovekovu ulogu u istoriji, sadašnjem trenutku u vaseljeni, defiluju u vidu britkih, pa i šokantnih kaleidoskopskih slika na svakoj stranici ovog rukopisa. <i>Umetnost kao komunikacija</i> za mene je prava freska nezajažljive čovekove žudnje da se u svojoj rušilačkoj ali i gradilačkoj snazi takmiči i izjednači sa samim Bogom, kotao nepojamnih strasti, verovanja i nadanja, gotovo infantilne, dečije želje za kontaktom, za toplim, prijateljskim dodirom, prvorodni i neurotični krik iz tamnih ponora čovekove usamljenosti i kosmičke zime koja ga ni u snu ne zaboravlja i ne ostavlja. </span></div><div class="MsoNormal"><span style="font-size: large;"><br />
</span></div><div class="MsoNormal"><span class="Apple-style-span" style="font-family: Georgia, "Times New Roman", serif; font-size: large;">(“Krovovi” broj 29/30, maj 1993. i u knjizi “Planetarna kultura”, 1995)</span></div><div class="MsoNormal"><span class="Apple-style-span" style="font-family: Georgia, "Times New Roman", serif;"><br />
<span style="font-size: large;"></span></span></div><div style="mso-element: comment-list;"><span style="font-size: large;"></span></div></div>Miroljub Todorovichttp://www.blogger.com/profile/08722630911818111543noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-7035870204541607072.post-22644186230056614162011-02-19T15:47:00.000-08:002011-02-22T23:47:23.840-08:00RAZVOJNI LUK SIGNALIZMA<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on"><span style="font-size: large;"><br />
</span><br />
<div class="MsoNormal"><span class="Apple-style-span" style="font-family: Georgia, "Times New Roman", serif;"><br />
<span style="font-size: large;"></span></span></div><div class="MsoNormal"><span class="Apple-style-span" style="font-family: Georgia, "Times New Roman", serif; font-size: large;">RAZVOJNI LUK SIGNALIZMA</span></div><div class="MsoNormal"><span class="Apple-style-span" style="font-family: Georgia, "Times New Roman", serif;"><br />
<span style="font-size: large;"></span></span></div><div class="MsoNormal"><span class="Apple-style-span" style="font-family: Georgia, "Times New Roman", serif; font-size: large;">(Reč na otvaranju izložbe “Signalizam ‘81”, Kulturno-prosvetna zajednica, Odžaci, 25. septembar, 1981) </span></div><div class="MsoNormal"><span style="font-size: large;"><br />
</span></div><div class="MsoNormal"><span class="Apple-style-span" style="font-family: Georgia, "Times New Roman", serif; font-size: large;">Pokušaću večeras, otvarajući ovu izložbu, da u jednom kraćem izlaganju prikažem razvojni luk koji je prešao naš avangardni stvaralački pokret od prve ideje, što je nagoveštavala jednu novu literaturu i umetnost, do ove akcije čije izloške imate priliku da razgledate upoznajući se, na taj način, sa jednim delom našeg stvaralaštva. Naglašavam jednim delom, jer signalizam je razuđen i dejstvovao je kako u književnosti tako i u likovnoj umetnosti. Ovde se neću, dakle, zadržavati na osnovnim teoretskim postavkama koje su predočene u manifestima i mnogim drugim esejima. Uostalom, i u katalogu, koji je štampan povodom ove izložbe, gledaoci i čitaoci naći će obilje tekstova i materijala koji daju osnovnu sliku teorijsko-estetičkih pozicija signalizma. Moj cilj večeras biće da pokušam, kao što sam već napomenuo, da ocrtam jednu istorijsku, razvojnu liniju našeg pokreta.</span></div><div class="MsoNormal"><span class="Apple-style-span" style="font-family: Georgia, "Times New Roman", serif;"><br />
<span style="font-size: large;"></span></span></div><div class="MsoNormal"><span class="Apple-style-span" style="font-family: Georgia, "Times New Roman", serif; font-size: large;">Mislim da moramo poći od činjenice da su već sada u ovom trenutku jasno uočljivo više faza u razvoju signalizma. Prvu bih odmah nazvao fazom ideje kada se signalizam rađa u svom izvornom obliku scijentizmu, odnosno pokušaju iznalaženja jedne mogućne plodne sinteze nauke i literature (poezije). Te početke vezujemo sa ove distance, za daleku 1959. godinu.</span></div><div class="MsoNormal"><span class="Apple-style-span" style="font-family: Georgia, "Times New Roman", serif;"><br />
<span style="font-size: large;"></span></span></div><div class="MsoNormal"><span class="Apple-style-span" style="font-family: Georgia, "Times New Roman", serif; font-size: large;">Signalizam prilično dugo egzistira u toj fazi ideje koja kulminira sa pojavom prvog manifesta pod nazivom POEZIJA - NAUKA, <i>Manifest pesničke nauke</i>, objavljenog u novosadskim <i>Poljima </i>1968. godine. U ovom manifestu izložene su i precizirane temeljne postavke poetike signalizma, koje su kasnije, na ovaj ili onaj način, proširivane i produbljivane ulazile u sve buduće manifeste i ostale tekstove kojima je izgrađena složena arhitektonika signalizma kao otvorenog i razuđenog stvaralačkog sistema što daleko prevazilazi ideju samo jedne škole, odnosno pravca.</span></div><div class="MsoNormal"><span class="Apple-style-span" style="font-family: Georgia, "Times New Roman", serif;"><br />
<span style="font-size: large;"></span></span></div><div class="MsoNormal"><span class="Apple-style-span" style="font-family: Georgia, "Times New Roman", serif; font-size: large;">Iz faze ideje signalizam 1969. godine, deset godina kasnije, dakle, prelazi u fazu pokreta. Šta to znači? Pre svega oko osnovnih postavki signalizma okuplja se jedna grupa ljudi: književnika, slikara, istoričara umetnosti i naučnika s namerom da novu umetničku i književnu misao, nove metode i dela, pored praktične izvedbe još i aktivno propagira: grupnim istupanjem, manifestnim akcijama, objavljivanjem. Ovo jezgro okuplja se oko novopokrenute revije <i>Signal</i>. <i>Signal</i> se pojavljuje krajem 1970. godine kao internacionalna revija za signalistička istraživanja. Sam podnaslov časopisa već dovoljno govori. Iako je signalizam stvaralački pokret nastao u Jugoslaviji, znači specifičan je, jugoslovenski, što će kasnije potvrditi i mnogi, prvenstveno strani estetičari, on se okreće međunarodnom avangardnom talasu koji upravo tih godina u svetu dostiže svoj vrhunac kroz konkretnu, vizuelnu poeziju i konceptualnu umetnost. Signalizam se kao pokret znači ne izoluje: prihvata novine, slobodno emituje svoje ideje, ali istovremeno, u svoj svojoj otvorenosti i fleksibilnosti, zadržava raniju osobenost.Na stranicama časopisa <i>Signal </i>pored domaćih autora (signalista) pojaviće se i najznačajnija imena svetske avangardne poezije kao što su: Raul Hausman, Johan Gerc, Klaus Groh, Mikele Perfeti, Sarenko, Pjer Garnije, Paul de Vre, Žan Fransoa Bori, Žilijen Blen, Ričard Kostelanec, Giljermo Dajzler i mnogi drugi. Od konceptualnih umetnika zastupljeni su Japanac On Kavara, Amerikanac Sol Levit, etc. <i>Signal</i> i signalizam se od samog početka, dakle, ne postavljaju samo jugoslovenski već i internacionalistički što je ostala glavna odlika pokreta do današnjih dana.</span></div><div class="MsoNormal"><span class="Apple-style-span" style="font-family: Georgia, "Times New Roman", serif;"><br />
<span style="font-size: large;"></span></span></div><div class="MsoNormal"><span class="Apple-style-span" style="font-family: Georgia, "Times New Roman", serif; font-size: large;">Ova druga faza, kako sam je nazvao faza pokreta, karakteristična je po veoma živoj aktivnosti. Objavljuju se još dva manifesta kao i više tekstova kojima se čvrsto fundira signalistička poetika i estetika. U periodu od 1970 - 1973. godine pojavljuje se pet brojeva časopisa <i>Signal</i>, od kojih je treći u stvari i prva antologija signalističke vizuelne i gestualne poezije, objavljen u zajednici sa novosadskim časopisom mladih <i>Uj Symposion</i> na mađarskom i srpskom jeziku.</span></div><div class="MsoNormal"><span class="Apple-style-span" style="font-family: Georgia, "Times New Roman", serif;"><br />
<span style="font-size: large;"></span></span></div><div class="MsoNormal"><span class="Apple-style-span" style="font-family: Georgia, "Times New Roman", serif; font-size: large;">Časopis <i>Signal </i>u kome se tekstovi objavljuju uporedno na engleskom i našem jeziku prihvaćen je u najširim međunarodnim krugovima avangarde i pohvalno prikazivan od urugvajskog lista <i>El Popular</i> do japanskog eksperimentalnog časopisa <i>Vou</i>. O njemu pišu još <i>Kontexts, Pages</i> i <i>Second Aeon</i> u Engleskoj, <i>Le Arti</i>, <i>Corriere del giorno</i>,<i> La fiera letteraria</i> u Italiji, <i>Literatur und Kritik</i> u Austriji,<i> Poezja</i>, <i>Literatura na snjiecie </i>i <i>Litery </i>u Poljskoj, i drugi. Prevode se manifesti signalizma na: engleski, francuski, španski i poljski. U protekloj deceniji objavljeno je i više izbora signalističkih autora u stranim časopisima i drugim publikacijama sa kraćim i dužim osvrtima na naš pokret. Istaći ću ovom prilikom samo nekoliko. Tako, na primer, u časopisu <i>Second Aeon</i>, koji izlazi u Kardifu pod uredništvom mladog pesnika Pitera Finča, 1971. godine objavljen je izbor signalističkih radova različitih autora sa člankom naslovljenim:<i> Signalizam, savremena istraživanja jugoslovenskih pesnika</i>. Iste godine i časopis <i>Ovum 10</i>, koji izlazi u Montevideu, posvećuje izuzetnu pažnju signalizmu. Ne smemo zaboraviti ni već pominjani varšavski časopis <i>Poezju</i>, koji tokom 1972. i 1973. godine, u više navrata objavljuje članke o našem pokretu, prevodi i štampa manifeste i signalističke autore. Poljska je, možemo slobodno reći, zemlja gde je interesovanje za signalizam bilo veliko. Sve je to rezultiralo i obimnom studijom o signalizmu koja je ove godine objavljena u Krakovu. Autor studije je mlađi poljski pesnik, naučnik i prevodilac sa srpskohrvatskog i slovenačkog jezika, Julijan Kornhauzer. On je, u stvari, docent na katedri za jugoslavistiku Univerziteta u Krakovu. Studija <i>Signalizam </i><i>- program srpske eksperimentalne poezije</i> predstavlja Kornhauzerovu habilitacionu doktorsku tezu odbranjenu prošle godine. To je do sada najveće priznanje što ga je naš pokret dobio.</span></div><div class="MsoNormal"><span class="Apple-style-span" style="font-family: Georgia, "Times New Roman", serif;"><br />
<span style="font-size: large;"></span></span></div><div class="MsoNormal"><span class="Apple-style-span" style="font-family: Georgia, "Times New Roman", serif; font-size: large;">Antologija signalizma (vizuelna i gestualna poezija) pojavila se u francuskom avangardnom časopisu <i>Doc(k)s</i>, koji izlazi pod veoma inventivnim uredništvom pesnika Žilijena Blena. Ova antologija povoljno je ocenjena u francuskim, i španskim, odnosno katalonskim časopisima, pošto je u istom broju predstavljena i katalonska književna avangarda. Isto tako veći broj signalista se pojedinačno, ili grupno, pojavljuje i u raznim međunarodnim antologijama i važnim izborima konkretne, vizuelne poezije, konceptualne umetnosti i mejl arta. Ovom prilikom pomenućemo samo jednu <i>Textbilder</i> (vizuelnu poeziju od Antike do današnjih dana) doktora Klausa Petera Denkera u izdanju poznate kuće Dumont Verlag iz Kelna.</span></div><div class="MsoNormal"><span class="Apple-style-span" style="font-family: Georgia, "Times New Roman", serif;"><br />
<span style="font-size: large;"></span></span></div><div class="MsoNormal"><span class="Apple-style-span" style="font-family: Georgia, "Times New Roman", serif; font-size: large;">Zanimljivo je istaći da je prva zajednička izložba signalista održana ne u našoj zemlji već u Italiji. Jula 1971. godine u Galeriji Tool u Milanu, kojom rukovodi značajni italijanski avangardni pesnik i likovni kritičar Ugo Karega, otvorena je izložba pod nazivom <i>Poesia Signalista Jugoslava</i>. Sledeća signalistička izložba održana je u Zagrebu u Galeriji suvremene umjetnosti, maja 1974. U okviru ove izložbe učestvuje četrnaest autora, štampan je obiman katalog sa manifestima signalizma, prilozima eksperimentalne poezije, kao i opširnom bibliografijom našeg pokreta. Izložba je povoljno primljena i prikazana u: <i>Borbi, Politici, Književnoj reči, Radu, Omladinskim novinama</i> i drugim listovima i časopisima. Odmah nakon ove, 1975. godine u Salonu Muzeja savremene umetnosti održana je treća zajednička izložba signalista, takođe sa priličnim uzbuđenjem primljena, posebno u beogradskim književnim i umetničkim krugovima. Izložba koja je pred vama, dakle, predstavlja četvrti skup i jedinstveni nastup signalista, znatno osvežen novim snagama i ja se nadam da ćemo opravdati poverenje koje nam je ukazano.</span></div><div class="MsoNormal"><span class="Apple-style-span" style="font-family: Georgia, "Times New Roman", serif;"><br />
<span style="font-size: large;"></span></span></div><div class="MsoNormal"><span class="Apple-style-span" style="font-family: Georgia, "Times New Roman", serif; font-size: large;">Tokom protekle decenije u našoj zemlji, signalizam je polako i sigurno sticao sve veću afirmaciju. Pored izbora u novosadskom časopisu <i>Uj Symposion</i>, beogradsko <i>Delo</i> 1975. posvećuje čitav broj konkretnoj, vizuelnoj i signalističkoj poeziji. Ova internacionalna antologija posleratne avangarde doživela je nepodeljena priznanja u svetu.</span></div><div class="MsoNormal"><span class="Apple-style-span" style="font-family: Georgia, "Times New Roman", serif;"><br />
<span style="font-size: large;"></span></span></div><div class="MsoNormal"><span class="Apple-style-span" style="font-family: Georgia, "Times New Roman", serif; font-size: large;">Do sada najobimnija antologija signalizma kao pokreta objavljena je u kragujevačkom časopisu <i>Koraci</i> 1976. godine, gde je zastupljeno preko trideset signalista sa obiljem radova i manifesta.</span></div><div class="MsoNormal"><span class="Apple-style-span" style="font-family: Georgia, "Times New Roman", serif; font-size: large;">Početkom ove decenije signalizam ulazi u novu fazu. njena karakteristika više nije agonizam pokreta, već jedno smireno, analitičko produbljivanje svega onoga što se do tada uradilo na kreativno-istraživačkom i teorijsko-estetičkom planu.</span></div><div class="MsoNormal"><span class="Apple-style-span" style="font-family: Georgia, "Times New Roman", serif;"><br />
<span style="font-size: large;"></span></span></div><div class="MsoNormal"><span class="Apple-style-span" style="font-family: Georgia, "Times New Roman", serif;"><span style="font-size: large;">Na kraju, posle ovakvog kratkog rezimea i, svakako, nepotpunog prikaza razvojnih tokova signalizma, hteo bih da se toplo zahvalim vama koji ste došli da vidite naše radove a posebno Kulturno-prosvetnoj zajednici koja je omogu<span lang="SR">ćila da se ova izložba održi.</span></span></span></div><div class="MsoNormal"><span style="font-size: large;"><br />
</span></div><span class="Apple-style-span" style="font-family: Georgia, "Times New Roman", serif; font-size: large;"> (“Planetarna kultura”, 1995)</span><br />
<span class="Apple-style-span" style="font-family: Georgia, "Times New Roman", serif;"><br />
<span style="font-size: large;"></span></span><br />
<span style="font-family: "Times New Roman"; mso-ansi-language: EN-US; mso-bidi-language: AR-SA; mso-fareast-font-family: "Times New Roman"; mso-fareast-language: EN-US;"><br />
<span style="font-size: large;"></span></span></div>Miroljub Todorovichttp://www.blogger.com/profile/08722630911818111543noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-7035870204541607072.post-63518763575601716432011-02-19T15:45:00.000-08:002011-02-22T23:45:02.361-08:00SIGNALISTI U ZAGREBU<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on"><span style="font-size: large;"><br />
</span><br />
<div class="Section1"><div class="MsoNormal" style="line-height: 11pt; margin-top: 3pt; mso-layout-grid-align: none; mso-line-height-rule: exactly; punctuation-wrap: simple; text-align: justify; text-indent: 35.45pt;"><span class="Apple-style-span" style="font-family: Georgia, "Times New Roman", serif; font-size: large;"></span></div><div class="Section1"><span style="font-size: large;"></span><span class="Apple-style-span" style="font-family: Georgia, "Times New Roman", serif;"></span><span style="font-size: large;"></span><br />
<div class="MsoNormal"><span style="font-size: large;"><br />
</span></div><div class="MsoNormal"><span style="font-size: large;">SIGNALISTI U ZAGREBU</span></div><div class="MsoNormal"><span style="font-size: large; mso-tab-count: 1;"> </span></div><div class="MsoNormal"><span style="font-size: large;"><br />
</span></div><div class="MsoNormal"><span style="font-size: large;">Tokom maja ove godine u Galeriji suvremene umjetnosti u Zagrebu održana je izložba pod nazivom <i style="mso-bidi-font-style: normal;">Signalizam</i>. Cilj je izložbe bio je da prikaže osnovne tokove ovog avangardnog pokreta koji se razvio i deluje u našoj kulturi. Sama izložba, i obimna publikacija štampana povodom nje, katalog koji je pored uvodnog teksta i signalističke vizuelne poezije obuhvatio još i izbor signalističkih manifesta i bibliografiju, istakli su neke momente i delimično osvetlili ulogu koju je pokret imao, i još je ima, u literaturi i likovnoj umetnosti.</span></div><div class="MsoNormal"><span style="font-size: large;"><br />
</span></div><div class="MsoNormal"><span style="font-size: large;">Pre svega ukazano je na činjenicu da je signalizam, posle nadrealizma i nešto manje znanog zenitizma, jedan od retkih pokreta u našoj kulturi koji se sa jasno definisanim estetičkim stavovima uklapa, a na izvestan način i proširuje lepezu avangardnih istraživanja u svetu.</span></div><div class="MsoNormal"><span style="font-size: large;"><br />
</span></div><div class="MsoNormal"><span style="font-size: large;">Očigledno je, međutim, da signalizam nije dovoljno poznat, još se nalazi u punom zamahu i agoničkom samopotvrđivanju na našim kulturnim širinama i dužinama. Neka ozbiljnija razmatranja o ovoj, u najmanju ruku interesantnoj pojavi, nisu dali ni književni recenzenti, a kamoli teoretičari i književni istoričari. Izložba u Zagrebu, međutim, pokazala je da nije prerano govoriti o signalizmu i svemu što je on pokrenuo i pokreće u našoj književnosti. Ona nas je podsetila da su počeci pokreta vezani za 1959. godinu i pokušaje da se jednom novom i revolucionarnom poetikom, zasnovanom na još svežim jezičkim amalgamima egzaktnih nauka, suprotstavi vladajućim poetikama neoromantizma, zakasnelog simbolizma i tradicionalizma. Taj prvobitni, izvorni naum signalizma trajao je gotovo čitavu deceniju neprimećen u našoj literaturi. Tek posle štampanja časopisa, uklapanja u međunarodne tokove, i prvih većih uspeha van zemlje, domaća kulturna javnost počinje da pokazuje izvesno interesovanje za pokret i njegove ideje.</span></div></div><span class="Apple-style-span" style="font-family: Georgia, "Times New Roman", serif;"><span style="font-family: "Times New Roman"; mso-ansi-language: EN-US; mso-bidi-language: AR-SA; mso-fareast-font-family: "Times New Roman"; mso-fareast-language: EN-US;"><br clear="all" style="mso-break-type: section-break; page-break-before: always;" /><span style="font-size: large;"></span></span></span><span style="font-size: large;"></span><br />
<div class="Section2"><div class="MsoNormal"><span style="font-size: large;">U drugoj fazi, koja je otpočela otprilike 1968. godine, signalizam proširuje svoju bazu, koja se do tada oslanjala samo na nekoliko grana, da tako kažemo, klasičnih egzaktnih nauka, i istraživačke postupke sve više zasniva na kibernetici, teoriji informacije, fenomenologiji, teoriji igara, strukturalnoj lingvistici, matematičkoj kombinatorici, proučavanju ekscentričnih oblika jezika, itd. Ovu fazu karakteriše pojava kompjuterske i nagli razvoj signalističke vizuelne poezije,koja je dotle samo rudimentno egzistirala u pokretu. Moramo odmah da napomenemo da ova dva pesnička oblika nisu jedina novina koja signalizam unosi u našu poeziju. Signalizam u literaturi ne možemo se vezivati samo za vizuelnu i kompjutersku poeziju, niti se može pokret u celini identifikovati sa ovim pesničkim oblicima, kao što je već, izgleda, postalo uobičajeno. Ta dva nova pesnička oblika svakako su najistureniji, najuočljiviji i najšokantniji vidovi ispoljavanja signalizma u književnosti, ali oni nisu i jedini.</span></div><div class="MsoNormal"><span style="font-size: large;"><br />
</span></div><div class="MsoNormal"><span style="font-size: large;">Humorna i protestna poezija pesnički su oblici koji od ranije, naravno, postoje u našoj literaturi, ali već zbog samog antagonističkog stava pokreta prema vladajućim strujama neoromantizma i tradicionalizma, onda raznim vidovima literarnog konformizma i specifičnom odnosu što ga svaka avangarda ima prema trenutnim i prošlim literarnim, društvenim i drugim pojavnostima, ovi pesnički oblici u signalizmu dovedeni su do svojih krajnjih mogućih granica pa su kao takvi i dobili sasvim novi kvalitet. U tom kontekstu ne može se zanemariti ni šatrovačka poezija kojom signalizam, između ostalog, pokazuje i jedno dublje interesovanje za jezik. Dodajmo zatim fenomenološku poeziju, kao i poeziju dobijenu pomoću matematičkih modela <span style="font-family: Symbol; mso-ascii-font-family: "Times New Roman"; mso-char-type: symbol; mso-hansi-font-family: "Times New Roman"; mso-symbol-font-family: Symbol;"><span style="mso-char-type: symbol; mso-symbol-font-family: Symbol;">-</span></span> apsolutne novine što ih signalizam uvodi u našu literaturu. Od oblika u kojima se ne koristi jezik kao izražajno sredstvo pomenućemo signalističku manifestaciju (gestualnu poeziju). Još jednim svojim specifičnim vidom, atematskom poezijom lišenom svih osim čisto pesničkih i jezičkih aspiracija; pesništvom igre slika, čulnih senzacija i nadasve tragalačkog iskustva, signalistička poezija suprotstavlja se egzistencijalnoj patetici sveukupnog dosadašnjeg pesništva.</span></div><div class="MsoNormal"><span style="font-size: large;"><br />
</span></div><div class="MsoNormal"><span lang="SR" style="font-size: large; mso-ansi-language: SR;">(''Književne novine'' broj 467, 16. jul 1974. i u knjizi ''Planetarna kultura'', 1995)</span></div></div><span lang="SR" style="font-family: "Times New Roman"; font-size: 12pt; mso-ansi-language: SR; mso-bidi-language: AR-SA; mso-fareast-font-family: "Times New Roman"; mso-fareast-language: EN-US;"><br clear="all" style="mso-break-type: section-break; page-break-before: always;" /></span></div></div>Miroljub Todorovichttp://www.blogger.com/profile/08722630911818111543noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-7035870204541607072.post-74553687641923260182011-02-08T15:34:00.001-08:002011-02-22T23:51:15.107-08:00HISTORICHE ANTHOLOGIE VISUELE POEZIE<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on"><div class="MsoNormal"><span class="Apple-style-span" style="font-family: Georgia, "Times New Roman", serif; font-size: large;">HISTORICHE ANTHOLOGIE VISUELE POEZIE</span></div><div class="cirilica1" style="line-height: 11pt; margin-top: 79.4pt; mso-line-height-rule: exactly;"><span class="Apple-style-span" style="font-family: Georgia, "Times New Roman", serif;"><span style="font-size: large;"><span style="mso-bidi-font-size: 10.0pt;">U izdanju </span>Rijkscentrum Hoger Kunstonderwijs-a <span style="mso-bidi-font-size: 10.0pt;"> iz Brisela pojavila se na holandskom jeziku ovih dana, u dosta skromnoj opremi, </span>HISTORICHE ANTHOLOGIE VISUELE POEZIE<span style="mso-bidi-font-size: 10.0pt;">. Njen sastavljač je holandski avangardni pesnik i umetnik </span>G. J. de Rook, <span style="mso-bidi-font-size: 10.0pt;">poznat već od ranije kao uspešni organizator međunarodnih izložbi vizuelne poezije i izdavač dosta pouzdane </span>VISUEL POETRY ANTHOLOGY (133 poets from 25 countries)<span style="mso-bidi-font-size: 10.0pt;">, Hag 1975. </span></span></span></div><div class="cirilica1" style="line-height: 11pt; margin-top: 3pt; mso-line-height-rule: exactly;"><span class="Apple-style-span" style="font-family: Georgia, "Times New Roman", serif;"><span style="font-size: large;">HISTORICHE ANTHOLOGIE<span style="mso-bidi-font-size: 10.0pt;"> je specifična knjiga i razlikuje se od svega onog što je do sada napravljeno u ovoj oblasti. </span>G. J. de Rook<span style="mso-bidi-font-size: 10.0pt;"> je, naime, pozvao petnaest pesnika da u sažetom obliku opišu istorijski razvoj vizuelne poezije u svojoj zemlji. Tako o vizuelnoj poeziji u Argentini piše </span>Edgardo Antonio Vigo<span style="mso-bidi-font-size: 10.0pt;">. Čeh </span>Jiri Valoch<span style="mso-bidi-font-size: 10.0pt;"> pored Čehoslovačke daje priloge o vizuelnoj poeziji u Nemačkoj Demokratskoj Republici i Poljskoj. </span>Paul de<span style="mso-bidi-font-size: 10.0pt;"> </span>Vree <span style="mso-bidi-font-size: 10.0pt;">iscrpno obaveštava o genezi ove nove književne discipline u flamanskoj Belgiji, </span>Dieter Kessler<span style="mso-bidi-font-size: 10.0pt;"> u Zapadnoj Nemačkoj, </span>Damaso Ogaz<span style="mso-bidi-font-size: 10.0pt;"> u Čileu (do Aljendea), </span>Nicholas Zurbrugg<span style="mso-bidi-font-size: 10.0pt;"> u Engleskoj. </span>Jacques Lepage<span style="mso-bidi-font-size: 10.0pt;"> govori o vizuelnoj poeziji u Francuskoj, </span>Adriano Spatola<span style="mso-bidi-font-size: 10.0pt;"> u Italiji,</span> Peter Weiermair<span style="mso-bidi-font-size: 10.0pt;"> u Austriji, </span>Jose Maria Montells<span style="mso-bidi-font-size: 10.0pt;"> u Španiji, </span>Clemente Padin<span style="mso-bidi-font-size: 10.0pt;"> u Urugvaju, </span>Tom Ockerse<span style="mso-bidi-font-size: 10.0pt;"> u SAD, </span>J. H. Duke <span style="mso-bidi-font-size: 10.0pt;">u Australiji a pisac ovih redova u Jugoslaviji. </span></span></span></div><div class="cirilica1" style="line-height: 11pt; margin-top: 3pt; mso-line-height-rule: exactly;"><span class="Apple-style-span" style="font-family: Georgia, "Times New Roman", serif;"><span style="font-size: large;">De Rookova HISTORICHE ANTHOLOGIE VISUELE POEZIE<span style="mso-bidi-font-size: 10.0pt;"> značajna je, između ostalog i zbog toga jer su na zaista pregledan način, i po prvi put na jednom mestu, prikazani razvojni tokovi vizuelne poezije, te nove grane literature, u raznim zemljama što će svakako omogućiti kasnijim istraživačima i teoretičarima da o ovom fenomenu dublje i pouzdanije govore.</span></span></span></div><div class="cirilica1" style="line-height: 11pt; margin-top: 3pt; mso-line-height-rule: exactly;"><span class="Apple-style-span" style="font-family: Georgia, "Times New Roman", serif;"><span style="font-size: large;"><span style="mso-bidi-font-size: 10.0pt;">Tekstovi u Antologiji ukazuju na jedinstvo pokreta vizuelne poezije, ali istovremeno i na pojedine specifičnosti i razlike. Te razlike potencirao je, u neku ruku, i sam sastavljač (</span>de Rook<span style="mso-bidi-font-size: 10.0pt;">), koji pored tekstova (eseja) objavljuje još po jednu ili više vizuelnih pesama po njemu karakterističnih za pojedine narode i avangardne grupe. </span></span></span></div><div class="cirilica1" style="line-height: 11pt; margin-top: 3pt; mso-line-height-rule: exactly;"><span style="font-size: large;"><br />
</span></div><div class="cirilica1" style="line-height: 11pt; margin-top: 3pt; mso-line-height-rule: exactly; text-indent: 0cm;"><span style="mso-bidi-font-size: 10.0pt;"><span class="Apple-style-span" style="font-family: Georgia, "Times New Roman", serif; font-size: large;">Politika, 25. mart 1976. Isto u knjizi PLANETARNA KULTURA, Beograd, 1995.</span></span></div><div class="MsoNormal"><span style="font-size: large;"><br />
</span></div><div class="MsoNormal"><span class="Apple-style-span" style="font-family: Georgia, "Times New Roman", serif;"><br />
<span style="font-size: large;"></span></span></div><div class="MsoNormal"><span class="Apple-style-span" style="font-family: Georgia, "Times New Roman", serif;"><br />
<span style="font-size: large;"></span></span></div></div>Miroljub Todorovichttp://www.blogger.com/profile/08722630911818111543noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-7035870204541607072.post-10394473904511843392010-12-30T08:54:00.001-08:002010-12-30T13:56:57.767-08:00PLANETARNA KOMUNIKACIJA<span class="Apple-style-span" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif;"><br />
</span><br />
<br />
<h3><span style="font-size: 24px;"><span lang="SR" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: 20pt;">PLANETARNA KOMUNIKACIJA</span></span></h3><div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-indent: 36pt;"><span style="font-size: 21px;"><span lang="SR" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: 16pt;">(Moja mejl-art aktivnost 1970-1987)</span></span><br />
<span style="font-size: 21px;"><span lang="SR" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: 16pt;"><br />
</span></span><br />
<span lang="SR" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif;"><span style="font-family: Arial;">Iz knjige DNEVNIK AVANGARDE, Grafopublik, Beograd, 1990.</span></span><br />
<span style="font-size: 21px;"><span lang="SR" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: 16pt;"><br />
</span></span></div><div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px;"><span style="font-size: 21px;"><span lang="SR" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: 14pt;"></span></span></div><div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px;"><span style="font-size: 21px;"><span lang="SR" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: 14pt;"></span></span></div><div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-indent: 36pt;"><span style="font-size: 21px;"><span lang="SR" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: 14pt;">Mejl-artom se bavim negde od 1970. godine, kada sam bio najviše angažovan poetsko-vizuelnim istraživanjima i u neprekidnom kontaktu sa nizom umetnika i pesnika iz celog sveta.</span></span></div><div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-indent: 36pt;"><span style="font-size: 21px;"><span lang="SR" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: 14pt;">Jednu od prvih mejl-art akcija, širih razmera, izveo sam 1971. godine. Akcija je zabeležena u časopisu <i>Signal</i> broj 2/3 na sledeći način: „Miroljub Todorović: SIGNALISTIČKA MANIFESTACIJA 1 (SIGNALIST MANIFESTATION 1) 20. 3. 1971., Beograd. (1)</span></span></div><div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-indent: 36pt;"><span style="font-size: 21px;"><span lang="SR" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: 14pt;">Novi tip komunikacije. Osnovni elemenat komuniciranja je izbušena (upotrebljena) kartica računara IBM. Na praznoj poleđini kompjuterske kartice pisaćom mašinom otkucava se: ime pošiljaoca, datum i mesto porekla informacije, ime i oznaka informacije. Ovako pripremljena kartica ubacuje se u koverat i putem pošte šalje konzumentu“.</span></span></div><div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-indent: 36pt;"><span style="font-size: 21px;"><span lang="SR" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: 14pt;">Kao primaoci prve signalističke manifestacije, iz inostranstva, navode se imena i nazivi 63 umetnika, galerija i izvođača. Između ostalih ovu komunikativnu kompjutersku kartu dobili su: A.de Campos, C. Padin, M. Perfetti, J. Valoch, J. Blaine, J. Gerz, Sarenco, E. Miccini, E. Jandl, P. Garnier, M. Bense, S. J. Schmidt, B. Cobbing, D. Higgins, Ben Vautier, Art Intermedia, itd. (2)</span></span></div><div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-indent: 36pt;"><span style="font-size: 21px;"><span lang="SR" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: 14pt;">Od Jugoslovena karta je upućena tridesetpetorici pesnika kritičara i kulturnih radnika: Dušanu Matiću, Marku Ristiću, Oskaru Daviču, Petru Džadžiću, Eliju Finciju, Radomiru Konstantinoviću, Branimiru Donatu, Sveti Lukiću, Stevanu Raičkoviću, Novici Petkoviću, Tomažu Brejcu, Boži Beku, Tarasu Kermauneru, Želimiru Koščeviću, Veselinu Iliću i drugima.</span></span></div><div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-indent: 36pt;"><span style="font-size: 21px;"><span lang="SR" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: 14pt;">Reakcije na ovu pošiljku nisam zabeležio, niti se u ovom trenutku neke od njih mogu setiti, mada sam siguran da ih je bilo. Sličnu sam mail-art akciju u toku godine, a i kasnije, ponovio više puta. Proširivao se, ili sužavao, menjao krug potencijalnih konzumenata. Uvek se operisalo upotrebljenim kompjuterskim karticama u više boja, standardnih dimenzija. Na karticama se najčešće intervenisalo flomasterom. Zaokruživana su ona mesta gde je kartica probušena, ili su ispisivane neke reči ili poruke, od kojih se naravno, u više navrata pojavljivala reč: SIGNALIZAM (SIGNALISM), ili nešto kasnije poruka: RAZMIŠLJAJTE O SIGNALIZMU (THINK ABOUT SIGNALISM).</span></span></div><div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-indent: 36pt;"><span style="font-size: 21px;"><span lang="SR" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: 14pt;">Sećam se serije kartica na kojima sam lepio male pravougaone filmove sa snimcima zuba, koje sam, u većim količinama, bio nabavio na zubnoj klinici u Rankeovoj. Zanimljive su bile i one kompjuterske kartice na kojima su stavljene nalepnice u boji s likovima iz životinjskog sveta od praistorijskih dinosaura, preko riba, ptica, sisara, do našeg neposrednog pretka čovekolikog majmuna.</span></span></div><div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-indent: 36pt;"><span style="font-size: 21px;"><span lang="SR" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: 14pt;">Početkom 1972. startovao sam s jednom artists book.(3) Ta akcija, a i sama knjiga, opisani su u poslednjem broju (8/9) <i>Signala</i>:</span></span></div><div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-indent: 36pt;"><span style="font-size: 21px;"><span lang="SR" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: 14pt;">„Miroljub Todorović: FORTRAN (signalist book), Beograd, februar 1972. Signalistička knjiga FORTRAN načinjena je od šest belih, upotrebljenih kartica u 47 primeraka. Na prvoj kartici nalaze se navedeni podaci (ime autora, naziv knjige i datum izlaženja). Sledeće četiri kartice ispunjene su flomasterskim intervencijama. Intervencije su jednoobrazne. Na poleđini zadnje kartice utisnut je pečat <i>Signala</i>, pored koga je još i potpis autora sa naznačenim rednim brojem knjige i brojem koji pokazuje koliko je primeraka ukupno proizvedeno. Signalistička knjiga FORTRAN poslata je ovim umetnicima, umetničkim arhivima, galerijama i redakcijama: Clemente Padin, Hans Clavin, Edgardo Antonio Vigo, Jiri Valoch, Julijen Blaine, Jochen Gerz, Sarenco, Galleria Sincron, David Briers, G.J.de Rook, Michael Gibbs, N.Zurbrugg, Bob Cobbing, „Art intermedia“, Edition Kimmel, Ben Vautier, J. Van der Wolks, Janos Urban, Klaus Groh, Guillermo Deisler, Stedelijk Museum, Hans Werner Kalkmann, „Ganglija“, Achille Bonito Oliva, „Grab Grass“, Nachl Nucha, Alvaro de Sa, Archiv Sohm, Bulkowski, Marc Poinsot, Horst Trees, „Pfirsich“, „Avalanche“. Joseph Kosuth, Carl Andre, Paul Berry, Joseph Beuys, Jan Dibbets, Alain Kirili, Richard Long, Sol Lewitt, Peter Kennedy, Janez Kocijančić, Franci Zagoričnik, Boda Marković i Dobrivoje Jevtić“.</span></span></div><div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-indent: 36pt;"><span style="font-size: 21px;"><span lang="SR" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: 14pt;">Povodom knjige reagovalo je više umetnika.(4) Izdvajam poštanske karte Richarda Longa, koji mi se javio 27. aprila 1972. godine iz Bristola, i Josepha Beuysa, koji je poslao svoju postcard <i>Fluxus Zone West</i>: Joseph Beuys BRD, Fluxus Zone West: Ken Friedmann USA, edition Hundertmark, Berlin, sa poznatim pečatom <i>Fluxus Zone West</i> i tekstom:</span></span></div><div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-indent: 36pt;"><span style="font-size: 21px;"><span lang="SR" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: 14pt;">„Dear Todorović,</span></span></div><div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-indent: 36pt;"><span style="font-size: 21px;"><span lang="SR" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: 14pt;">Many thanks for your small signalist book.</span></span></div><div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-indent: 36pt;"><span style="font-size: 21px;"><span lang="SR" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: 14pt;">Y. S. Joseph Beuys.“</span></span></div><div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-indent: 36pt;"><span style="font-size: 21px;"><span lang="SR" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: 14pt;">Novosadski pesnik Janez Kocijančić reagovao je na taj način što je primerak FORTRANA (broj 24/47) repropdukovao kao „Specijalno izdanje“ u svojoj rubrici „U-R“ u INDEX-u, listu studenata Vojvodine, broj 246 od 23. marta 1972. godine. Ispod reprodukovanih stranica ove knjige objavljena je i kraća beleška sa bio-bibliografskim podacima.</span></span></div><div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-indent: 36pt;"><span style="font-size: 21px;"><span lang="SR" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: 14pt;">U narednom broju INDEX-a, takođe, u rubrici „U-R“ Kocijančić daje ovu informaciju:</span></span></div><div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-indent: 36pt;"><span style="font-size: 21px;"><span lang="SR" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: 14pt;">„Nedavno je u Beogradu izašla najnovija (signalistička) knjiga Miroljuba Todorovića FORTRAN (naziv za jedan od kompjuterskih jezika). Knjiga je izrađena u 47 primeraka, a zatim distribuirana 47-rici Miroljubovih prijatelja širom celog sveta. Svaki primerak se sastoji od po 6 upotrebljenih kompjuterskih kartica sa pesnikovim (flomaster) intervencijama. U prošlom broju „U-R“-a imali ste prilike da vidite jedan od unikatnih primeraka, umnoženih u broj primeraka, ekvivalentan „Index“-ovom tiražu“.</span></span></div><div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-indent: 36pt;"><span style="font-size: 21px;"><span lang="SR" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: 14pt;">Iste 1972. godine izradio sam svoj prvi pečat sa porukom koju sam već ranije ispisivao: THINK ABOUT SIGNALISM (RAZMIŠLJAJTE O SIGNALIZMU)(5) Pored poruke, koju sam putem ovog pečata utiskivao na svoje komunikacione poštanske karte i pisma, zajedno sa ostalim (oficijelnim) pečatima časopisa SIGNAL, Signalističkog dokumentacionog centra, Društva umetnika signalista, iskoristio sam ga za stvaranje raznih vizuelnih oblika u kojima se gubila, ili dobijala na intenzitetu, njegova osnovna poruka. (6) Dva rada nastala u tim dosta uzbudljivim štambiljskim igrama pojavila su se kasnije u zborniku STAMP ART, (7) koji je uredio holandski pesnik i istraživač G. J. de Rook u Amsterdamu.</span></span></div><div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-indent: 36pt;"><span style="font-size: 21px;"><span lang="SR" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: 14pt;">Marta 1972. u <i>Politici</i> štampan je tekst pod nazivom „Kosmički hijeroglifi“ o letu američke kosmičke sonde „Pionir 10“, čija je misija bila istraživanje Asteroidnog pojasa i planete Jupiter. Po predviđanjima „Pionir 10“ je kraj Jupitera trebalo da prođe decembra 1973. godine, emitujući naučnicima nove podatke o ovoj džinovskoj, tajanstvenoj planeti. Posle te misije, koja je kao što znamo, uspešno završena, kosmička sonda krenula je duboko u Svemir napuštajući Sunčev sistem. „Pionir 10“ je sa sobom poneo i prvu čovekovu interstelarnu poruku bićima sa drugih svetova. Ovo šifrovano „kosmičko pismo“ ugravirano je u pozlaćenu aluminijumsku pločicu za koju naučnici veruju da će izdržati let dug sto miliona zemaljskih godina, ili međuzvezdano rastojanje od 3.000 svetlosnih godina.</span></span></div><div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-indent: 36pt;"><span style="font-size: 21px;"><span lang="SR" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: 14pt;">Tekst iz <i>Politike</i>, koji je ujedno sadržao i crtež šifrovanog „kosmičkog pisma“, smatrao sam idealnim za dalji nastavak sopstvenih (mejl-art) akcija, pogotovo što se to poklapalo sa mojim ranijim interesovanjima u okviru signalizma (scijentizam, egzaktne nauke, planetarna umetnost, kosmologija). Umnožavao sam ga u više navrata na kseroksu, a kasnije i štampao u ofset tehnici na A4 formatu. Ovaj tekst ubrzo je potisnuo kompjuterske kartice u mom opštenju u medjunarodnoj komunikativnoj mreži gde sam uključen. Fotokopija teksta slata je raznim umetnicima, galerijama i arhivima, kao i na brojne izložbe ponekad bez ikakvih intervencija, a najčešće sa intervencijama. (8) Intervencije su se sastajale u zaokruživanju pojedinih reči iz teksta, onih koje su mi se činile ključnim kao: <i>sonda, zvezda, hijeroglifi, Jupiter, prva, vodonik, Zemlja, začetak, generator, poruka, otuda, Sunce, beskrajnog, označeno, ćelije, signal, odgonetanja, neizvesno, bića, </i>itd<i>. </i>Tako zaokružene reči često sam pravim linijama povezivao sa uzdignutom šakom čoveka na slici šifrovanog pisma. Stvarala se jedna zrakasta, po meni, dosta upečatljiva verbalno-vizuelna konstelacija puna značenja, koja je kod svakog rada bila za nijansu drugačija jer su se različite reči zaokruživale i različitim putevima (linijama) skupljale u žiži čovekove šake. (9)</span></span></div><div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-indent: 36pt;"><span style="font-size: 21px;"><span lang="SR" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: 14pt;">Serija ovog teksta sa intervencijama, koji je pored postojećeg naslova <i>Kosmički hijeroglifi</i> dobio još i oznaku <i>Signalist Project</i>, činila je okosnicu moje prve mail-art izložbe SIGNALISTIČKA ISTRAŽIVANJA 1 (komunikacija-oko), u galeriji Studentskog kulturnog centra u Beogradu od 26. februara do 9. marta 1973. godine. (10)</span></span></div><div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-indent: 36pt;"><span style="font-size: 21px;"><span lang="SR" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: 14pt;">Pored tog projekta bile su izložene još i fotokopije pisama, koverata i drugi odabrani poštanski materijal koji sam primao u vremenu od 1970. do 1973. godine, kao i fotokopije mapa sa letačkim maršrutama nemačke avionske kompanije Lufthanza. Čitav ovaj projekat uključujući i medicinski prikaz kao jednog od osnovnih komunikativnih organa, nazvao sam „Totalnom komunikacijom“. U tom smislu napisao sam, povodom izložbe, i manifest koji je objavljen u katalogu pod naslovom KOMUNIKACIJA – BIĆE - MIŠLJENJE.</span></span></div><div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-indent: 36pt;"><span style="font-size: 21px;"><span lang="SR" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: 14pt;">Prema stavovima koji su izloženi u manifestu: „Komunikacija je u samoj osnovi bića. Element je i činjenica njegovog postojanja. Nesumnjiva mera hoda i rasta od prvobitne rudimentarne ka moćnoj planetarnoj svesti. Komuniciram (opštim), dakle postojim, dakle stvaram. Bit je komunikacije višeznačna u najdubljem smislu te reči. Ona je i društveno-istorijska i egzaktna i umetnička i subjektivna u njenom najintimnijem, najljudskijem aspektu... Njena sredstva su stepenici civilizacije. Kominikacija je temelj i hrana čovekovih otkrića“. (11)</span></span></div><div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-indent: 36pt;"><span style="font-size: 21px;"><span lang="SR" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: 14pt;">Manifest pokazuje u kojoj meri pridajem značaj komunikaciji (samim tim i mail-artu kao umetnosti što neposredno izrasta na određenim komunikativnim modelima), pošto mi se čini osnovom gotovo svih istraživanja poslednjih dvadeset godina u likovnim umetnostima, pa i u literaturi.</span></span></div><div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-indent: 36pt;"><span style="font-size: 21px;"><span lang="SR" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: 14pt;">Početkom 1973. štampao sam seriju od osam poštanskih karata. Gotovo sve one sadrže radove iz široko shvaćene oblasti signalističkih istraživanja. To su: <i>Anagrami </i>1968 godina (vizuelna poezija), <i>Lunomer</i> 1969/70 (verbalno vizuelna poema), <i>Alfabet</i> 1969/70 (vizuelna poema), <i>Gordijev čvor</i> 1971 (gestualna poema) i <i>Signalistička manifestacija</i> 1971 (gestualna poezija). Reprodukovani su i <i>Kosmički hijeroglifi</i> s tim što je na karti projekt sa intervencijama: zaokružene reči povezane pravim linijama sa šakom čoveka urađen u negativu, tako da su tekst, šifrovano pismo, crtež čoveka i žene i intervencije dati na crnom „kosmičkom“ fonu koji, na taj način, još više vizuelno podvlači karakter čitave ove vanzemaljske informativno-komunikativne operacije. Mail-art rad <i>Communication</i> iz 1972, nastao kolažiranjem i fotokopiranjem međunarodnih poštanskih kupona, takođe je objavljen. Na poslednjoj (osmoj) postcard nalazi se znak „Signala“, odnosno amblem signalizma sa kraćom informacijom o Signalističkom dokumentacionom centru. Serija se pojavila u ukupnom tiražu od oko 5000 primeraka (karata). (12)</span></span></div><div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-indent: 36pt;"><span style="font-size: 21px;"><span lang="SR" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: 14pt;">U početku poštanske karte najčešće su slate s prethodnim materijalom Signalist Project: <i>Kosmički hijeroglifi</i>, pa su tako i izlagane na izložbama i reprodukovane u zbornicima, katalozima i antologijama konceptualne umetnosti, vizuelne poezije i mejl-arta, kao što su: LA ESCRITURA EN LIBERTAD Ferdinanda Millana i Jesusa Garcie Sancheza, POST DOCUMENTS (13) Juna Mazukamia i drugim.</span></span></div><div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-indent: 36pt;"><span style="font-size: 21px;"><span lang="SR" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: 14pt;">Domaćim i stranim umetnicima, književnicima, kulturnim i javnim radnicima, tokom sledećih godina slao sam svoje poštanske karte u serijama, i to u određenim vremenskim razmacima. Na svakoj od ovih karata najčešće je bio utisnut pečat sa porukom RAZMIŠLJAJTE O SIGNALIZMU (THINK ABOUT SIGNALISM). Pojedine od poslatih karata vratile bi se, uglavnom, zbog pogrešne ili promenjene adrese primaoca. Pošta je redovno na tim vraćenim pošiljkama stavljala svoj žig <i>nepoznat-inkonnu</i>, što je dalo ideju za jednu mail-art akciju pod nazivom <i>Neuspela komunikacija</i> koju sam znatno kasnije realizovao.</span></span></div><div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-indent: 36pt;"><span style="font-size: 21px;"><span lang="SR" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: 14pt;">Interesovanje za mejl-art, u svetu, naglo je poraslo negde od 1976/77 godine. Vizuelna poezija se polako gubila. Već su se gasili i poslednji značajni specijalizovani časopisi za ovu novu literarnu disciplinu. Konceptualna umetnost utopila se u statističko dokumentovnaje sopstvenih materijala i ideja, u bizarnoj jezičkoj tautologiji. Poštanska umetnost se odjednom pokazuje kao „svež i živ okvir za pojedine umetnike“, nova pokretračka snaga u koju je iznenada počela da se uliva sva energija nemirnog, istraživačkog i nekonvencionalnog duha.</span></span></div><div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-indent: 36pt;"><span style="font-size: 21px;"><span lang="SR" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: 14pt;">U periodu od 1971. do 1978. godine (14) najtešnju saradnju, na planu mail-arta i umetničke komunikacije uopšte, uspostavljam sa nemačkim umetnikom Klausom Grohom i njegovim I. A. C.-om (International Artist’s Corporation), koji je više godina štampao INFO (Informativni bilten) sa najznačajnijim aktuelnim informacijama, povezujući na taj način veliki broj umetnika iz mnogih zemalja.</span></span></div><div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-indent: 36pt;"><span style="font-size: 21px;"><span lang="SR" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: 14pt;">Groh mi je objavio i drugu artists book (bookwork) u okviru svoje poznate edicije <i>Art booklets</i>.</span></span></div><div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-indent: 36pt;"><span style="font-size: 21px;"><span lang="SR" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: 14pt;">To je mala knjižica formata 7,5/10,5cm., u stvari, list formata A4 presavijen na osam delova tako da zajedno s „koricama“ čini 16 stranica. Klaus Groh je izdao preko pedeset takvih knjižica: Vizuelnih pesnika, mejlartista, konceptualaca i drugih istraživača na širokom prostoru umetnosti (15). Moja, pod naslovom APROACHES i sa rednim brojem 25, pojavila se 1973. godine.</span></span></div><div class="MsoBodyTextIndent" style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px;"><span style="font-size: 21px;"><span lang="SR" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif;">Na stranicama APROACHES-a ispisano je flomasterom 14 naučnih simbola koji se upotrebljavaju u fizici i matematici. Knjiga počinje simbolom približavanja (toka), a završava se simbolom beskonačnog.</span></span></div><div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-indent: 36pt;"><span style="font-size: 21px;"><span lang="SR" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: 14pt;">U prikazu cele edicije <i>Art booklets</i> u londonskom časopisu <i>Art and Artist’s</i>, septembar 1974, kritičar David Zack (16) zabeležiće:</span></span></div><div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-indent: 36pt;"><span style="font-size: 21px;"><span lang="SR" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: 14pt;">„Miroljub Todorovics <i>Aproaches</i> is one of several masterprices in the I. A. C. series. It signals artists, which is to say individuals, approaching their goal, points out pitfalls and concludes Entropy equals Infinity“.</span></span></div><div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-indent: 36pt;"><span style="font-size: 21px;"><span lang="SR" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: 14pt;">Pored poštanskih karata 1973. godine štampam u ofsetu, još dva mail-art plakata pod istim naslovom <i>Communication</i>. (17) Na jednom se nalaze mape centralnog dela, sa glavnim saobraćajnicama gradova: Beča, Sofije, Budimpešte, Atine, Bukurešta, Rima, dok je na drugom plakatu ponovo u prvom planu američka kosmička letelica „Pionir 10“. Tu je, međutim, pored crteža „Pionira“ i „kosmičkog pisma“, vizuelno prikazana čitava maršruta letilice od Zemlje kroz Sunčev sistem pored Jupitera i Saturna prema spoljnim planetama i kosmičkom bezmerju.</span></span></div><div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-indent: 36pt;"><span style="font-size: 21px;"><span lang="SR" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: 14pt;">Ovim radovima, kao što sam i pomenuo, treba, svakako, dodati i brojne fotokopije oficijelnih poštanskih maraka objavljenih prethodno u nekim našim visokotiražnim listovima, prilikom značajnih filatelističkih izdanja, ili prikaza pošte i poštanskog sistema. Primer: „Jugoslavija 1972“, marke u svetu sa kosmičkim motivima i slično. Posebno sam umnožio i distribuirao jednu stranicu američkog časopisa <i>Playboy</i> na kojoj su se našli plakati umanjeni i svedeni na razmere marke sa reklamnim nazivom „Mail coupon today“. Na svim tim fotokopijama pored imena i adrese stavljao sam još i nazive: <i>Communication</i> ili <i>Mail-art</i>.</span></span></div><div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-indent: 36pt;"><span style="font-size: 21px;"><span lang="SR" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: 14pt;">Sopstvene marke počeo sam izrađivati krajem 1978. godine. Do sada je proizvedeno više serija sa različitim motivima: delovi mapa poštanskih kupona, lik autora, obilazak satelita ili let rakete oko Zemlje, mesečeva površina, isečak „kosmičkog pisma“ (nekoliko varijanata) niz sa likovima pesnika, naučnika, državnika i kosmonauta, zračenje, prikaz kretanja elektrona u atomu, slika zemljine lopte s kontinentima, itd. Najčešći natpisi i poruke na markama su: <i>Signalist Post, Signal, Communication, Think about Signalism, Signalist Poetry, The Moons Sign, Trip to Starland, Komunikacija, Signal-Art, Mail-Art, Think about Mail-Art </i>itd. Najveći deo ovih maraka objavljen je u francuskom časopisu DOC/K/S u nekoliko brojeva. (18)</span></span></div><div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-indent: 36pt;"><span style="font-size: 21px;"><span lang="SR" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: 14pt;">Proizvodio sam i čitave serije novih poštanskih karata od manjih kartona u razmeri 10,8/15cm., kako zahtevaju pravila pošte. Te su karte bile unikatne (u jednom primerku) s različitim nazivima i porukama kao što su: THINK ABOUT SIGNALISM READY MADE POETRY, kolažirano često s obe strane sem mesta koje je bilo određeno za adresu primaoca. (19) Na tim dopisnicama-kolažima stavljao sam oficijelne i sopstvene marke i putem pošte ih slao. Neke od njih pominje i poljski pesnik i kritičar Julijan Kornhauser u svojoj doktorskoj disetraciji SIGANLIZAM – PROGRAM SRPSKE EKSPERIMENTALNE POEZIJE, odeljak <i>Stilistički pristup signalističkoj poeziji </i>(...''17 poštanskih karata čiji je autor Todorović, svaka sa naslovom dela, neke sa markama koje je dao autor, sve upućeno na moje ime...“.) (20)</span></span></div><div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-indent: 36pt;"><span style="font-size: 21px;"><span lang="SR" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: 14pt;">Februara 1979. godine konačno sam ostvario ranije zamišljenu mail-art akciju „Neuspela komunikacija“. Nekolicini naših starih davno umrlih pesnika, pisaca i kritičara, dvojici vođa iz prvog i drugog srpskog ustanka, i još dvojici živih velikana literature, uputio sam svoje poštanske karte (štampana serija iz 1973), s osnovnom porukom RAZMIŠLAJTE O SIGNALIZMU. Karte su upućene preporučeno, neke od njih i hitno. Adrese su, naravno, bile proizvoljne, ali je i tu bilo nekakvog „sistema“.</span></span></div><div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-indent: 36pt;"><span style="font-size: 21px;"><span lang="SR" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: 14pt;">Đuri Jakšiću poslata je preporučena karta na Skadarsku broj 47. Pored dve normalne (tekuće) marke nalepljena je i jedna prigodna sa reprodukcijom poznate Đurine slike. Ova marka, bar dva puta veća od uobičajenih, u vrednosti od 1,20 para, nije imala nikakav naziv, ali je u njenom desnom gornjem uglu jasnim, krupnim slovima, u nekoj vrsti zlatotiska, bilo odštampano <i>Đura Jakšić</i>. Karta je (po dosta uočljivom žigu) bila upućena 10. februara 1979. Posle dva dana (12.februara) vraćena mi je s pečatom pošte: <i>nepoznat-inconnu</i>. Poštar je još hemijskom olovkom iznad pečata dopisao: „U Skadarskoj 47 nepoznat“, stavio datum 12.2.’79. i potpisao se.</span></span></div><div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-indent: 36pt;"><span style="font-size: 21px;"><span lang="SR" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: 14pt;">Preporučena karta pesniku Vojislavu Iliću upućena je 9.2.1979. sa beogradske pošte 6 na adresu u Makedonskoj ulici broj 30. Sutradan poštar je na gornjem delu karte zabeležio: „10.2.’79. nepoznat, označite kod koga stanuje“ (pretpostavljajući, vrovatno, da se radi o podstanaru, i potpisao se. Onda je ispod svega stvaljen žig <i>nepoznat</i>, <i>inconnu</i>, još jednom je rukom napisano nepoznat (podvučeno) i potpisano. Karta mi je vraćena 13. februara jutarnjom poštom.</span></span></div><div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-indent: 36pt;"><span style="font-size: 21px;"><span lang="SR" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: 14pt;">Dr. Jovanu Skerliću upućena je 10. 2. 1979. hitna, preporučena dopisnica na adresu u ulici Milana Rakića broj 17, s porukom da razmišlja o signalizmu. Poštar, pošto ga nije mogao pronaći, u levom gornjem uglu dopisnice konstatuje: „Dostava pokušana, po izjavi stanara nepoznat – 11.2.79. u 11:10h“ (potpis).</span></span></div><div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-indent: 36pt;"><span style="font-size: 21px;"><span lang="SR" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: 14pt;">Bori Stankoviću karta je adresirana na Knez Mihailovu 14. Stavljena je prigodna marka s likom pisca i naznakom <i>Bora Stanković 1986-1976</i>. Iznad toga još je stajalo, ćirilskim slovima ispisano, „Stogodišnjica rođenja“. Jedino je na karti upućenoj ovom piscu otisnut, u međuvremenu napravljen, jubilarni pečat: SIGANLIZAM – SIGNA – LISM 1959-1979 <i>think about signalism</i>. Karta se vratila 12. februara sa onim već uobičajenim <i>nepoznat</i>.</span></span></div><div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-indent: 36pt;"><span style="font-size: 21px;"><span lang="SR" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: 14pt;">Jovanu Jovanoviću Zmaju poštanska karta, na kojoj je reprodukovan deo signalističke poeme <i>Alfabet</i> s porukom RAZMIŠLJAJTE O SIGNALIZMU, upućena je, tih februarskih dana, na ulicu Laze Kostića broj 4 u Novom Sadu. Vraćena je par dana kasnije sa utisnutim velikim žigom koji je zapremao više od polovine raspoloživog prostora ostavljenog za pisanje. Žig se razlikovao od onih na prethodnim dopisnicama, jer je sadržao čitavu lepezu razloga zbog kojih pošiljka nije mogla biti uručena primaocu. Nije se, dakle, samo konstatovala činjenica da je primalac <i>nepoznat, inconnu</i>. Pre svega u gornjem delu žiga pisalo je, nešto većim slovima, <i>natrag – retourn</i>. Ispod toga u dva niza, s leve strane na srpskom, a s desne strane na francuskom ispisane su reči: <i>nepoznat, odselio, ne prima, na putu, ne postoji, umro</i>....poslednje dve reči nisam mogao razaznati zbog slabog otiska. Između srpskih i francuskih reči je mali kvadrat koji poštar zaokružuje ili na neki drugi način označava ukazujući tako na razlog koji ga je sprečio da pošiljku uruči. Zanimljivo je da je poštonoša na ovoj karti označio kvadrat koji se odnosi na <i>odselio – demenage</i>, i preko toga se potpisao.</span></span></div><div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-indent: 36pt;"><span style="font-size: 21px;"><span lang="SR" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: 14pt;">Začetniku našeg pesničkog modernizma Lazi Kostiću, poslata je poštanska karta sa reprodukcijom gestualne poeme <i>Gordian Knot</i> (Gordijev čvor). Karta je adresirana na ulicu Jovana Jovanovića Zmaja broj 7, takođe, u Novom Sadu. Broj preporuke na njoj je 768. 12. februara karta mi je vraćena sa žigom koji se razlikovao od onog što je bio otisnut na sličnoj pošiljci upućenoj Zmaju. Žig je manji, slova dosta zamrljena, teško čitljiva. Nije više bilo reči na francuskom jeziku (Laza je, inače, znao francuski, čak je svoj tajni dnevnik snova i ljubavnih žudnji za Lenkom Dunđerskom, već uveliko mrtvom, napisao na tom jeziku). Sadržaj pečata: gore, većim slovima: NATRAG, ispod toga u dva niza: <i>ne postoji, nepoznat, na putu</i>, Drugi niz: <i>umro, otputovao</i>.... treću reč nisam mogao dešifrovati. Na kraju, ispod svega, još dve konstatacije: <i>Adresa nedovoljna</i> i <i>Ne postoji više</i>. Poštar je ovde označio kvadrat koji se odnosi na nepoznat i, verovatno, kako to propisi nalažu, potpisao se.</span></span></div><div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-indent: 36pt;"><span style="font-size: 21px;"><span lang="SR" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: 14pt;">Milošu Obrenoviću upućena je karta na Karađorđevu ulicu broj 6, a Karađorđu Petroviću na Miloševu 32, obe u Beogradu. Kod ovog drugog nenamerno sam pogrešio stavljajući naziv ulice. Umesto zvaničnog naziva ulica Kneza Miloša stavio sam samo Miloševa (u svakodnevnoj upotrebi je još i Miloša Velikog), verovatno poveden onim Karađorđeva bez Vožd. Karta je upućena hitno i preporučeno. U ulici Kneza Miloša 32 poštar je 11. 2. 79. konstatovao da je Karađorđe Petrović <i>nepoznat</i>. Onda je drugi poštonoša, istog dana, pokušao da Karađorđu uruči dopisnicu u Milaševoj 32. Njegova konstatacija: „Dostava pokušana, ne odnosi se na Milaševa“ (potpis).</span></span></div><div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-indent: 36pt;"><span style="font-size: 21px;"><span lang="SR" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: 14pt;">Signalističke poštanske karte nisu mogle biti uručene ni: Vladislavu Petkoviću Disu u Baba Višnjinoj 36, Miloradu Šapčaninu u Aberdarevoj 3 i Simi Milutinoviću Sarajliji u Njegoševoj 28, svi iz Beograda.</span></span></div><div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-indent: 36pt;"><span style="font-size: 21px;"><span lang="SR" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: 14pt;">Karta preporučeno poslata Augustinu Ujeviću u Zagreb, Ilica 87, vraćena je sa sličnim žigom koji je utisnut i na karti upućenoj Lazi Kostiću. Poštar je označio kvadrat kod reči <i>nepoznat</i> zelenom hemijskom olovkom i još je tu reč podvukao. Pošto je na Tinovoj karti otisak pečata mnogo čistiji i jasniji, nego na Lazinoj mogao sam sada lako pročitati (dešifrovati) treći razlog (u drugom nizu) za ne uručivanje pošiljke. On glasi: NIJE TRAŽIO (21)</span></span></div><div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-indent: 36pt;"><span style="font-size: 21px;"><span lang="SR" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: 14pt;">Nakon „Neuspele komunikacije“, negde u proleće 1979 godine došao sam na ideju da nekom od naših časopisa (u prvom planu su bili <i>Delo i Koraci)</i>, ponudim jedan izbor iz mail-arta, koji bi pored radova obuhvatio i teoretske tekstove. Ova ideja prihvaćena je od strane glavnog i odgovornog urednika <i>Dela</i> Muharema Pervića, tako da sam uskoro pristupio njenoj realizaciji. Već polovinom maja napravio sam pismo – poziv na engleskom jeziku, umnožio ga u trista primeraka i poslao. U pismu koje je bilo uokvireno mojim umetničkim markama, zatražio sam od umetnika da mi pošalju svoje radove iz obalsti mail-arta: kataloge, knjige, biografiju, kao i teoretske tekstove. Naglasio sam da radim na obimnoj antologiji poštanske umetnosti koja će se pojaviti u časopisu <i>Delo</i>. Na kraju napomenuo sam i to da će primljeni materijal biti prezentovan na izložbi pod nazivom THINK ABOUT MAIL ART. (Ovde sam unapred računao sa Srećnom galerijom Studentskog kulturnog centra).</span></span></div><div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-indent: 36pt;"><span style="font-size: 21px;"><span lang="SR" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: 14pt;">Već krajem maja počinju da pristižu prve pošiljke za antologiju. Među tim prvim lastama su Poljak Pawel Petasz, poznati mejlartista, osnivač međunarodnog časopisa za poštansku umetnost <i>Commonpress</i>, i vizuelni pesnik Guillermo Deisler, Čileanac koji sada živi u emigraciji u Bugarskoj. Odmah zatim javljaju se: Klaus Groh, Sarenco, Daniel Daligand, Michele Perfetti, Eugenio Miccini, Jacques Lepage, Ulises Carrion, G. A. Cavellini i drugi.</span></span></div><div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-indent: 36pt;"><span style="font-size: 21px;"><span lang="SR" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: 14pt;">Tokom celog leta pristiže gotovo neverovatna količina avangardnih časopisa, novina, pisama, poštanskih karti, originalnih delova raznovrsnih oblika i veličina, fotografija, artists books, maraka i sličnog materijala. Javljaju se i šalju svoje radove između ostalih: Romano Peli, Adriano Spatola, Timm Ulrich, E. F. Higgins, Dick Higgins, Endre Tot, Ray Johnson, Toshinori Saito, Carl Andre, Julien Blaine, Gino Gini, Lon Spiegelman, Lamberto Pignotti, Ben Vautier (koji pored svojig šalje i obilje kataloga i materijala grupe Fluxus), Vittore Baroni Clemente Padin, S. J. Shmidt, Anna Banana. Amerikanac Ken Friedmann, uz radove dostavlja i veliki paket sa katalozima, knjigama, manifestima, fotokopijama novinskih članaka i prikaza umnoženim materijalima iz kojih bi se mogla napraviti čitava studija o posleratnoj američkoj avangardi, fluksusu i konceptualnoj umetnosti.</span></span></div><div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-indent: 36pt;"><span style="font-size: 21px;"><span lang="SR" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: 14pt;">Pismo – poziv u celini objavljuje kanadski umetnički časopis <i>Parallelograme</i> u jednom od letnjih brojeva, u rubrici „Classified Abroad“, pod naslovom „Think about Mail-Art“. Poziv objavljuje i američki časopis <i>Art montly, </i>kao i neki engleski umetnički časopisi. Ovo pre svega saznajem iz pisama pojedinih autora, koji se pozivaju na te časopise, a po neki od njih, kao, na primer, Mike Dyar iz San Franciska, uz radove šalje i isečak iz novina (časopisa) gde je pročitao moj poziv za antologiju i izložbu, ne nagalašavajući pritom, o kojim se novinama (časopisu) radi.</span></span></div><div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-indent: 36pt;"><span style="font-size: 21px;"><span lang="SR" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: 14pt;">Sav taj obimni materijal trebalo je srediti i izvršiti selekciju. Izbor je morao biti rigorozan, jer se ispostavilo, za razliku od <i>Dela </i>broj 3, mart 1975, kada sam objavio <i>Antoilogiju konkretne, vizuelne i signalističke poezije</i>, i gde sam na raspolaganju imao preko dvesta strana časopisa da ovde mogu računati samo sa 8 do devet tabaka. To je znatno izmenilo i narušilo moju prvobitnu viziju ovog projekta.</span></span></div><div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-indent: 36pt;"><span style="font-size: 21px;"><span lang="SR" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: 14pt;">Antologija mail-arta predata je redakciji časopisa negde početkom januara 1980. U međuvremenu nije ostvarena ideja da se dobijeni materijal izloži u Srećnoj galeriji SKC-a u okviru planirane izložbe THINK ABOUT MAIL-ART. <i>Delo </i>je, inače, dosta kasnilo, pa sam računao da će izbor ići u decembarskom broju (ranije dogovoreni novembarski broj već je bio u štampi). No, kako to obično biva, malo se oklevalo i odlagalo pa je konačno antologija objavljena u februarskom broju <i>Dela</i> 1980. godine. (22)</span></span></div><div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-indent: 36pt;"><span style="font-size: 21px;"><span lang="SR" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: 14pt;">Objavljivanje tog broja dosta je učinilo da se mail-art, kao nova i izazovna umetnička disciplina približi našim umetnicima koji su iz radova i brojnih teoretskih priloga mogli da shvate značaj, težinu i širinu poštanske umetnosti kao antitradicionalističke i nekonvencionalne umetnosti koja veoma uspešno zaobilazi sve moguće barijere: jezičke, nacionalne, ideološke. Neposredna posledica pojave antologije bila je povećano interesovanje za mail-art, uključivanje više naših umetnika u međunarodnu komunikacionu mrežu, pokretanje novih akcija, izložbi, mejl časopisa, biltena, itd. (23)</span></span></div><div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-indent: 36pt;"><span style="font-size: 21px;"><span lang="SR" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: 14pt;">Sledeći projekat, s kojim kontinuirano nastavljam svoju mail-art aktivnost, bio je objavljivanje nove bookwork <i>Signal Art</i>. Ova knjižica pojavila se novembra 1980. kao signalističko izdanje u 77 primeraka i pridružuje se mojim prethodnim artists books. Iako su u njoj, uglavnom, reprodukovani mail-art radovi, knjiga je urađena sito tehnikom tako da je reprodukcija umnogome izneverila original i pod jednom novom, prvenstveno grafičkom tenzijom poprimala izvesna svojstva originala, odnosno njegovu „jedinstvenost i neponovljivost“. (24)</span></span></div><div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-indent: 36pt;"><span style="font-size: 21px;"><span lang="SR" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: 14pt;">Pored stranica štampanih u sito tisku <i>Signal art</i> je sadržao i jednu fotokopiju nalepljenu na predzadnjoj strani korica. Fotokopiran je, u stvari, tekst <i>Šta je to mail-art-mail-poetry</i>?, Objavljen u mojoj rubrici „Informacije“ u <i>Književnoj reči</i> 1979. godine. Na izvesnom broju primeraka nalaze se i otisci pečata RAZMIŠLJAJTE O SIGNALIZMU (THINK ABOUT SIGNALISM) i THINK ABOUT MAIL-ART.</span></span></div><div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-indent: 36pt;"><span style="font-size: 21px;"><span lang="SR" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: 14pt;">Zanimljivo je i to da je ova knjiga bila predmet polemike koju sam vodio sa mladim zagrebačkim pesnikom Brankom Čegecom. Taj pesnik, nedovoljno obavešten, s krajnje laičkim predstavama o mail-artu i posleratnoj avangardi uopšte, maliciozno se u <i>Oku</i> obrušio na <i>Signal Art</i>. (25) Nije mi preostalo ništa drugo nego da se oštro suprotstavim ovom neznanju udruženom s malicioznošću i providnom prepotentnošću pod lažnom maskom avangarde i tobožnjeg radikalizma. (26)</span></span></div><div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-indent: 36pt;"><span style="font-size: 21px;"><span lang="SR" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: 14pt;">Od 21. do 31. maja 1981. godine, u galeriji <i>Srećna nova umetnost</i>, SKC-a u Beogradu, održava se moja samostalna izložba pod nazivom POŠTANSKA UMETNOST – MAIL – ART. Mali izložbeni prostor galerije uslovio je dosta strogu selekciju radova. Centralno mesto na izložbi zauzela je „Neuspela komunikacija“, koja je, uostalom, privukla i najveću pažnju publike i izazvala posebne rasprave i komentare. Povodom izložbe objavljen je obiman katalog. U uvodnom tekstu naslovljenom <i>Miroljub Todorović – poštanska umetnost</i>, (27) Slavko Timotijević, između ostalog, posebnu pažnju poklanja „Neuspeloj komunikaciji“. Pored ovog publikovan je tekst Michelea Perfettia: <i>Autentični protagonist jugoslovenske avagarde</i>, dva moja teksta o mail-artu, opširna bibliografija i priličan broj mail-art dela sa naglaskom na radovima iz „Neuspele komunikacije“. Reprodukovane su kao fotokopije, dopisnice upućene: Vojislavu Iliću, Đuri Jakšiču, Jovanu Skerliću, Bori Stankoviću, Karađorđu Petroviću, Milošu Obrenoviću, Lazi Kostiću, Jovanu Jovanoviću Zmaju, Vladislavu Petkoviću Disu i Augustinu Ujeviću.</span></span></div><div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-indent: 36pt;"><span style="font-size: 21px;"><span lang="SR" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: 14pt;">Uz katalog, galerija je objavila i specijalnu pozivnicu urađenu u sito štampi, na kojoj je reprodukovana jedna od mojih unikatnih poštanskih karata kao i veoma uspeli plakat izložbe.</span></span></div><div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-indent: 36pt;"><span style="font-size: 21px;"><span lang="SR" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: 14pt;">U 1980. i 1981. godini održava se nekoliko značajnih međunarodnih mail-art izložbi na kojima učestvujem. Ovde posebno izdvajam MAIL ETC., ART (a traveling correspondence art exhibition), koja započinje januara 1979. na Koloradskom univerzitetu u Boulderu, putuje po američkim univerzitetima tokom cele godine i završava se opet u Boulderu februara 1980. U lepom višebojnom katalogu objavljene su mi umetničke marke i poštanska karta <i>Vasionski hijeroglifi</i>. Pored toga u uvodnom tekstu kataloga kritičar Jim Field uz prikaz rada Kanađanina Chucka Stakea, Amerikanca Richarda Kostelanetza i Fracuza Jean-Paula Thenota posebno ističe moj, kako to on kaže, „art manifesto“ <i>Fragmenti o signalizmu</i> (28)</span></span></div><div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-indent: 36pt;"><span style="font-size: 21px;"><span lang="SR" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: 14pt;">Zanimljiva je izložba MISLAID INFORMATION, koju, takođe, organizuju studenti, ovog puta u mestu Waga Waga u Australiji. Odabrani materijal (među kojima su i moje umetničke marke naslovljene kao „Signal art“), objavljuje specijalni broj studentskog lista <i>Race</i>, u celini posvećen ovom projektu.</span></span></div><div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-indent: 36pt;"><span style="font-size: 21px;"><span lang="SR" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: 14pt;">Sarenco, Eugenio Miccini i Franco Verdi, u okviru edicije „Factotum-Art“, Verona 1980., štampaju zbornik posvećen knjizi kao umetničkom delu pod naslovom <i>Liber</i> (practica internationale del libro d’artista). S realizacijom ovog projekta započelo se još 1978. godine, kada su ovi avangardni pesnici pismom od većeg broja umetnika zatražili da pošalju jednu artists’ book za planiranu izložbu i knjigu (zbornik). U projektu učestvuje 141 umetnik (pesnik, avangardni istraživač) iz više zemalja s očiglednom dominacijom Italijana.</span></span></div><div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-indent: 36pt;"><span style="font-size: 21px;"><span lang="SR" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: 14pt;">U svom inspirativnom uvodnom tekstu Eugenio Miccini kaže da je knjiga od jednog mitskog objekta sada u novoj umetničkoj praksi postala „subjekt, anti-knjiga, alegorija“. U zborniku se, inače, između mnogih artists’ books nalazi reprodukcija moje sitgnalističke knjige (signalist book) <i>Cobol</i>, napravljene u jednom primerku od upotrebljenih kompjuterskih kartica na kojima su vršene intervencije flomasterom. Razmere knjige su 8,5 x 19 cm., a na reprodukciji se još vidi da je nastala u Beogradu 1978. godine.(29)</span></span></div><div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-indent: 36pt;"><span style="font-size: 21px;"><span lang="SR" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: 14pt;">Sa Italijanima sam od samog početka od uključivanja u tokove avangardnih strujanja šezdesetih i sedamdesetih godina, najčešće i najbolje sarađivao. Izlagao sam na mnogim izložbama upravo u Italiji, zastupljen sam u njihovim zbornicima i antologijama vizuelne poezije i mejl-arta. Od stranaca najveće interesovanje za signalizam (ako se izuzme studija Poljaka Julijana Kornhauzera), ispoljili su, upravo, Italijani. O tome svedoči i broj autora koji su pisali o našem avangardnom pokretu: A. Spatola, M. Perfetti, M. D Ambrosio, A. Lora Totino, E. Minarelli.</span></span></div><div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-indent: 36pt;"><span style="font-size: 21px;"><span lang="SR" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: 14pt;">Ova saradnja nastavlja se i sa novom generacijom avangardista odnosno trećim talasom italijanskih mejlartista, čiji je jedan od vodećih predstavnika Nikola Frangione. Frangione uvrštava moje radove u knjigu <i>Snapshot </i>(collective work of mail-art), koju u svega 1 bibliofilskih primeraka (posedujem primerak 44), objavljuje januara 1980. iste godine isti autor uređuje i štampa međunarodni magazin za poštansku umetnost <i>Commonpress</i> no.26 sa temom „Zen and Art“, gde se našlo i nekoliko mojih umetničkih maraka iz serije <i>Self portrait.</i></span></span></div><div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-indent: 36pt;"><span style="font-size: 21px;"><span lang="SR" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: 14pt;">Amerikanka Jane Ellen Gilmor početkom 1980. uređuje i izdaje <i>Commonpress </i>sa temom „Ruins“. U tom broju objavljujem jednu vizuelnu pesmu koju ću kasnije preštampati u zbirci <i>Čorba od mozga</i> /1982/</span></span></div><div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-indent: 36pt;"><span style="font-size: 21px;"><span lang="SR" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: 14pt;">Ime Belgijanca Guy Schraenena iz Antverpena i ranije je bilo poznato i uvažavano u avangardnim krugovima. Oktobra 1980. ovaj organizator i teoretičar kreće s jednim projektom koji će bit svakako krupnim slovima zabeležen u istoriji mail-arta.</span></span></div><div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-indent: 36pt;"><span style="font-size: 21px;"><span lang="SR" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: 14pt;">Pod nazivom ANTWERP INTERNATIONAL MAIL-ART FESTIVAL u Internationaal Cultureel Centrum-u Antverpenu, Schraenen započinje sa mejl-art feštom (izložbe, predavanja, projekcije), koja će trajati čitavu godinu dana. U okviru ovog festivala Schraenen izdaje i <i>Libellus</i>, prvu mesečnu publikaciju za poštansku umetnost. U <i>Libellusu</i>, koji će se pojaviti u 12 brojeva, od oktobra 1980. do oktobra 1981, štampaju se raznovrsni radovi iz mejl-arta, konkretne i vizuelne poezije, manifesti, poruke, sentence, obaveštenja i pozivi za učešće na izložbama, u zbornicima, antologijama i drugim projektima avangardnih umetnika od Brazila do Japana i od Finske do Australije. Počev od broja 2 svog magazina, Schraenen počinje da vodi svojevrsni dnevnik pristiglih pošiljki sa imenima pošiljaoca, koji iz broja u broj sve više raste. Od broja jedan, on objavljuje marke (otisak pečata), sa imaginarnim likom jednog ili dvoje mejlartista. U Libellusu se pojavljuje nekoliko mojih vizuelnih pesama i mejl-art radova. U broju 12 objavljena je i marka (otisak pečata u plavoj boji) sa mojim imaginarnim likom, (30) a Shraenen mi istovremeno šalje i otisak više ovih maraka na posebnom papiru, kao i specijalnu kovertu njegovog ICC (small press archive communication), takođe, sa markom.</span></span></div><div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-indent: 36pt;"><span style="font-size: 21px;"><span lang="SR" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: 14pt;">Pored pomenutih akcija čiji su inicijatori, a i realizatori, kao što smo videli, uglavnom, umetnici, vredno je zabeležiti i akcije jedne oficijelne ustanove. <i>Metronom </i>(Espai del Centre de Documentacio d’Art Actual) iz Barselone od 13. oktobra do 21. novembra 1980. organizuje veliku mejl-art izložbu sa pozamašnim katalogom gde štampa po jedan rad svakog učesnika. Već sledeće godine ova ustanova, takođe, oktobra i novembra, priređuje izložbu posvećenu knjigama umetnika (Artists’ books). Za tu izložbu, kako nas direktor Metronoma Rafael Tous i Giner obaveštava, pristiglo je oko 2.000 knjiga od preko 800 umetnika. U obimnom katalogu kritičari i teoretičari pokušavaju da definišu „knjige umetnika“ i odrede im mesto u novim kreativnim gibanjima. Za Huberta Kretscmera i sama forma knjige je poruka. (31) Jose Luis Mata polazi od činjenice da je pravljenje specijalnih knjiga, objekt-knjiga, antiknjiga i svega onog što se može dovesti u vezu sa idejom knjige, u stvari ''iskra pobune'' protiv uobičajene, često jednodimenzionalne, prakse življenja pa i stvaranja. (32) Za Guya Schraenena knjiga umetnika je zajedno sa dadaizmom revolucionisala svet umetnosti dvadesetog stoleća.</span></span></div><div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-indent: 36pt;"><span style="font-size: 21px;"><span lang="SR" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: 14pt;">Artists’ book je, prema ovom kritičaru, doprinela tom revolucionisanju ne samo kroz iznalaženje novih formi, ili pak sadržaja, već, što je možda isto tako značajno, širenjem umetničkih dela, pa moglo bi se dodati i širenjem granica umetnosti. (33)</span></span></div><div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-indent: 36pt;"><span style="font-size: 21px;"><span lang="SR" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: 14pt;">U Metronomovom katalogu na strani 117, pod rednim brojem 624, reprodukovana je naslovna strana moje signalist book <i>Fortran,</i> Belgrade 1981 (još jedna knjiga iz porodice <i>fortran</i> ). Na strani 187 pod istim rednim brojem date su njene osnovne karakteristike: „llibre original, 8 pag.- 8x19 cm.“</span></span></div><div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-indent: 36pt;"><span style="font-size: 21px;"><span lang="SR" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: 14pt;">Krajem avgusta 1981. godine Peter Jörg Splettstösser, u okviru Festivala kulture u Bremenu, organizuje izložbu umetničkih pečata STAMP = QUOTATION QUOTATION = STAMP. Na Splettstösserov poziv 123 umetnika, pesnika i kompozitora poslalo je svoju ideju (nacrt) za umetnički pečat razmera ne većih od 8x5 cm. Katalog izložbe, u stvari načinjen je ručno od otisaka pečata u raznim bojama i predstavlja izuzetno zanimljiv zbornik u kome se zaista mogu sagledati raznovrsne artističke mogućnosti ovog oblika poštanske umetnosti. Posle izložbe Peter Jörg Splettstösser poslao je svim autorima pečate koje je napravio po njihovom nacrtu. Tako sam došao do pečata s porukom THINK ABOUT MAIL-ART koji uokviruje crtež karakterističan za moje likovne intervencije.</span></span></div><div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-indent: 36pt;"><span style="font-size: 21px;"><span lang="SR" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: 14pt;">U <i>Dnevniku</i>, koji sam tih meseci intenzivno vodio, pod datumom 24. 9. 1981. (četvrtak) stoji zabeleška: „Pismo iz japanskog grada Kobea s katalogom i dve fotografije sa izložbe <i>Portopia ’81</i>. Izložba je otvorena polovinom marta i trajala je do 15. septembra. Posetilo ju je 14 miliona ljudi. Uz ovu grandioznu izložbu veoma uspešno je predstavljena i poštanska umetnost pod nazivom „Letters to Kobe“. Taj deo izložbe, po rečima organizatora videlo je tri miliona ljudi. U Kobeu mail-art je zaista bio <i>viđen</i>.“</span></span></div><div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-indent: 36pt;"><span style="font-size: 21px;"><span lang="SR" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: 14pt;">Mladi belgijski umetnik Guy Bleus, priredio je oktobra 1981. u Briselu međunarodnu mail-art izložbu ARE YOU EXPERIENCED? Specifičnost te izložbe, odnosno njenog kataloga je u tome što radovi u njemu nisu odštampani kao što je to uobičajeno već su preneti na mikrofilmove pa su onda pripojeni odštampanom delu kataloga. (34)</span></span></div><div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-indent: 36pt;"><span style="font-size: 21px;"><span lang="SR" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: 14pt;">Najspektakularnija, a svakako i najznačajnija izložba mail-arta u 1981. godini, i ne samo u njoj, bila je ona u okviru XVI Bijenala u Sao Paolu. Ta manifestacija učinila je mnogo za dalju afirmaciju poštanske umetnosti i njeno nastojanje da postane „neka vrsta kulturne kapilarne mreže planetarne umetnosti.“ Bijenale je toliko poznat u svetu da sam bio i sam prilično iznenađen kada je u aprilu iste godine stiglo pismo kojim me predsednik Saveta Bijenala, i jedan od glavnih njegovih organizatora, Walter Zanini poziva da učestvujem na izložbi „Nucleus I – Mail – Art“ koja je zamišljena kao sastavni deo XVI bijenala.</span></span></div><div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-indent: 36pt;"><span style="font-size: 21px;"><span lang="SR" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: 14pt;">Zaninija poznajem još od ranije pošto sam učestvovao na izložbama <i>Prospectiva</i> (1974) i <i>Poeticas visuais</i> /1977/, koje je on veoma uspešno organizovao kao direktor Muzeja savremene umetnosti Univerziteta u Sao Paolu. Sada za Bijenale poslao sam mu, uglavnom, već umožene, fotokopirane i štampane materijale sa intervencijama na pojedinim radovima, ono sa čime sam poslednjih godina najčešće učestvovao na izložbama ovakve vrste. Pismom od 1. jula Zanini me obaveštava da je primio radove, zahvaljuje se i kaže da će pravovremeno poslati nove informacije o izložbi koju priprema.</span></span></div><div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-indent: 36pt;"><span style="font-size: 21px;"><span lang="SR" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: 14pt;">XVI Bijenale u Sao Paolu trajao je od 16. oktobra do 20. decembra 1971. Šestog decembra ponovo sam dobio pismo od Waltera Zaninija u kome me upoznaje sa još nekim detaljima te velike manifestacije. Prema njegovim rečima na izložbi mejl-arta predstavljeno je više od šest hiljada dokumenata na prostoru od 2000 kvadratnih metara. Od stranih mejlarista, između ostalih lično su prisustvovali izuzetnoj fešti poštanske umetnosti: Cavellini, Fischer, Ulises Carrion i Jonier Marin. Pismo Zanini završava obećanjem da uskoro šalje katalog izložbe. Katalog koji zatim stiže samo potvrđuje svu grandioznost ove mail-art predstave u Sao Paolu. (35)</span></span></div><div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-indent: 36pt;"><span style="font-size: 21px;"><span lang="SR" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: 14pt;">Opisivanje izložbi na kojima sam učestvovao u 1981. godini (36) prebogatoj mail-art događajima završiću beleškom o izložbi MARKE UMETNIKA – ARTISTS’ POSTAGE STAMPS, koju sam sa istoričarem umetnosti i likovnim kritičarem Slavkom Timotijevićem, organizovao novembra meseca u Srećnoj galeriji SKC-a čiji je on rukovodilac. Na izložbi je učestvovalo 93 umetnika iz više zemalja. Štampan je i dosta dobar katalog sa reprodukcijama maraka u crno-beloj tehnici, i dve poštanske karte na kojima su, takođe reprodukovane marke umetnika.</span></span></div><div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-indent: 36pt;"><span style="font-size: 21px;"><span lang="SR" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: 14pt;">Sledećih godina moje interesovanje za mail-art nije se bitnije smanjivalo, ali sam postao znatno izbirljiviji i selektivniji što se izložbi tiče pa učestvujem samo tamo gde, prema pozivu ili na neki drugi način ustanovim i ocenim da će doći do izražaja, ne samo puko komuniciranje radi komuniciranja, već i određeni estetski kvalitet pa i istraživački pomak u ovoj novoj umetničkoj disciplini.</span></span></div><div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-indent: 36pt;"><span style="font-size: 21px;"><span lang="SR" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: 14pt;">Prema poštanskoj umetnosti i njenim eksperimentalnim prodorima nije više mogla ostati ravnodušna ni likovna kritika. Ovom prilikom hteo bih da pomenem našeg istaknutog likovnog kritičara Zorana Markuša koji pored interesovanja za signalizam (37) pokazuje živo zanimanje i za mail-art. Markuš me 1982. godine uvrštava u svoj IZBOR ’82 gde, između ostalog, učestvujem i sa više radova iz poštanske umetnosti. Neka od njih pismo On Kawari i jedno od ručno pravljenih dopisnica, objavljeni su u katalogu izložbe. Pretpostavljam da je to bilo jedno od prvih uključivanja mail-arta u reprezentativnu izložbu ovakve vrste u našoj zemlji. (38)</span></span></div><div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-indent: 36pt;"><span style="font-size: 21px;"><span lang="SR" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: 14pt;">U uvodnom tekstu kataloga Zoran Markuš sa puno razumevanja govori o mail-artu posebno analizirajući „Neuspelu komunikaciju“. Prema njegovim rečima „dopisne karte su vraćene sa napomenama poštonoša i one oko <i>Neuspele komunikacije</i> obrazuju niz socijalnih, profesionalnih i jezičkih podataka što proširuje smisao osnovne poruke.“(39)</span></span></div><div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-indent: 36pt;"><span style="font-size: 21px;"><span lang="SR" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: 14pt;">Od 1982. godine, do momenta kada ovo beležim (oktobar 1987), imao sam tri samosatlne i učestvovao na više desetina kolektivnih mail-art izložbi u svetu. Od njih svakako ne treba zaboraviti INTERNATIONAL MAIL – ART EXHIBITION OF VISUAL MESSAGE ’82 u Kwan Hoon muzeju lepih umetnosti u Seulu 1982. i sledeće godine u istom gradu u Umetničkom centru Koreje SEOUL INTERNATIONAL MAIL-ART EXHIBITION. Povodom obe izložbe štampani su dobro opremljeni katalozi. (40)</span></span></div><div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-indent: 36pt;"><span style="font-size: 21px;"><span lang="SR" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: 14pt;">Neku vrstu poetsko-mejlartističkog zbornika objavljuje 1982 Peter Küstermann iz Mindena (Zapadna Nemačka) pod naslovom <i>Kein Krieg in meiner Stadt! </i>Zbornik je štampan povodom istoimene izložbe koju je Küstermann organizovao. (41) Iste godine od Švajcarca Jean-Marc Rastorfera dobijam katalog TIMBES D’ARTISTES, koji je objavljen nakon međunarodne izložbe maraka umetnika što ju je Rastorfer, još 1980. priredio u Lozani.</span></span></div><div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-indent: 36pt;"><span style="font-size: 21px;"><span lang="SR" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: 14pt;">U jesen 1982, u okviru XX oktobarskog susreta pisaca održava se, u Narodnoj biblioteci Srbije, moja samostalna izložba RAZMIŠLJAJTE O SIGNALIZMU (THINK ABOUT SIGNALISM). Izložba je obuhvatila radove iz oblasti vizuelne, gestualne poezije i mail-arta. U katalogu, pored nekoliko vizuelnih radova, objavljeni su tekstovi <i>Specifičnosti i konvergencije u signalističkoj poetici</i> (Matteo D’ Ambrosio) i <i>Šta je signalizam </i>(Dave Oz). (42)</span></span></div><div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-indent: 36pt;"><span style="font-size: 21px;"><span lang="SR" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: 14pt;">Sledeće moje samostalne izložbe su: SIGANLISTIČKA ISTRAŽIVANJA (vizuelna poezija, mejl-art), galerija KOV,Vršac 1983. i SIGNAL ART, neka vrsta retrospektive celokupnog rada, u Salonu Muzeja savremene umetnosti oktobra 1984. godine. (43) Obe izložbe sadržale su i dela iz poštanske umetnosti.</span></span></div><div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-indent: 36pt;"><span style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: 21px;"><i><span lang="SR" style="font-size: 14pt;">Signal Art</span></i><span lang="SR" style="font-size: 14pt;"> je poslednja samostalna izložba koju sam imao. Svoje mejl-art radove u međuvremenu, izlagao sam na kolektivnim međunarodnim izložbama: INTERNATIONAL MAIL-ART EXHIBITION, Budimpešta 1984, L’OBJET CULTUEL, Pont-A-Mousson, Lorraine 1984, THE SCROLL UNROLLS u Janco-DADA muzeju, Izrael 1985, INTERNATIONAL ARTISTS’ POSTAGE STAMPS EXHIBITION, Weddel 1985, ARTISTS’ BOOKS, Oldenburg 1986, LA COCOTIER (međunarodna mejl-art izložba), Noumea, Nova Kaledonija 1986, BELEGKEPEK (Stamp Images), Budimpešta 1987, PAISATGE (Exposicio international de Mail-Art), La Carrotxa, Portugalija 1987, itd.</span></span></div><div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-indent: 36pt;"><span style="font-size: 21px;"><span lang="SR" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: 14pt;">Istaknuti nemački konceptualni umetnik Bernd Löbach, povodom MEĐUNARONDE IZLOŽBE MARKE UMETNIKA koju je priredio u Wedelu, objavljuje obiman katalog koji naziva „The Bible of Artists’ Postage Stamps“. Organizator izložbe ARTISTS’ BOOKS u Oldenbrugu je Klaus Groh. Iako je Löbach s pravom nazvao svoju publikaciju „Biblijom marka umetnika“, čini mi se da bi Groh sa još više prava mogao katalog svoje izložbe nazvati „Biblijom knjiga umetnika“. Katalog donosi nekoliko značajnih teoretskih priloga, zatim odgovore samih umetnika na pitanje „Why artists’ books?“ „Zašto knjige umetnika?“, i na kraju brojne reprodukcije dela. (44)</span></span></div><div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-indent: 36pt;"><span style="font-size: 21px;"><span lang="SR" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: 14pt;">Pored samostalnih izložbi i učešća na međunarodnim izložbama mejl-arta, 1983. godine, u okviru akcije (projekta) SIGNALISTIČKA KOMUNIKACIJA, koju u različitim prilikama i raznovrsnim povodima praktikujem od samih početaka bavljenja poštanskom umetnošću, profesoru Aleksandru Flakeru iz Zagreba, vrsnom poznavaocu i istraživaču ruske avangarde, šaljem više poštanskih karata. Na ovim kartama su otisnuti pečati <i>Razmišljajte o signalizmu </i>i <i>Think about Mail-Art</i>, lepljene umetničke marke, mali kolaži, etc. Na kraju ekspedovana je i jedna SIGNALIST BOOK načinjena od kompjuterskih kartica s naznakom da je unikatna, specijalno pravljena za profesora Flakera. (45)</span></span></div><div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-indent: 36pt;"><span style="font-size: 21px;"><span lang="SR" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: 14pt;">Tokom juna i jula 1984. godine, književnom kritičaru Živanu Živkoviću, (46) uputio sam, u određenim vremenskim intervalima, seriju od osamnaest poštanskih karata. Ova serija obuhvata tri vrste postcards. U prvoj grupi su foto dopisnice sa motivima iz vizuelnih poema <i>Lunomer, S jagodama</i> <i>r</i><i>eći ću vam ili u kavezu crvendać, Alfabet </i>i jednim delom (odlomkom) vizuelnog eseja <i>Geometrija pesme</i>.</span></span></div><div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-indent: 36pt;"><span style="font-size: 21px;"><span lang="SR" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: 14pt;">Živkoviću je upućeno pet ovakvih dopisnica. Dve su sa otiskom pečata <i>Think about mail-art</i> i naznakom datuma (opet pečatom) kada treba razmišljati o poštanskoj umetnosti. Na jednoj dopisnici je kao datum određen 3.7.1984, a na drugoj 27. X 1984. Na preostale tri dopisnice utisnut je pečat THINK ABOUT SIGNALISM (RAZMIŠLJAJTE O SIGNALIZMU). Kao datumi razmišljanja sugerisani su 14.VI 1984, 16.VIII 1984 i 7.XII 1984. Druga vrsta, od sedam dopisnica predstavlja, odrađene kompjuterske kartice. One su raznobojne. Većina sadrži poruku <i>Razmišljate o signalizmu</i>, ovoga puta bez naznake datuma kada se sugeriše razmišljanje. Na mnogim kartama su umetničke marke i raznovrsne intervencije plavim flomasterom. Treću vrstu čine ručno pravljene poštanske karte od kartona. Ukupno ih je šest. Tri su načinjene od crnog kartona, dve od zelenog, a jedna od belog. Za razliku od prethodnih, svih šest ovih karata poslato je preporučeno, a pet je još nosilo oznaku – <i>hitno</i>. Na kartama su crteži vizuelne pesme i umnožene ili za tu priliku specijalno urađene umetničke marke. Na jednoj od karata načinjenoj od crnog kartona vidi se lik Getea, pored koga je rukom ucrtana poruka, na engleskom jeziku da razmišlja o signalizmu. Na drugoj su u prvom planu deformisane slovne strukture, itd.</span></span></div><div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-indent: 36pt;"><span style="font-size: 21px;"><span lang="SR" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: 14pt;">Sa pesnikom Slobodanom Pavićevićem ostvarena je dvosmerna komunikacija. U jesen 1984. mi smo razmenili više poštanskih karata raznovrsnog izgleda i dizajna, sa različitim porukama. Između ostalih Slobodan obrađuje i dve sentimentalne dopisnice iz tridesetih godina lepeći na njih svoje marke i kolaže, menjajući na taj način, iz osnova njihov kič, izgled i poruku. Tu su još i obrađene karte sa Zmajevih dečijih igara i <i>Dečijih iskri</i>, jedna stara razglednica iz Pariza i poštanska karta novijeg datuma sa likom Masai devojke iz Istočne Afrike.</span></span></div><div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-indent: 36pt;"><span style="font-size: 21px;"><span lang="SR" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: 14pt;">Dopisnice koje sam uputio Slobodanu Pavićeviću bile su načinjene pd kompjuterskih kartica, kartona, kao i od već postojećih razglednica što ih je izdao Narodni muzej u Beogradu. Ove razglednice sa likovima Arhanđela Gavrila, nepoznatog sveca iz Gradca, minijaturom iz Miroslavljevog Jevanđelja, skulpturom iz Lepenskog vira i antičkim motivima, obrađene su pomoću crteža, umetničkih maraka i pečata.</span></span></div><div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-indent: 36pt;"><span style="font-size: 21px;"><span lang="SR" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: 14pt;">Pavićević i ja smo zamislili da ovu svoju mejl-art akciju, odnosno njene materijale (poštanske karte) objavimo u jednoj knjizi. Nažalost ta se ideja do danas nije ostvarila.</span></span></div><div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-indent: 36pt;"><span style="font-size: 21px;"><span lang="SR" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: 14pt;">Ranije sam već napomenuo da sam poslednjih godina postao probirljiviji i selektivniji što se tiče učešća u međunarodnim projektima poštanske umetnosti. Ustanovio sam neke kriterijume, dosta rigorozne za ta učešća, i od njih ne odstupam. Ovih dana u mom poštanskom sandučetu, uzgred budi rečeno još maja 1970. specijalno napravljenom za potrebe mejl-arta, našlo se pismo arhiva Galantai-Artpool iz Budimpešte. Pozivaju me da pošaljem svoje mail-art radove na izložbu „Dišanovski duh u savremenoj umetnosti“. Izložba se organizuje povodom stogodišnjice rođena velikog dadaističkog maga Marsela Dišana (Marcel Duchamp 1887-1987). U tom ću projektu, svakako, učestvovati.</span></span><br />
<span style="font-size: 21px;"><span lang="SR" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: 14pt;"><br />
</span></span><br />
<span style="font-size: 21px;"><span lang="SR" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: 14pt;"><br />
</span></span><br />
<span style="font-size: 21px;"><span lang="SR" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: 14pt;"><br />
</span></span><br />
<span style="font-size: 21px;"><span lang="SR" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: 14pt;"><br />
</span></span></div><div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-indent: 36pt;"><span style="font-size: 21px;"><span lang="SR" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: 14pt;"></span></span></div><div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-indent: 36pt;"><span style="font-size: 21px;"><span lang="SR" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: 11pt;"></span></span></div><div class="MsoBodyTextIndent" style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px;"><span style="font-size: 21px;"><span lang="SR" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif;">Napomene:</span></span></div><div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-indent: 36pt;"><span style="font-size: 21px;"><span lang="SR" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: 11pt;"></span></span></div><div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-indent: 36pt;"><span style="font-size: 21px;"><span lang="SR" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: 11pt;">(1) Mislim da bi trebalo istaći razliku, kako ne bi dolazilo do zabune, između <i>Signalističke manifestacije</i> kakvom sam je ovde podrazumevao u komunikativnom mejl-art smislu, i <i>Signalističke manifestacije</i> kako sam u početku označavao svoje akcije iz kruga gestualne poezije. Tako u istom broju <i>Signala</i>, uz fotografiju jedne gestualne akcije stoji objašnjenje da je to <i>Signalistička manifestacija</i>. Signalističku manifestaciju (gestualnu poeziju) tada definišem kao „novi, otvoreni komunikativni sistem, gde umetnik (pesnik, proizvođač dela), a često i akcija samog korisnika (konzumenta) tog dela, još uvek u procesu proizvodnje, postaju sastavni deo konačne umetničke tvorevine.'' Na objavljenoj fotografiji držim transparent sa delovima svoje kompjuterske poeme <i>S rezancima svakako</i>, kreirane u Matematičkom institutu u Beogradu marta 1970. godine. Sama <i>Signalistička manifesatcija</i> izvedena je u Ateljeu Veroljuba Petrovića aprila 1971, u dve serije. U prvoj seriji akcija se odvija sa transparentom na koji je nalepljena pomenuta kompjuterska poema, a u drugoj seriji fotografskim aparatom zabeležena je moja igra sa kompjuterskim karticama. Deo ove akcije (tri fotografije) objavljen je u knjizi <i>Algol </i>(1980) pod naslovom <i>Gestualna poema</i>.</span></span></div><div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-indent: 36pt;"><span style="font-size: 21px;"><span lang="SR" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: 11pt;">Prvu signalističku manifestaciju ovakvog tipa (akcija, gestualna poezija), izveo sam 14. aprila 1969. godine sa plakat-pesmom <i>Ožilište</i>. Ovu plakat-pesmu, formata 36x52cm, otisnuo sam u 80 primeraka na kunstdruku i kartonu u nekoliko boja zajedno sa jednim svojim prijateljem, cinkografom, poluilegalno u velikoj štampariji „Privrednog pregleda“ početkom aprila 1969. godine. Nakon toga najveći deo plakat-pesme izlepio sam pomenutog dana u Beogradu, uglavnom u centru grada, na javnim mestima, zidovima, staklima i prilazima pojedinih kulturnih ustanova. Sećam se dobro uzbuđenja dok sam dve plakat-pesme (crvenu i crnu), stavljao na zid dugačkog tada mračnog hodnika izdavačke kuće „Prosveta“ u Čika Ljubinoj 1. Plakati su u „Prosveti“ nestali (skinuti su) još u toku dana, kako sam se kasnije uverio.</span></span></div><div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-indent: 36pt;"><span style="font-size: 21px;"><span lang="SR" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: 11pt;">Sličnu akciju izveo sam i 3. jula 1970 godine za vreme IV beogradskog trijenala jugoslovenske likovne umetnosti na kome sam, inače bio zastupljen. Tokom otvaranja ove izložbe delio sam posetiocima i učesnicima plakat-pesmu <i>Signalistička poezija</i> i razgovarao o sadržaju i smislu te komunikativne akcije.</span></span></div><div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-indent: 36pt;"><span style="font-size: 21px;"><span lang="SR" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: 11pt;">Na prednjoj strani ove plakat pesme bile su objavljene četiri vizuelne pesme, a na poleđini šest varijanti kompjuterske poeme <i>S rezancima svakako</i>. Uz plakat je bila prikačena i jedna kompjuterska kartica. Sećam se razgovora sa Oto Bihalji Merinom i njegovog polušaljivog pitanja zašto mu dajem plakat-pesmu baš sa crvenom kompjuterskom karticom kada je primetio da su kartice raznobojne i da je crvena među njima najređa.</span></span></div><div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-indent: 36pt;"><span style="font-size: 21px;"><span lang="SR" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: 11pt;">Ovde ne bi trebalo zaboraviti ni gestualnu akciju <i>Pokreti glavom</i>, izvedenu iste 1970. godine u jednom od aparata za ekspres slikanje u Bezistanu na Terazijama. Deo tih fotosa, ali bez nazanke šta predstavljaju objavljen je na omotu moje zbirke <i>Stepenište</i> (1971).</span></span></div><div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-indent: 36pt;"><span style="font-size: 21px;"><span lang="SR" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: 11pt;"></span></span></div><div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-indent: 36pt;"><span style="font-size: 21px;"><span lang="SR" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: 11pt;">(2) Zanimljivo je napomenuti da je Michele Perfetti poznati italijanski vizuelni pesnik mejlartista i kritičar, verovatno zbog nedovoljnog poznavanja jezika, u svom tekstu <i>Poesia ė violenca</i> (Signal) u listu „Corriere del giorno“, 21. oktobar 1971, u <i>Signalističkoj manifestaciji</i> video međunarodnu izložbu eksperimentalne poezije, koja je u mojoj organizaciji održana u Beogradu.</span></span></div><div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-indent: 36pt;"><span style="font-size: 21px;"><span lang="SR" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: 11pt;"></span></span></div><div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-indent: 36pt;"><span style="font-size: 21px;"><span lang="SR" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: 11pt;">(3) Ovo bi se moglo prevesti kao „knjiga umetnika“. U upotrebi su još i izrazi: „book as art work“ („knjiga kao umetničko delo“ G. Celan) i book work (knjiga rad, knjiga delo).</span></span></div><div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-indent: 36pt;"><span style="font-size: 21px;"><span lang="SR" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: 11pt;">Prema mišljenju koje je izložio kritičar i mejlartist Ulises Carrion, u svom eseju <i>The New Art Of Making Books</i>, „Nova umetnost pravljenja knjiga“ ( vidi <i>Second Thoughts</i>, Void, Amsterdam 1980, str. 6-22), knjiga nije samo kutija u kojoj se nalaze reči, još manje „prtljag sa rečima“. Knjiga može isto tako postojati kao jedna autonomna, samoj sebi dovoljna forma, uključujući možda, i tekst, ali tekst koji ističe tu formu, tekst koji je organski deo te forme. U tradicionalnoj umetnosti (književnosti), kaže Carrion, pisac piše tekst. Taj tekst (proza, poezija) u potpunosti ignoriše činjenicu da knjiga nije samo nosilac reči, već je i jedan samostalan prostorno-vremenski sled. U novoj umetnosti pisac ne piše tekst već pravi knjigu.</span></span></div><div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-indent: 36pt;"><span style="font-size: 21px;"><span lang="SR" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: 11pt;">Ovom pokušaju da se definiše nova, umetnička knjiga (knjigarad, knjigadelo) pridružuje se i američki pesnik, kritičar i avangardni umetnik Richard Kostelanetz. U svom eseju <i>Book Art</i>, on novu knjigu, knjigu kao umetničko delo određuje još i kao „imaginativnu knjigu“.</span></span></div><div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-indent: 36pt;"><span style="font-size: 21px;"><span lang="SR" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: 11pt;">Prema Kostelanetzu rečenice u jednoj konvencinalnoj knjizi složene su u pravougaone blokove, uniformisane i liče na vojnike u bitci. U imaginativnoj knjizi pokušava se nešto učiniti sa sintaksom, sa formatom, sa stranicama, sa omotom, sa oblikom, sa veličinom, sa sledom, sa strukturom, sa povezom, sa svim onim elementima, dakle, koje treba menjati a da bi se kreirala jedna <i>drugačija knjiga</i>. Ovaj pesnik kaže da se umetnička knjiga pravi zato da bi se opštilo putem imaginativnih fenomena, „na taj način stvara se nešto što je sasvim različito od iskustva <i>čitanja</i>“.</span></span></div><div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-indent: 36pt;"><span style="font-size: 21px;"><span lang="SR" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: 11pt;"></span></span></div><div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-indent: 36pt;"><span style="font-size: 21px;"><span lang="SR" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: 11pt;">(4) Čileanski vizuelni pesnik i antologičar Guillermo Deisler, javio mi se pismom iz Antofagaste sredinom 1972 godine i poslao kraći prikaz <i>Fortrana</i>. Ovaj prikaz kasnije je preveden i objavljen u knjizi <i>Signalizam u svetu</i> (priredio M. B. Šiljaković), Beograd 1984. U tom tekstu Deisler <i>Fortran</i> vidi na sledeći način: „Korišćenje perforiranih kartica prethodno obrađenih u kompjuteru, kao stranica signalističke knjige, donosi nam jedan niz značenja iz onog sveta u kojem se mi pretvaramo u cifre, ključeve koji treba da budu ’pročitani’; jedan svet programiranja, perforiranja, interpretacije podataka: svet što se otkriva iz hladnog istraživanja brojki koje proizvodi mašina sposobna da ostvari i najsloženije operacije sa jedinim ograničenjem brzine svetlosti.</span></span></div><div class="MsoBodyTextIndent3" style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px;"><span style="font-size: 21px;"><span lang="SR" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: 11pt;">To nije protest, to se jednostavno izlaže. Na ovim karticama su i rukom ispisana slova, grafizam Todorovića, u jednoj jukstapoziciji koja ukazuje na paradoks naših vlastitih egzistencija što su zatočene u jednom veoma složenom svetu punom protivurečja. Mi se tu pronalazimo naprosto uhvaćeni u mrežu govora u najjednostavnijm porodičnim ili individualnim odlučivanjima sve do momenta u kojem se naš izbor preokreće u ono što nije bilo predviđeno.“</span></span></div><div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-indent: 36pt;"><span style="font-size: 21px;"><span lang="SR" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: 11pt;">(Vidi Guillermo Deisler: <i>Fortran – signalistička knjiga Miroljuba Todorovića</i>, „Signalizam u svetu“ str.18).</span></span></div><div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-indent: 36pt;"><span style="font-size: 21px;"><span lang="SR" style="font-size: 11pt;"><span style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif;"></span></span></span></div><div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-indent: 36pt;"><span style="font-size: 21px;"><span lang="SR" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: 11pt;">(5) Povodom ovog pečata i njegove poruke jedan naš kritičar tvrdi da predstavlja pravi „mini manifest signalizma“ i da ga uvek uzbudi i inspiriše kada dobije dopisnicu sa njegovim otiskom. S druge strane Radivoj Cvetićanin će u svom tekstu <i>Signali nad poezijom, </i>„Omladinske novine“<i> broj 34, 6.</i> jul 1974, pomalo cinički i podsmešljivo zabeležiti:</span></span></div><div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-indent: 36pt;"><span style="font-size: 21px;"><span lang="SR" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: 11pt;">„Nemojte se iznenaditi ako jednoga dana poštar u vaše sanduče ostavi dopisnicu na kojoj piše samo jedna blaga zapovest: ’Razmišljajte o signalizmu’.</span></span></div><div class="MsoBodyTextIndent3" style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px;"><span style="font-size: 21px;"><span lang="SR" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: 11pt;">Šta li to ponovo hoće signalizam – prvo je prirodno pitanje nakon prispeća takve pošte. Upućeniji znaju za ’agresivnost’ te tendencije u modernom umetničkom stvaralaštvu; dopisnica, koja je tome krugu ljudi obično i upućena, ne da mira. Ona opominje da se na signalizam misli bez prestanka kao svojevremeno na ’Prodiksan’.“</span></span></div><div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-indent: 36pt;"><span style="font-size: 21px;"><span lang="SR" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: 11pt;"></span></span></div><div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-indent: 36pt;"><span style="font-size: 21px;"><span lang="SR" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: 11pt;">(6) Kasnije (1979) napraviću svoj drugi pečat sa tekstom jubilarnog karaktera: SIGNALIZAMSIGNALISM 1959 - 1979 <i>T</i><i>hink about signalism.</i></span></span></div><div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-indent: 36pt;"><span style="font-size: 21px;"><i><span lang="SR" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: 11pt;"></span></i></span></div><div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-indent: 36pt;"><span style="font-size: 21px;"><span lang="SR" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: 11pt;">(7) Zbornik je publikovao Daylight Press 1976, a povod je bila izložba STAMP ART SHOW (na kojoj su prikazani materijali zbornika) u knjižari Other Books and So, Amsterdam, od 27.aprila do 15.maja 1976.</span></span></div><div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-indent: 36pt;"><span style="font-size: 21px;"><span lang="SR" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: 11pt;">U zborniku je svoje radove objavilo 116 umetnika.</span></span></div><div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-indent: 36pt;"><span style="font-size: 21px;"><span lang="SR" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: 11pt;"></span></span></div><div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-indent: 36pt;"><span style="font-size: 21px;"><span lang="SR" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: 11pt;">(8) Neke od tih obrađenih fotokopija pominje i poznati američki kolekcionar konkretne i vizuelne poezije Dr Marvin Sackner u katalogu svog Arhiva.</span></span></div><div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-indent: 36pt;"><span style="font-size: 21px;"><span lang="SR" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: 11pt;">„Todorovic, Miroljub, photocopies in envelope, signed and inscribed to Avalanche Magazine“.</span></span></div><div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-indent: 36pt;"><span style="font-size: 21px;"><span lang="SR" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: 11pt;">Sudeći prema datumu Sackner je ove fotokopije kupio od časopisa Avalanche 1983. godine. (Vidi katalog <i>The Ruth and Marvin Sackner Archive of Concrete and Visual Poetry 1984. </i>strana 811).</span></span></div><div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-indent: 36pt;"><span style="font-size: 21px;"><span lang="SR" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: 11pt;">Fotokopija teksta <i>Kosmički hijeroglifi </i>(u različitim varijantama) sa naznakom <i>Signalist Project</i> objavljena je, (lista nije potpuna) , u sledećim publikacijama:</span></span></div><div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-indent: 36pt;"><span style="font-size: 21px;"><span lang="SR" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: 11pt;">- Jan Chwalczyk: KONTRAPUNKT, Wroclaw 1972. (Pored <i>Kosmičkih hijeroglifa</i> objavljen je jedan rad iz serije <i>Oko – The Eye, </i>gestualna poema <i>Lunar Sign - Mesečev znak,</i> dva pisma iz serije <i>Signalistička komunikacija i manifest Komunikacija-biće-mišljenje, </i>na engleskom).</span></span></div><div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-indent: 36pt;"><span style="font-size: 21px;"><span lang="SR" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: 11pt;">- J.H.Kocman: LOVE, Brno 1972.</span></span></div><div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-indent: 36pt;"><span style="font-size: 21px;"><span lang="SR" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: 11pt;">- Ida Biard: FRENCH WINDOW , Paris 1972 - 1973.</span></span></div><div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0px; margin-left: 54pt; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-indent: -18pt;"><span style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: 21px;"><span lang="SR" style="font-size: 11pt;">-<span style="font: normal normal normal 7pt/normal 'Times New Roman';"> </span></span><span lang="SR" style="font-size: 11pt;">Bill Vazan: CONTACTS, Montreal 1973. (Uz fotokopiju <i>Kosmički</i></span></span></div><div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px;"><span style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: 21px;"><i><span lang="SR" style="font-size: 11pt;">hijeroglifi, </span></i><span lang="SR" style="font-size: 11pt;">objavljene su i poštanske karte <i>Cosmic Communication i Gordian Knot, </i>kao i deo gestualne poeme <i>Lunar Sign-Mesečev znak).</i></span></span></div><div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0px; margin-left: 36pt; margin-right: 0px; margin-top: 0px;"><span style="font-size: 21px;"><i><span lang="SR" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: 11pt;"></span></i></span></div><div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-indent: 36pt;"><span style="font-size: 21px;"><span lang="SR" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: 11pt;">(9) Rad na <i>Kosmičkim hijeroglifama </i>nastavio se intenzivno dobijajući sve više u inspirativnom zamahu. Rađale su se nove ideje, nastajale drugačije varijacije, uglavnom vizuelne. Materijal je ubrzo toliko narastao da je uveliko prevazišao jednu seriju ili ciklus. Imao sam nameru da od <i>Kosmičkih hijeroglifa </i>načinim knjigu, no ta se ideja kao i mnoge druge , kad je u pitanju rad u ovoj oblasti, nije ostvarila. Znatno kasnije 1984. godine, u zbirci <i>Nokaut, </i>objavio sam jedan manji deo signalističkog projekta <i>Vasionski hijeroglifi.</i> U istoj zbirci štampan je i ciklus pesama pod naslovom <i>Kiborg</i> nastao početkom 1983. godine. Ovaj ciklus od šesnaest pesama veoma je tesno povezan sa projektom <i>Kosmički hijeroglifi. </i>Možda čak toliko da predstavlja njegov verbalni odraz.</span></span></div><div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-indent: 36pt;"><span style="font-size: 21px;"><span lang="SR" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: 11pt;"></span></span></div><div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-indent: 36pt;"><span style="font-size: 21px;"><span lang="SR" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: 11pt;">(10) Oficijelna likovna kritika, (pa i ona koja je gravitirala prema SKC-u), naravno, zaobišla je ovu izložbu. Objavljene su tri kraće beleške (u <i>Politici</i> od 26. i 27. februara i <i>Ekspres politici </i>pod naslovom<i>Komunikacija </i>od 27. februara 1973). Beogradski <i>Student</i>, od 13. marta 1973. pod naslovom<i> Preistraživanja, </i>objavljuje vrlo grub napad na izložbu, celokupno moje stvaralaštvo, pa čak i na samu galeriju zbog izložbe. Napad je potpisan pseudonimom Ivan Fazetna. Iza ovog pseudonima kasnije sam saznao da se krije poznati pesnik udvoričke poezije i porno proze Milosav Slavko Pešić.</span></span></div><div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-indent: 36pt;"><span style="font-size: 21px;"><span lang="SR" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: 11pt;">Zanimljivo je da je izložbu, odnosno njen katalog zabeležio i na engleskom avangardnom časopisu <i>Kontexts</i> broj 5, 1973, Felipe Ehrenberg.</span></span></div><div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-indent: 36pt;"><span style="font-size: 21px;"><span lang="SR" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: 11pt;"></span></span></div><div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-indent: 36pt;"><span style="font-size: 21px;"><span lang="SR" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: 11pt;">(11) Materijali iz kataloga izložbe i sam manifest <i>Komunikacija-biće-mišljenje, </i>u prevodu na engleski, objavljeni su u ovim publikacijama (nepotpuni podaci):</span></span></div><div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-indent: 36pt;"><span style="font-size: 21px;"><span lang="SR" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: 11pt;">- Clive Robertson: A CONCEPTOGRAPHIC READING OF OUR WORD THERMOMETER, Calgary 1973. (Objavljena su dva rada iz serije Oko – The Eye i manifest. Celokupan materijal prikazan je na kanadskoj televiziji).</span></span></div><div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-indent: 36pt;"><span style="font-size: 21px;"><span lang="SR" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: 11pt;">- SIGNIFYING, Kyoto, Japan 1974. (<i>Komunikacija – biće – mišljenje, </i>na engleskom, nov poboljšan prevod).</span></span></div><div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-indent: 36pt;"><span style="font-size: 21px;"><span lang="SR" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: 11pt;">- FUNF OSTEUROPAISCHE KUNSTLER, Institut fur Moderne Kunst, Nurnderg 1975. (Deo manifesta na nemačkom u prevodu Klausa Groha).</span></span></div><div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-indent: 36pt;"><span style="font-size: 21px;"><span lang="SR" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: 11pt;">- ORGON broj 3, Madrid 1977. (<i>Oko - The Eye </i>sa tekstom o oku, iz kataloga, na engleskom i španskom).</span></span></div><div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-indent: 36pt;"><span style="font-size: 21px;"><span lang="SR" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: 11pt;">- DOC(K)S broj 12. Paris – Ventabren 1978. (<i>Komunikacija – biće - mišljenje,</i> na engleskom).</span></span></div><div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-indent: 36pt;"><span style="font-size: 21px;"><span lang="SR" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: 11pt;">Manifest je citiran i komentarisan od stranih kritičara i teoretičara. Klaus Groh ga citira i uzima kao osnovicu za raspravu o signalizmu u svom tekstu <i>Miroljub Todorović i signalizam.</i> Matteo D’Ambrosio na osnovu iskaza iz ovog manifesta u svom eseju <i>Specifičnosti i konvergencije u signalističkoj poetici </i>utvrđuje da se signalizam u izvesnoj meri približio konceptualnoj umetnosti. (Vidi ove tekstove prevedene u knjizi <i>Signalizam u svetu, </i>Beograd 1984).</span></span></div><div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-indent: 36pt;"><span style="font-size: 21px;"><span lang="SR" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: 11pt;"></span></span></div><div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-indent: 36pt;"><span style="font-size: 21px;"><span lang="SR" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: 11pt;">(12) Pored ovih štampanih poštanskih karata iste godine, fotografskim putem, umnožio sam, u tiražu od 250 primeraka, i jednu seriju od osam fotodopisnica. Na tim fotodopisnicama našli su se delovi vizuelnih poema <i>Lavirint</i> <i></i>(iz zbirke <i>Kiberno</i> 1970) zatim <i>Lunomer, S jagodama reći ću vam ili u kavezu crvendać, Alfabet </i>i jedna vizuelna pesma koja je kasnije u knjizi Algol (1980), gde će, inače, sve ove poeme biti objavljene, priključena ciklusu permutacione poezije <i>Zima sneg trči konj.</i></span></span></div><div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-indent: 36pt;"><span style="font-size: 21px;"><span lang="SR" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: 11pt;">Vizuelne pesme (delovi poema) sa fotodopisnicama objavljene su u sledećim časopisima, katalozima i antologijama:</span></span></div><div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0px; margin-left: 54pt; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-indent: -18pt;"><span style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: 21px;"><span lang="SR" style="font-size: 11pt;">-<span style="font: normal normal normal 7pt/normal 'Times New Roman';"> </span></span><span lang="SR" style="font-size: 11pt;">MIX MAGAZINE No.6. Woleville, Canada 1974.</span></span></div><div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0px; margin-left: 54pt; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-indent: -18pt;"><span style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: 21px;"><span lang="SR" style="font-size: 11pt;">-<span style="font: normal normal normal 7pt/normal 'Times New Roman';"> </span></span><span lang="SR" style="font-size: 11pt;">FUNF OSTEUROPAISCHE KUNSTLER, Institut fur Moderne Kunst, Nurnberg 1975.</span></span></div><div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0px; margin-left: 54pt; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-indent: -18pt;"><span style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: 21px;"><span lang="SR" style="font-size: 11pt;">-<span style="font: normal normal normal 7pt/normal 'Times New Roman';"> </span></span><span lang="SR" style="font-size: 11pt;">Josep M. Figueres, Manuel de Seabra: ANTOLOGIA DA POESIAVISUAL EUROPEIA, Lisabon 1977.</span></span></div><div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0px; margin-left: 54pt; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-indent: -18pt;"><span style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: 21px;"><span lang="SR" style="font-size: 11pt;">-<span style="font: normal normal normal 7pt/normal 'Times New Roman';"> </span></span><span lang="SR" style="font-size: 11pt;">DOC(K)S, No.12, Paris - Ventabren 1978.</span></span></div><div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0px; margin-left: 54pt; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-indent: -18pt;"><span style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: 21px;"><span lang="SR" style="font-size: 11pt;">-<span style="font: normal normal normal 7pt/normal 'Times New Roman';"> </span></span><span lang="SR" style="font-size: 11pt;">KALDRON No.14, Austin 1981.</span></span></div><div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0px; margin-left: 54pt; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-indent: -18pt;"><span style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: 21px;"><span lang="SR" style="font-size: 11pt;">-<span style="font: normal normal normal 7pt/normal 'Times New Roman';"> </span></span><span lang="SR" style="font-size: 11pt;">NEMZETKOZI „MAILART“ KIALLITAS (katalog), Budapest 1984.</span></span></div><div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0px; margin-left: 54pt; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-indent: -18pt;"><span style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: 21px;"><span lang="SR" style="font-size: 11pt;">-<span style="font: normal normal normal 7pt/normal 'Times New Roman';"> </span></span><span lang="SR" style="font-size: 11pt;">Andrej Tišma: PRIVATNI ŽIVOT /PRIVAT LIFE (katalog), Novi Sad 1986.</span></span></div><div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0px; margin-left: 36pt; margin-right: 0px; margin-top: 0px;"><span style="font-size: 21px;"><span lang="SR" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: 11pt;"></span></span></div><div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-indent: 36pt;"><span style="font-size: 21px;"><span lang="SR" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: 11pt;">(13) Jun Mizukami: POST DOCUMENTS, Nagoya 1975. (Objavljeni su: Amblem signalizma, <i>Lunometer, Gordian Knot i Signalist Manifestation</i> sa tekstom „Fragments on Signalism“). Fernando Millan, Jesus Garcia Sanchez: LA ESCRITURA EN LIBERTAD, Madrid 1975. (Objavljen je <i>Lunomer/Lunometer</i>).</span></span></div><div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-indent: 36pt;"><span style="font-size: 21px;"><span lang="SR" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: 11pt;">Pored ovih poštanske karte su objavljene i u sledećim publikacijama:</span></span></div><div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0px; margin-left: 54pt; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-indent: 36pt;"><span style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: 21px;"><span lang="SR" style="font-size: 11pt;">-<span style="font: normal normal normal 7pt/normal 'Times New Roman';"> </span></span><span lang="SR" style="font-size: 11pt;">MIX MAGAZINE No. 3, Saskatoon, Canada 1973. (Amblem signalizma i <i>Gordian Knot</i>).</span></span></div><div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0px; margin-left: 54pt; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-indent: 36pt;"><span style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: 21px;"><span lang="SR" style="font-size: 11pt;">-<span style="font: normal normal normal 7pt/normal 'Times New Roman';"> </span></span><span lang="SR" style="font-size: 11pt;">MIX MAGAZINE No. 5, 1974. (<i>Signalist Project Cosmic Communication).</i></span></span></div><div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0px; margin-left: 54pt; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-indent: 36pt;"><span style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: 21px;"><span lang="SR" style="font-size: 11pt;">-<span style="font: normal normal normal 7pt/normal 'Times New Roman';"> </span></span><span lang="SR" style="font-size: 11pt;">Terry Reid, Gwen Stainton, Geoff Tenant: MASK PRODUCTION, Mildura, Australia 1976. (<i>Signalist Manifestation).</i></span></span></div><div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0px; margin-left: 54pt; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-indent: 36pt;"><span style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: 21px;"><span lang="SR" style="font-size: 11pt;">-<span style="font: normal normal normal 7pt/normal 'Times New Roman';"> </span></span><span lang="SR" style="font-size: 11pt;">Walter Zanini, Julio Plaza: POETICAS VISUAIS , Sao Paulo 1977. (<i>Signalist Manifestation).</i></span></span></div><div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0px; margin-left: 54pt; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-indent: 36pt;"><span style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: 21px;"><span lang="SR" style="font-size: 11pt;">-<span style="font: normal normal normal 7pt/normal 'Times New Roman';"> </span></span><span lang="SR" style="font-size: 11pt;">Romano Peli: MANTUA MAIL, Mantova 1978. (<i>Signalist Project Cosmic Communication).</i></span></span></div><div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0px; margin-left: 54pt; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-indent: 36pt;"><span style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: 21px;"><span lang="SR" style="font-size: 11pt;">-<span style="font: normal normal normal 7pt/normal 'Times New Roman';"> </span></span><i><span lang="SR" style="font-size: 11pt;">SPRACHEN JENSEITS VON DICHTUNG, </span></i><span lang="SR" style="font-size: 11pt;">Munster 1979. (<i>Anagrams</i> i <i>Gordian Knot</i>).</span></span></div><div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0px; margin-left: 54pt; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-indent: 36pt;"><span style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: 21px;"><span lang="SR" style="font-size: 11pt;">-<span style="font: normal normal normal 7pt/normal 'Times New Roman';"> </span></span><span lang="SR" style="font-size: 11pt;">VERTICALISMO No. 21/22, Catania 1982. (<i>Signalist Project CosmicCommunication</i>).</span></span></div><div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0px; margin-left: 54pt; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-indent: 36pt;"><span style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: 21px;"><span lang="SR" style="font-size: 11pt;">-<span style="font: normal normal normal 7pt/normal 'Times New Roman';"> </span></span><span lang="SR" style="font-size: 11pt;">Julian Kornhauser: TRAGARZE ZDAN (Antologija mlodej</span></span></div><div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px;"><span style="font-size: 21px;"><span lang="SR" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: 11pt;">poezji serbskiej). Krakow - Wroclaw 1983. (<i>Alphabet</i> zajedno sa fotodopisnicama <i>Lavirint, Zima sneg trči konj </i>i još pet drugih vizuelnih pesama).</span></span></div><div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0px; margin-left: 54pt; margin-right: 0px; margin-top: 0px;"><span style="font-size: 21px;"><span lang="SR" style="font-size: 11pt;"><span style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif;"></span></span></span></div><div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-indent: 36pt;"><span style="font-size: 21px;"><span lang="SR" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: 11pt;">(14) U tom periodu učestvujem u mnogim projektima i izlažem na brojnim izložbama mejl-arta u svetu. Popis tih izložbi, zajedno sa kolektivnim izložbama konkretne i vizuelne poezije, nalazi se u mojoj knjizi <i>Algol</i>, Beograd, 1980. i katalogu <i>Poštanska umetnost Mail-Art</i>, Beograd, 1981.</span></span></div><div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-indent: 36pt;"><span style="font-size: 21px;"><span lang="SR" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: 11pt;"></span></span></div><div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-indent: 36pt;"><span style="font-size: 21px;"><span lang="SR" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: 11pt;">(15) Evo samo nekoliko autora i naslovna knjiga: J. H. Kocman: CHROMATOGRAPHIC BOOK, Yutaka Matsuzawwa: VANISHINGS (1922 - 1975), Richard Kostelanetz: AD INFINITUM – A FICTION, Robert Filliou: DEBUT ET FIN D’UN LIVRE SANS FIN, Klaus Groh: RELATIVITIES, Ken Friedman: COMPLETITION BY KEN FRIEDMAN, etc.</span></span></div><div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-indent: 36pt;"><span style="font-size: 21px;"><span lang="SR" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: 11pt;"></span></span></div><div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-indent: 36pt;"><span style="font-size: 21px;"><span lang="SR" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: 11pt;">(16) Ovaj kanadski kritičar kasnije će, u časopisu <i>International Mexican Art Magazine</i> (Oktobar 1982), pod pseudonimom Dave Oz, objaviti esej o signalizmu i Signalističkom dokumentacionom centru. Zanimljivo je da u tom tekstu on moj termin signalizam interancionalizuje, odnosno pokušava da njime obuhvati i mail-art. To, međutim, nije slučajno. Negde početkom sedamdesetih godina David Zack mi je preko Klausa Groha poslao svoje radove (vizuelne pesme i crteže), sa naznakom da su i oni signalistički. Tako je Zack jedan od prvih stranih autora (umetnika) koji se uključio u srpski (jugoslovenski) avangardni pokret signalizam.</span></span></div><div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-indent: 36pt;"><span style="font-size: 21px;"><span lang="SR" style="font-size: 11pt;"><span style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif;"></span></span></span></div><div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-indent: 36pt;"><span style="font-size: 21px;"><span lang="SR" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: 11pt;">(17) <i>Communication</i> analizira Enzo Minarelli u tekstu <i>Poetika komunikacije </i>(vidi knjigu <i>Signalizam</i> <i>u svetu</i> strana 47).</span></span></div><div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-indent: 36pt;"><span style="font-size: 21px;"><span lang="SR" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: 11pt;"></span></span></div><div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-indent: 36pt;"><span style="font-size: 21px;"><span lang="SR" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: 11pt;">(18) Ovaj francuski časopis, o kome sam posebno pisao (vidi <i>Književnu reč </i>od 10. jula 1979.), pored vizuelne poezije posebnu pažnju poklonio je i mail-artu. Čitav jedan broj <i>Doc(k)sa </i>(decembar 1978) biće posvećen poštanskoj umetnosti, da bi se kasnije, u brojevima koji su sledili, Julien Blaine, osnivač i glavni urednik časopisa redovno odvajao više desetina stranica za objavljivanje mejl-art radova. Blaine se neće zadržavati na tome već će 1979, u pariskoj galeriji „Lara Vinci“ organizovati veoma uspelu mail-art izložbu <i>Expediteur</i>.....<i>Destinataire Paris</i>. Katalog te izložbe je u kutiji u kojoj su smeštene poštanske karte na kojima su reprodukovani radovi učesnika. Tako je svaki učesnik dobio poštansku kartu sa svojim radom.</span></span></div><div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-indent: 36pt;"><span style="font-size: 21px;"><span lang="SR" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: 11pt;">Od mejl-art akcija i izložbi krajem sedamdesetih potrebno je još izdvojiti i pomenuti publikaciju <i>Cabaret Voltaire</i> koju uređuje i izdaje Steve Hitchcock iz San Dijega. U dva tematska broja ove publikacije MISTAKES & ERRATA (1977) I NEW MUSIC INTERNATIONAL (1978) učestvujem sa više radova.</span></span></div><div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-indent: 36pt;"><span style="font-size: 21px;"><span lang="SR" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: 11pt;">Španski avangardni umetnik Mata organizuje veoma uspešno predstavljanje mejl-arta u Madridu i Segoviji 1978. godine pod nazivom <i>Black on White</i>. U isto vreme Judith Hoffberg i Joan Hugo sa izložbom <i>Artwords and Bookworks</i> u Los Anđelesu, a zatim u Njujorku, Indijanopolisu i Nju Orelansku, u, kako sami kažu, „muzejima bez zidova“, stavljaju u prvi plan poštanske umetnosti artists’ books (knjige umetnika).</span></span></div><div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-indent: 36pt;"><span style="font-size: 21px;"><span lang="SR" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: 11pt;">Ken Friedman i Mike Crane, najviše su zaslužni za organizovanje izložbe <i>Lightworks Envelope Show </i>jula 1978 u An Arboru, a potom maja 1979. u Detroitu. Časopis <i>Lightworks</i>, koji je pokrovitelj ove izložbe štampa i specijalni katalog sa teoretskim prilozima Friedmana, Cranea i Charltona Burcha, adresama i izabranim radovima pojedinih učesnika. U tom katalogu, koji je i sam oblikovan kao izdužena poštanska koverta, objavljujem dve vizuelne pesme.</span></span></div><div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-indent: 36pt;"><span style="font-size: 21px;"><span lang="SR" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: 11pt;">U Galeriji suvremene umjetnosti u Zagrebu, novosadska umetnica Bogdanka Poznanović, posle višegodišnjih priprema, realizuje svoj međunarodni mejl-art <i>Feedback-letter-box</i> sa četrdeset i dva mejlartista itd, itd.</span></span></div><div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-indent: 36pt;"><span style="font-size: 21px;"><span lang="SR" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: 11pt;"></span></span></div><div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-indent: 36pt;"><span style="font-size: 21px;"><span lang="SR" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: 11pt;">(19) Deo tog mejl-art materijala objavljen je u mojoj knjizi <i>Nokaut</i>, Beograd 1984.</span></span></div><div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-indent: 36pt;"><span style="font-size: 21px;"><span lang="SR" style="font-size: 11pt;"><span style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif;"></span></span></span></div><div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-indent: 36pt;"><span style="font-size: 21px;"><span lang="SR" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: 11pt;">(20) Svoje mišljenje o mejl-artu Kornhauzer će izložiti u istoj studiji u odeljku Gestualna <i>poezija</i>: „Ikonosfera pop-arta, kojoj u izvesnoj meri odgovara vizuelna poezija, ustupila je mesto komunikacionoj sferi konceptualizma koji iskorišćava sve rezultate i projekte, izložbe, sisteme registrovanja prirode (seizmografske zapise, zapise encelografa), instrukcije, zbirke parola, štampu. Dakle, sve ono što smo na početku ovog dela označili, citirajući Žmegača, pronađenim tekstovima ili sve ono što te tekstove imitira. Spadaju tu takođe mejl-art (komunikati različitih sadržaja poslati osobama koje je pesnik izabrao), kojeg je započeo Japanac Kawara (iz Njujorka), koji je 1968 godine na poštanskim kartama i telegramima informisao svakodnevno svoje adresate u koliko sati se budi. Siganlistička manifestacija Todorovića spada u istu vrstu komunikacionih akcija. Ove manifestacije se zasnivaju na predstavljanju niza fotokopija koverata, pisama i poštanskih maraka poslatih na njegovu adresu od avangardnih umetnika iz celog sveta. U mejl-art može se takođe uvrstiti Todorovićeva ’knjiga’ pod nazivom ’Fortran’, Beograd, 1972 urađena od šest belih iskorišćenih kompjuterskih kartica u 47 primeraka. Na prvoj se nalaze autorovi podaci, na četiri sledeće izvesne ’intervencije’ izvršene flomasterom, na poslednjoj pečat časopisa <i>Signal</i> sa potpisom autora i brojem primeraka. <i>Fortan</i> je poslat 47-rici umetnika. Umetnički materijal korišćen od konceptualiste samo je nosilac apriori postavljene ideje. Ova konstelacija je izuzetno važna pošto se većina konceptualističkih realizacija koristi jezičkim tekstovima koje bi mogle da ukazuju na njihovu prirodnu vezu sa književnošću (ergo: poezijom). Kad smo ovako postavili pitanje ne bi smo sebi olakšati zadatak. Uistinu Todorovićevo ostvarenje <i>Vasionslki hijeroglifi</i> (serija kserografisanih kopija članka iz beogradske <i>Politike</i> o sudbini američkog kosmičkog broda <i>Pionir</i>, koji leti u pravcu planete Jupiter), sa malim intervencijama – podvačenja flomasterom, linije – nije ništa drugo do jezički (gotov) tekst; ali prvo: njegov autor nije Tododrović, a drugo: nije važan sam tekst nego kako se iskorišćava. To se takođe odnosi, na primer, na Košutovu (Kousth) definiciju izloženu u galeriji. Ovde nema kao u konkretnoj poeziji, deformisanih verbalnih znakova nego potpunih tekstova, koji imaju značenje. Ipak, oni učestvuju u akciji, umetnilčkoj manifestaciji, znače ne samo ono što znače (definicija umetnosti, kosmička ekspedicija van sunčevog sistema), nego označava i komunikat koji predstavlja antiestetičku reakciju na konvencionalu umetnost. Ovde kao da se radi o drugoj artikulaciji razmatranih tekstova. Pojam iz rečnika, fragment članka, kao i autorska instrukcija na isti način su kao i readymades (finalni predmeti) preneti iz svojih konteksta (enciklopedija, novina, pripremne faze u stvarnost umetnosti.“</span></span></div><div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-indent: 36pt;"><span style="font-size: 21px;"><span lang="SR" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: 11pt;">(Julijan Kornahauzer: <i>Gestualna poezija</i>, katalog <i>Signalizam</i> <i>’81</i> Odžaci 1981, str. 14 - 15).</span></span></div><div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-indent: 36pt;"><span style="font-size: 21px;"><span lang="SR" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: 11pt;">Uočljivo je da Kornhauzer ovde mejl-art razmatra u okvirima konceptualne umetnosti. Kao što ćemo kasnije videti jedan drugi teoretičar, Denis Poniž, definisaće „Mejl-art kao oblik konkretne poezije“. Ovako različita određenja poštanske umetnosti nisu, međutim, karakteristična samo za ovu dvojicu kritičara.</span></span></div><div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-indent: 36pt;"><span style="font-size: 21px;"><span lang="SR" style="font-size: 11pt;"><span style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif;"></span></span></span></div><div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-indent: 36pt;"><span style="font-size: 21px;"><span lang="SR" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: 11pt;">(21) Kao što sam već napomenuo, pored ovih davno umrlih pisaca i vođa, poštanske karte su bile upućene i dvojici tada još živih velikana naše književnosti: Marku Ristiću i Miroslavu Krleži. Poštanska karta <i>Communication</i> poslata Marku Ristiću, na Parisku 12, Beograd, vratila se sa naznakom <i>nepoznat</i>. Poštanska karta, pak, upućena Miroslavu Krleži u Zagreb, Augusta Šenoe 15, sa otisnutim pečatom RAZMIŠLAJTE O SIGNALIZMU (THINK ABOUT SIGNALISM), nije se vratila. Pretpostavljam da je to jedina poštanska karta iz ove serije koje je bila uručena primaocu.</span></span></div><div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-indent: 36pt;"><span style="font-size: 21px;"><span lang="SR" style="font-size: 11pt;"><span style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif;"></span></span></span></div><div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-indent: 36pt;"><span style="font-size: 21px;"><span lang="SR" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: 11pt;">(22) Taj broj pojavio se u knjižarama i kioscima tek u maju mesecu.</span></span></div><div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-indent: 36pt;"><span style="font-size: 21px;"><span lang="SR" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: 11pt;"></span></span></div><div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-indent: 36pt;"><span style="font-size: 21px;"><span lang="SR" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: 11pt;">(23) Odmah po izlasku, <i>Delo</i> sa mejl-artom, kao atraktivnim</span></span></div><div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px;"><span style="font-size: 21px;"><span lang="SR" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: 11pt;">fenomenom avangardne umetnosti, prikazaće i naša štampa. Beleške donose <i>Večernje novosti</i> (21. maj 1980), <i>Politika</i> (24. maj 1980 sa više mejl-art piloga) i <i>Prosvetni pregled </i>(30. maj 1980). Obimnije antologiju prikazuju Ranko Igrić u <i>Oku</i> od 24. 7. 1980, i Milorad B. Pavlović u <i>Omladinskim novinama </i>(24. maja 1980).</span></span></div><div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px;"><span style="font-size: 21px;"><span lang="SR" style="font-size: 11pt;"><span style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif;"></span></span></span></div><div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-indent: 36pt;"><span style="font-size: 21px;"><span lang="SR" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: 11pt;">(24) To će primetiti i slovenački pesnik i kritičar Denis Poniž u svom prikazu ove knjige u <i>Književnim novinama</i> broj 627, od 4. juna 1981, pod naslovom <i>Signalna umetnost</i>.</span></span></div><div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-indent: 36pt;"><span style="font-size: 21px;"><span lang="SR" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: 11pt;">„Pošto je knjiga otisnuta u sito štampi, crnom bojom, neki od najuspešnijih projekata izgledaju kao grafike. Nova knjiga ovog pesnika deluje jedinstveno, a njena posebna vrednost je svakako, i u tome što je to prva knjiga nekog jugoslovenskog autora u celini posvećena mail-artu“.</span></span></div><div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-indent: 36pt;"><span style="font-size: 21px;"><span lang="SR" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: 11pt;">Interesantno je da Poniž ovde izjednačava mail-art sa konkretnom poezijom: „Poštanska umetnost, ili mail-art, je oblik konkretne poezije, koja se najčešće stvara u vidu poštansklih karata koje umetnik zatim šalje putem pošte.“</span></span></div><div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-indent: 36pt;"><span style="font-size: 21px;"><span lang="SR" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: 11pt;">Te svoje stavove Poniž će razviti i dalje. (Vidi odeljak pod naslovom „Konkretna poezija in poštna umetnost“ u njegovoj studiji <i>Konkretna poezija</i>, „Literarni leksikon“, sveska 23, državna založba Slovenije, 1984).</span></span></div><div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-indent: 36pt;"><span style="font-size: 21px;"><span lang="SR" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: 11pt;"></span></span></div><div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-indent: 36pt;"><span style="font-size: 21px;"><span lang="SR" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: 11pt;">(25) Branko Čegec <i>Uknjiženje poštanskih pošiljaka</i>, „Oko“ broj 235, 19. 3. 1981. Moje polemičke tekstove, tim povodom, pogledati u knjizi <i>Štep za Šumindere</i>, Beograd 1984, str. 7 - 11.</span></span></div><div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-indent: 36pt;"><span style="font-size: 21px;"><span lang="SR" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: 11pt;"></span></span></div><div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-indent: 36pt;"><span style="font-size: 21px;"><span lang="SR" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: 11pt;">(26) Krajnje smušen i veoma površan prikaz knjige, sa sličnim laicističkim shvatanjem mejl-arta kao „privatne prepiske“, daje i pesnik Ivan Jelinčič Merlin u Osječkoj <i>Reviji</i> broj 3, svibanj - lipanj 1982.</span></span></div><div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-indent: 36pt;"><span style="font-size: 21px;"><span lang="SR" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: 11pt;">U jednom momentu, u svom polupismenom tekstu, ovaj prikazivač se čak pita „A šta je to pesnik hteo da kaže“: „....postavlja se pitanje što se time želi reći, poručiti, što se time želi sagraditi, srušiti, isključiti, razulariti“.</span></span></div><div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-indent: 36pt;"><span style="font-size: 21px;"><span lang="SR" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: 11pt;"></span></span></div><div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-indent: 36pt;"><span style="font-size: 21px;"><span lang="SR" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: 11pt;">(27) Timotijević ovaj tekst objavljuje i u <i>Omladinskim novinama</i> broj 295 (23. maj 1981) pod naslovom <i>Đuro javi se</i>, sa reprodukcijama poštanskih karata upućenih Đuri Jakšiću i Vojislavu Ilići, i jednim radom iz serije <i>Think about Mail-Art</i>.</span></span></div><div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-indent: 36pt;"><span style="font-size: 21px;"><span lang="SR" style="font-size: 11pt;"><span style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif;"></span></span></span></div><div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-indent: 36pt;"><span style="font-size: 21px;"><span lang="SR" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: 11pt;">(28) MAIL ETC, ART: on introduction by Jim Field, u katalogu <i>Mail etc</i>, Art, str. 19, university of Colorado, Boulder 1980.</span></span></div><div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-indent: 36pt;"><span style="font-size: 21px;"><span lang="SR" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: 11pt;"></span></span></div><div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-indent: 36pt;"><span style="font-size: 21px;"><span lang="SR" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: 11pt;">(29) Kad smo već kod artists’ books, i kod Italijana, vredi reći i ovo. U obimnom zborniku (katalogu) LA POESIA VISIVA (1963 – 1979), Firenca 1980, (urednici zbornika su: Gillo Dorfles, Vittorio Fagone, Filiberto Mena, Ermano Migliorini i Luciano Ori), data je kompletna istorija onoga što Italijani nazivaju „la poesia visiva“. U tom zborniku, pored reprodukcije naslovne strane antologije <i>Konkretna, vizuelna i signalistička poezija</i> „Delo“ broj 3,1975, na strani 148, u odeljku „Libri“ pod rednim brojem 373, stoji zabeleženo: Miroljub Todorović , THE TOWN, Belgrado 1975, cm 8,3x18,8 pp 10. Esemplare unico. „Voleo bih sada da mogu bar pogled da bacim na ovu artists’book, da vidim od čega je napravljen i kako izgleda taj <i>Grad</i>, koji sam, uzgred budi rečeno, potpuno zaboravio. Knjiga se verovatno nalazi u posedu Luciana Orija, pošto sam od pomenutih urednika zbornika jedino sa njim i Gillom Dorflesom bio u kontaktu.</span></span></div><div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-indent: 36pt;"><span style="font-size: 21px;"><span lang="SR" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: 11pt;"></span></span></div><div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-indent: 36pt;"><span style="font-size: 21px;"><span lang="SR" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: 11pt;">(30) U istom broju (12) objavljena je i marka sa likom kanadskog avangardnog umetnika Chuka Stakea.</span></span></div><div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-indent: 36pt;"><span style="font-size: 21px;"><span lang="SR" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: 11pt;"></span></span></div><div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-indent: 36pt;"><span style="font-size: 21px;"><span lang="SR" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: 11pt;">(31) Hubert Kretschmer: <i>What are Artist’s Books?</i>, katalog LLIBRES D’ARISTA / ARITST’S BOOKS, „Metronom“, Barcelona 1981, str.25.</span></span></div><div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-indent: 36pt;"><span style="font-size: 21px;"><span lang="SR" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: 11pt;"></span></span></div><div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-indent: 36pt;"><span style="font-size: 21px;"><span lang="SR" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: 11pt;">(32) Josė Luis Mata: <i>Empiric Manifest</i>, isti katalog, str 28-29.</span></span></div><div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-indent: 36pt;"><span style="font-size: 21px;"><span lang="SR" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: 11pt;"></span></span></div><div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-indent: 36pt;"><span style="font-size: 21px;"><span lang="SR" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: 11pt;">(33) Guy Schraenen: <i>The Book of an Artist is a Work of Art</i>, Isto, str. 3 - 31. (Svi tekstovi u katalogu dati su na katalonskom i engleskom jeziku).</span></span></div><div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-indent: 36pt;"><span style="font-size: 21px;"><span lang="SR" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: 11pt;"></span></span></div><div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-indent: 36pt;"><span style="font-size: 21px;"><span lang="SR" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: 11pt;">(34) Guy Bleus će kasnije imati još nekoliko uspelih projekata. Jedan od njih je WORLD ART ATLAS 1983 (izložba + katalog). U tom katalogu reprodukovan je (dosta loše) moj rad, čiju fotografiju, pa čak ni fotokopiju nemam. Septembra 1984, ovaj belgijski umetnik uređuje i štampa <i>Commonpress </i>No. 56. U tom broju on pored vrlo konstruktivnog eseja o mejl-artu, objavljuje još i retrospektivu časopisa <i>Commonpress </i>(1977 - 1984), kao i radove učesnika izložbe <i>Aerogrammes</i>, koju je u međuvremenu organizovao. Svi radovi, kako Blues naglašava, preko 800 stranica u A formatu, preneti su na četiri mikrofilma razmere 1,5x15cm (standardna veličina poštanske dopisnice) i priključeni <i>Commonpressu.</i></span></span></div><div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-indent: 36pt;"><span style="font-size: 21px;"><i><span lang="SR" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: 11pt;"></span></i></span></div><div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-indent: 36pt;"><span style="font-size: 21px;"><span lang="SR" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: 11pt;">(35) U katalogu mi je objavljen jedan rad iz serije <i>Think about Mail-Art</i>. Taj rad je reprodukovan i u katalogu moje izložbe <i>Poštanska umetnost</i> – <i>Mail –Art</i> (Galerija Srećna nova umetnost, 1981), a kasnije, nešto izmenjen i dopunjen umetničkim markama, i u knjizi <i>Nokaut</i> (1984) na strani 98. Jedan iz ove serije radova objavljen je iste godine i u francuskom časopisu <i>Sphinx </i>No. 14/15, Hiver 1981, p.21</span></span></div><div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-indent: 36pt;"><span style="font-size: 21px;"><span lang="SR" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: 11pt;"></span></span></div><div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-indent: 36pt;"><span style="font-size: 21px;"><span lang="SR" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: 11pt;">(36) Uz opasku da je reč samo o delimičnom opisu i popisu ovih izložbi pošto je izvršen rigorozan odabir.</span></span></div><div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-indent: 36pt;"><span style="font-size: 21px;"><span lang="SR" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: 11pt;"></span></span></div><div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-indent: 36pt;"><span style="font-size: 21px;"><span lang="SR" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: 11pt;">(37) Vidi tekstove Zorana Markuša <i>Signalizam i zenitizam </i>, „Gradina“ broj 8, 1980. i <i>Signalističko slikarstvo</i>, zbornik <i>Signalizam avangardni stvaralački pokret</i>, Beograd 1984.</span></span></div><div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-indent: 36pt;"><span style="font-size: 21px;"><span lang="SR" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: 11pt;"></span></span></div><div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-indent: 36pt;"><span style="font-size: 21px;"><span lang="SR" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: 11pt;">(38) Sa mejl-art radovima učestvovaću i na Zlatnom peru Beograda (po pozivu više puta), i na 25. Oktobarskom salonu 1984.</span></span></div><div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-indent: 36pt;"><span style="font-size: 21px;"><span lang="SR" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: 11pt;"></span></span></div><div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-indent: 36pt;"><span style="font-size: 21px;"><span lang="SR" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: 11pt;">(39) Zoran Markuš IZBOR ’82, katalog izložbe, Umetnički paviljon „Cvijeta Zuzorić“, 1982.</span></span></div><div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-indent: 36pt;"><span style="font-size: 21px;"><span lang="SR" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: 11pt;"></span></span></div><div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-indent: 36pt;"><span style="font-size: 21px;"><span lang="SR" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: 11pt;">(40) U katalogu prve izložbe objavljujem rad načinjen specijalno za tu priliku od otiska pečata THINK ABOUT MAIL-ART. U katalogu druge izložbe reprodukovan je deo rada <i>Signal Art.</i></span></span></div><div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-indent: 36pt;"><span style="font-size: 21px;"><span lang="SR" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: 11pt;"></span></span></div><div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-indent: 36pt;"><span style="font-size: 21px;"><span lang="SR" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: 11pt;">(41) U zborniku su mi objavljene dve Artist’ Postage Stamps.</span></span></div><div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-indent: 36pt;"><span style="font-size: 21px;"><span lang="SR" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: 11pt;"></span></span></div><div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-indent: 36pt;"><span style="font-size: 21px;"><span lang="SR" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: 11pt;">(42) Iza tog pseudonima krije se ovde već pominjani kanadski umetnik i kritičar David Zack. Kao što sam već ranije naglasio Zack/Oz u ovom svom tekstu pokušava da termin signalizam protegne na čitav mejl-art, odnosno očigledno je da on poštansku umetnost smatra jednom od signalističkih aktivnosti.</span></span></div><div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-indent: 36pt;"><span style="font-size: 21px;"><span lang="SR" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: 11pt;">Ove svoje stavove Zack/Oz još eksplicitnije izlažu u tekstu <i>Izveštaj o signalističkom delovanju, </i>gde govori o radu Lona Spiegelmana, poznatog američkog mejlartiste, kao o signalističkoj aktivnosti, a o njemu kao signalističkom umetniku.</span></span></div><div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-indent: 36pt;"><span style="font-size: 21px;"><span lang="SR" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: 11pt;">(Vidi <i>Mexican Art Magazine, </i>oktobar 1982).</span></span></div><div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-indent: 36pt;"><span style="font-size: 21px;"><span lang="SR" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: 11pt;"></span></span></div><div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-indent: 36pt;"><span style="font-size: 21px;"><span lang="SR" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: 11pt;">(43) U prikazima izložbe <i>Signal Art,</i> Zoran Markuš (<i>Politika, </i>26. oktobar 1984), Dušan Đokić (<i>Borba, </i>26.oktobar 1984) i Balša Rajčević (<i>Književna reč </i>broj 244, 10. novembar 1984), između ostalog posebno govore i o mejl-artu.</span></span></div><div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-indent: 36pt;"><span style="font-size: 21px;"><span lang="SR" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: 11pt;"></span></span></div><div class="MsoBodyTextIndent3" style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px;"><span style="font-size: 21px;"><span lang="SR" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: 11pt;">(44) U ovom projektu učestvovao sam sa signalističkom knjigom FORTRAN, naravno, novije proizvodnje. Biografski podaci sa naznačenim izložbama, fotografijom knjige i njenim opisom, nalaze se na stranama 1266-1269 kataloga.</span></span></div><div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-indent: 36pt;"><span style="font-size: 21px;"><span lang="SR" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: 11pt;"></span></span></div><div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-indent: 36pt;"><span style="font-size: 21px;"><span lang="SR" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: 11pt;">(45) U svom tekstu <i>Povijesni izvori nove kreativnosti </i>(„Književna reč“, broj 220, 10. XI 1983; Isto u : NOMADI LJEPOTE, str. 17 - 23, Zagreb, 1988, Aleksandar Flaker zabeležiće sledeće: „Ako je pak avangarda koju danas nazivamo ’povijesnom’, premda njezino naslijedje u različitim derivatima još uvijek nailazi na otpore – kada je god u pitanju javno okupljanje oko teatarskih ili kinematografskih realizacija njezinih postulata, ako je dakle avangarda gajila s jedne strane kolažnu literarizaciju ikoničkih tekstova i s druge strane ’ piktopoetske’ pokušaje vizualizacije verbalnih tekstova, onda je očito da smo u naše vrijeme naslijedili ova htijenja novog sinkretizma koji grčevito traži i nove komunikacijske kanale izvan institucionalnih estetskih prostora. Pa kad danas na razglednicama primamo <i>Lunometar</i> (1969-70) ili <i>Vasionske hijelogrife </i>(1972) od Miroljuba Todorovića, onda nas to mora podsjetiti na vrjeme kada je Oskar Kokoška u Wienar Werkstatte litografirao i zatim distribuirao svoje kolor-razglednice (1908), Franc Mark priređivao svoj mail-art za tisak, a ruski autor ’zaumnih’ stihova Kručonih objavio seriju od 12 razglednica koje su naslikali braća Mihail i Ivan Larionovi i Natalija Gončarova.“</span></span></div><div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-indent: 36pt;"><span style="font-size: 21px;"><span lang="SR" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: 11pt;"></span></span></div><div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-indent: 36pt;"><span style="font-size: 21px;"><span lang="SR" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: 11pt;">(46) Živković je jedan od prvih kritičara koji u našem kulturnom prostoru vrši dublju kritičko-estetetičku analizu fenomena mejl-arta. Prema njegovim rečima: „Često je u literaturi isticano da je <i>mejl-art</i> i koncepcijski i po načinu realizacije umetnost koja je adekvatna sadašnjem civilizacijskom trenutku i da označava metamorfozu u umetnosti (u klasičnom poimanju reči <i>umetnost</i>) u medije komuniciranja. Potpuniji opis <i>mail-arta </i>može se izvršiti i u odnosu na društveni kontekst, kao što se temeljne postavke njegove poetike mogu formulisati na osnovu konkretne stvaralačke prakse, odnosno, analize realizovanih ostvarenja.“</span></span></div><div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-indent: 36pt;"><span style="font-size: 21px;"><span lang="SR" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: 11pt;">(Živan S. Živković: <i>Mail-Art-umetnost komunikacije</i>, Zbornik radova Pedagoške akademije za vaspitače, br. 8, Beograd, 1984).</span></span></div><div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-indent: 36pt;"><span style="font-size: 21px;"><span lang="SR" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: 11pt;">Ove svoje stavove Živković će praktično demonstrirati analizirajući „Neuspelu komunikaciju“.</span></span></div><div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-indent: 36pt;"><span style="font-size: 21px;"><span lang="SR" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: 11pt;">''Uz različite definicije <i>mail-arta</i>, nije teško <i>Neuspelu komunikaciju</i> shvatiti kao umetnost koja se materijalizuje u nečem drugom, ne dakle, u samom činu 'institucionalizovane poštanske razmene', kako je to govorio Jean Marc Poinsot. U kompleksu signalističkog traganja, <i>mail-art</i> je vršio 'nasilje' nad publikom (adresatima), kao i svi drugi oblici umetničkog delanja kad potiskuju druge, ali s obzirom na to da je u Todorovićevom slučaju „nasilje“ izostalo (adresati ne postoje), ukupnost <i>poetskog</i> čina <i>Neuspele komunikacije</i>, ispoljava se u komuniciranju autora sa službom PTT, odnosno, na pesnikovom prihvatanju svih pravila i ograničenja sistema (poštanskog) koji se upotrebljava, o čemu, kao uzvratna informacija na pošiljci (karti), ostaju tragovi (pečati, zapisi i dr.). Iz toga se može izvući dvojak zaključak: poštanska služba u <i>mail-artu </i>jeste i osnovno <i>sredstvo </i>(transmisiono) za slanje poruka, ali kod Todorovića je i više od toga, jer ona omogućuje da se na pošiljci pojave i tzv. <i>Nehotični sadržaji, nehotične vesti</i>, kao što su službeni potpisi, pečati, oznake vremena, itd.“</span></span></div><div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-indent: 36pt;"><span style="font-size: 21px;"><span lang="SR" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: 11pt;">(Živan S. Živković: <i>Više od igre </i>u knjizi <i>Orbite signalizma</i>, Beograd 1985, str.24).</span></span><br />
<span style="font-size: 21px;"><span lang="SR" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: 11pt;"><br />
</span></span><br />
<span style="font-size: 21px;"><span lang="SR" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: 11pt;"><br />
</span></span></div><div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0px; margin-left: 0px; margin-right: 0px; margin-top: 0px; text-indent: 36pt;"><div style="text-align: right;"><span style="font-size: 21px;"><span lang="SR" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: 11pt;">1981 – 1987.</span></span></div></div>Miroljub Todorovichttp://www.blogger.com/profile/08722630911818111543noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-7035870204541607072.post-19993086536149079362010-12-30T08:33:00.000-08:002011-01-03T00:49:07.200-08:00Ilustracije uz tekst PLANETARNA KOMUNIKACIJA<div lang="sh-YU" style="margin-bottom: 0cm; text-indent: 0.95cm;"><span class="Apple-style-span" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: medium;"></span><br />
<div lang="sh-YU" style="margin-bottom: 0cm; text-indent: 0.95cm;"><span class="Apple-style-span" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: medium;"></span><br />
<div lang="sh-YU" style="margin-bottom: 0cm; text-indent: 0.95cm;"><span class="Apple-style-span" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: medium;"><span style="font-size: medium;">Mesec je osvojen (vizuelna pesma, 1969)</span></span></div><span class="Apple-style-span" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: medium;"> </span><br />
<div lang="sh-YU" style="margin-bottom: 0cm; text-indent: 0.95cm;"><span class="Apple-style-span" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: medium;"><span style="font-size: medium;">Signalističke komunikacione karte (1971)</span></span></div><div lang="sh-YU" style="margin-bottom: 0cm; text-indent: 0.95cm;"><span class="Apple-style-span" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: medium;"><span style="font-size: medium;">Vasionski hijeroglifi (1972)</span></span></div><div lang="sh-YU" style="margin-bottom: 0cm; text-indent: 0.95cm;"><span class="Apple-style-span" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: medium;"><span style="font-size: medium;">Mail-Art (1972)</span></span></div><div lang="sh-YU" style="margin-bottom: 0cm; text-indent: 0.95cm;"><span class="Apple-style-span" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: medium;"><span style="font-size: medium;">Approaches (1973), Fortran (1972)</span></span></div><div lang="sh-YU" style="margin-bottom: 0cm; text-indent: 0.95cm;"><span class="Apple-style-span" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: medium;"><span style="font-size: medium;">Iz verbalno-vizuelnog romana „Apejron“ (1972 – 1975)</span></span></div><div lang="sh-YU" style="margin-bottom: 0cm; text-indent: 0.95cm;"><span class="Apple-style-span" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: medium;"><span style="font-size: medium;">Signal Art</span></span></div><div lang="sh-YU" style="margin-bottom: 0cm; text-indent: 0.95cm;"><span class="Apple-style-span" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: medium;"><span style="font-size: medium;">Think About Mail Art</span></span></div><div lang="sh-YU" style="margin-bottom: 0cm; text-indent: 0.95cm;"><span class="Apple-style-span" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: medium;"><span style="font-size: medium;">Neuspela komunikacija 1</span></span></div><div lang="sh-YU" style="margin-bottom: 0cm; text-indent: 0.95cm;"><span class="Apple-style-span" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: medium;"><span style="font-size: medium;">Neuspela komunikacija 2</span></span></div><div lang="sh-YU" style="margin-bottom: 0cm; text-indent: 0.95cm;"><span class="Apple-style-span" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: medium;"><span style="font-size: medium;">Neuspela komunikacija 3</span></span></div><div lang="sh-YU" style="margin-bottom: 0cm; text-indent: 0.95cm;"><span class="Apple-style-span" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: medium;"><span style="font-size: medium;">Mail-Art (1979)</span></span></div><div lang="sh-YU" style="margin-bottom: 0cm; text-indent: 0.95cm;"><span class="Apple-style-span" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: medium;"><span style="font-size: medium;">Rubber Stamp Art (1972)</span></span></div><div lang="sh-YU" style="margin-bottom: 0cm; text-indent: 0.95cm;"><span class="Apple-style-span" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: medium;"><span style="font-size: medium;">Artist's Postage Stamps 1</span></span></div><div lang="sh-YU" style="margin-bottom: 0cm; text-indent: 0.95cm;"><span class="Apple-style-span" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: medium;"><span style="font-size: medium;">Artist's Postage Stamps 2</span></span></div><div lang="sh-YU" style="margin-bottom: 0cm; text-indent: 0.95cm;"><span class="Apple-style-span" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: medium;"><span style="font-size: medium;">Pozivnica za Antologiju Mail-Arta (1979)</span></span></div><div lang="sh-YU" style="margin-bottom: 0cm; text-indent: 0.95cm;"><span class="Apple-style-span" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: medium;"><span style="font-size: medium;">Libellus No. 12</span></span></div><div lang="sh-YU" style="margin-bottom: 0cm; text-indent: 0.95cm;"><span class="Apple-style-span" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: medium;"><span style="font-size: medium;">Mail-Art (1984)</span></span></div><div lang="sh-YU" style="margin-bottom: 0cm; text-indent: 0.95cm;"><span class="Apple-style-span" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: medium;"><span style="font-size: medium;">Mail-Art (1984)</span></span></div><div lang="sh-YU" style="margin-bottom: 0cm; text-indent: 0.95cm;"><span class="Apple-style-span" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: medium;"><span style="font-size: medium;">Mail-Art (1984)</span></span></div><div lang="sh-YU" style="margin-bottom: 0cm; text-indent: 0.95cm;"><span class="Apple-style-span" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: medium;"><span style="font-size: medium;">Vizuelna pesma 1</span></span></div><div lang="sh-YU" style="margin-bottom: 0cm; text-indent: 0.95cm;"><span class="Apple-style-span" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: medium;"><span style="font-size: medium;">Vizuelna pesma 2</span></span></div><div lang="sh-YU" style="margin-bottom: 0cm; text-indent: 0.95cm;"><span class="Apple-style-span" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: medium;"><span style="font-size: medium;">Mail-Art rad za izložbu „Dišanovski duh u savremenoj umetnosti“</span></span></div><div lang="sh-YU" style="margin-bottom: 0cm; text-indent: 0.95cm;"><span class="Apple-style-span" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: medium;"><span style="font-size: medium;">Planetarna komunikacija</span></span></div></div><div lang="sh-YU" style="margin-bottom: 0cm; text-indent: 0.95cm;"><span class="Apple-style-span" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: medium;"><span style="font-size: medium;"><br />
</span></span></div><div lang="sh-YU" style="margin-bottom: 0cm; text-indent: 0.95cm;"><span class="Apple-style-span" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: medium;"><span style="font-size: medium;"><br />
</span></span></div><div lang="sh-YU" style="margin-bottom: 0cm; text-indent: 0.95cm;"><span class="Apple-style-span" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: medium;"><span style="font-size: medium;"><br />
</span></span></div><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><span class="Apple-style-span" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: medium;"><a href="http://sphotos.ak.fbcdn.net/hphotos-ak-snc4/hs907.snc4/72052_129975740398643_100001586535427_202324_1828257_n.jpg" imageanchor="1" style="clear: left; float: left; margin-bottom: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="320" src="http://sphotos.ak.fbcdn.net/hphotos-ak-snc4/hs907.snc4/72052_129975740398643_100001586535427_202324_1828257_n.jpg" width="232" /></a></span></div><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><span class="Apple-style-span" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: medium;"><a href="http://sphotos.ak.fbcdn.net/hphotos-ak-snc6/hs002.snc6/165263_129976257065258_100001586535427_202326_1787828_n.jpg" imageanchor="1" style="clear: left; float: left; margin-bottom: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="320" src="http://sphotos.ak.fbcdn.net/hphotos-ak-snc6/hs002.snc6/165263_129976257065258_100001586535427_202326_1787828_n.jpg" width="232" /></a></span></div><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><span class="Apple-style-span" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: medium;"><a href="http://sphotos.ak.fbcdn.net/hphotos-ak-ash1/hs781.ash1/167107_129976633731887_100001586535427_202328_6510917_n.jpg" imageanchor="1" style="clear: left; float: left; margin-bottom: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="320" src="http://sphotos.ak.fbcdn.net/hphotos-ak-ash1/hs781.ash1/167107_129976633731887_100001586535427_202328_6510917_n.jpg" width="192" /></a></span></div><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><span class="Apple-style-span" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: medium;"><a href="http://sphotos.ak.fbcdn.net/hphotos-ak-ash1/hs746.ash1/163797_129976473731903_100001586535427_202327_1039569_n.jpg" imageanchor="1" style="clear: left; float: left; margin-bottom: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="320" src="http://sphotos.ak.fbcdn.net/hphotos-ak-ash1/hs746.ash1/163797_129976473731903_100001586535427_202327_1039569_n.jpg" width="232" /></a></span></div><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><span class="Apple-style-span" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: medium;"><a href="http://l26.sphotos.l3.fbcdn.net/hphotos-l3-ash1/hs750.ash1/164133_129977187065165_100001586535427_202329_2505221_n.jpg" imageanchor="1" style="clear: left; float: left; margin-bottom: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="300" src="http://l26.sphotos.l3.fbcdn.net/hphotos-l3-ash1/hs750.ash1/164133_129977187065165_100001586535427_202329_2505221_n.jpg" width="320" /></a></span></div><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><span class="Apple-style-span" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: medium;"><a href="http://sphotos.ak.fbcdn.net/hphotos-ak-snc4/hs1389.snc4/164192_129977507065133_100001586535427_202331_7236907_n.jpg" imageanchor="1" style="clear: left; float: left; margin-bottom: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="320" src="http://sphotos.ak.fbcdn.net/hphotos-ak-snc4/hs1389.snc4/164192_129977507065133_100001586535427_202331_7236907_n.jpg" width="220" /></a></span></div><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><span class="Apple-style-span" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: medium;"><a href="http://sphotos.ak.fbcdn.net/hphotos-ak-ash1/hs783.ash1/167391_129977693731781_100001586535427_202332_1901578_n.jpg" imageanchor="1" style="clear: left; float: left; margin-bottom: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="320" src="http://sphotos.ak.fbcdn.net/hphotos-ak-ash1/hs783.ash1/167391_129977693731781_100001586535427_202332_1901578_n.jpg" width="232" /></a></span></div><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><span class="Apple-style-span" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: medium;"><a href="http://sphotos.ak.fbcdn.net/hphotos-ak-snc4/hs1375.snc4/164770_129978713731679_100001586535427_202335_6324449_n.jpg" imageanchor="1" style="clear: left; float: left; margin-bottom: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="320" src="http://sphotos.ak.fbcdn.net/hphotos-ak-snc4/hs1375.snc4/164770_129978713731679_100001586535427_202335_6324449_n.jpg" width="232" /></a></span></div><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><span class="Apple-style-span" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: medium;"><a href="http://sphotos.ak.fbcdn.net/hphotos-ak-snc6/hs036.snc6/166627_129978997064984_100001586535427_202341_544290_n.jpg" imageanchor="1" style="clear: left; float: left; margin-bottom: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="320" src="http://sphotos.ak.fbcdn.net/hphotos-ak-snc6/hs036.snc6/166627_129978997064984_100001586535427_202341_544290_n.jpg" width="218" /></a></span></div><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><span class="Apple-style-span" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: medium;"><a href="http://sphotos.ak.fbcdn.net/hphotos-ak-ash1/hs761.ash1/165223_129979260398291_100001586535427_202347_6010933_n.jpg" imageanchor="1" style="clear: left; float: left; margin-bottom: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="320" src="http://sphotos.ak.fbcdn.net/hphotos-ak-ash1/hs761.ash1/165223_129979260398291_100001586535427_202347_6010933_n.jpg" width="219" /></a></span></div><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><span class="Apple-style-span" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: medium;"><a href="http://sphotos.ak.fbcdn.net/hphotos-ak-snc4/hs1373.snc4/164509_129979450398272_100001586535427_202348_7267533_n.jpg" imageanchor="1" style="clear: left; float: left; margin-bottom: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="320" src="http://sphotos.ak.fbcdn.net/hphotos-ak-snc4/hs1373.snc4/164509_129979450398272_100001586535427_202348_7267533_n.jpg" width="210" /></a></span></div><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><span class="Apple-style-span" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: medium;"><a href="http://sphotos.ak.fbcdn.net/hphotos-ak-snc4/hs1355.snc4/162770_129979757064908_100001586535427_202349_4464554_n.jpg" imageanchor="1" style="clear: left; float: left; margin-bottom: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="320" src="http://sphotos.ak.fbcdn.net/hphotos-ak-snc4/hs1355.snc4/162770_129979757064908_100001586535427_202349_4464554_n.jpg" width="233" /></a></span></div><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><span class="Apple-style-span" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: medium;"><a href="http://l13.sphotos.l3.fbcdn.net/hphotos-l3-snc6/hs032.snc6/166225_129979943731556_100001586535427_202351_6517435_n.jpg" imageanchor="1" style="clear: left; float: left; margin-bottom: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="320" src="http://l13.sphotos.l3.fbcdn.net/hphotos-l3-snc6/hs032.snc6/166225_129979943731556_100001586535427_202351_6517435_n.jpg" width="216" /></a></span></div><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><span class="Apple-style-span" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: medium;"><a href="http://sphotos.ak.fbcdn.net/hphotos-ak-ash2/hs404.ash2/68290_129980150398202_100001586535427_202355_5888752_n.jpg" imageanchor="1" style="clear: left; float: left; margin-bottom: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="320" src="http://sphotos.ak.fbcdn.net/hphotos-ak-ash2/hs404.ash2/68290_129980150398202_100001586535427_202355_5888752_n.jpg" width="189" /></a></span></div><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><span class="Apple-style-span" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: medium;"><a href="http://sphotos.ak.fbcdn.net/hphotos-ak-snc6/hs067.snc6/167743_129980330398184_100001586535427_202360_3109092_n.jpg" imageanchor="1" style="clear: left; float: left; margin-bottom: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="320" src="http://sphotos.ak.fbcdn.net/hphotos-ak-snc6/hs067.snc6/167743_129980330398184_100001586535427_202360_3109092_n.jpg" width="251" /></a></span></div><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><span class="Apple-style-span" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: medium;"><a href="http://sphotos.ak.fbcdn.net/hphotos-ak-snc4/hs1376.snc4/164860_129980500398167_100001586535427_202361_6606652_n.jpg" imageanchor="1" style="clear: left; float: left; margin-bottom: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="320" src="http://sphotos.ak.fbcdn.net/hphotos-ak-snc4/hs1376.snc4/164860_129980500398167_100001586535427_202361_6606652_n.jpg" width="232" /></a></span></div><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><span class="Apple-style-span" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: medium;"><a href="http://sphotos.ak.fbcdn.net/hphotos-ak-snc4/hs1364.snc4/163630_129980833731467_100001586535427_202363_7204466_n.jpg" imageanchor="1" style="clear: left; float: left; margin-bottom: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="320" src="http://sphotos.ak.fbcdn.net/hphotos-ak-snc4/hs1364.snc4/163630_129980833731467_100001586535427_202363_7204466_n.jpg" width="226" /></a></span></div><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><span class="Apple-style-span" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: medium;"><a href="http://sphotos.ak.fbcdn.net/hphotos-ak-snc4/hs069.snc4/34837_129981080398109_100001586535427_202364_3654515_n.jpg" imageanchor="1" style="clear: left; float: left; margin-bottom: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="276" src="http://sphotos.ak.fbcdn.net/hphotos-ak-snc4/hs069.snc4/34837_129981080398109_100001586535427_202364_3654515_n.jpg" width="320" /></a></span></div><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><span class="Apple-style-span" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: medium;"><a href="http://sphotos.ak.fbcdn.net/hphotos-ak-ash1/hs765.ash1/165606_129981260398091_100001586535427_202366_3368016_n.jpg" imageanchor="1" style="clear: left; float: left; margin-bottom: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="320" src="http://sphotos.ak.fbcdn.net/hphotos-ak-ash1/hs765.ash1/165606_129981260398091_100001586535427_202366_3368016_n.jpg" width="238" /></a></span></div><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><span class="Apple-style-span" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: medium;"><a href="http://sphotos.ak.fbcdn.net/hphotos-ak-snc6/hs005.snc6/165509_129981537064730_100001586535427_202367_5101815_n.jpg" imageanchor="1" style="clear: left; float: left; margin-bottom: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="320" src="http://sphotos.ak.fbcdn.net/hphotos-ak-snc6/hs005.snc6/165509_129981537064730_100001586535427_202367_5101815_n.jpg" width="201" /></a></span></div><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><span class="Apple-style-span" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: medium;"><a href="http://sphotos.ak.fbcdn.net/hphotos-ak-ash1/hs775.ash1/166496_129981753731375_100001586535427_202369_2748517_n.jpg" imageanchor="1" style="clear: left; float: left; margin-bottom: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="320" src="http://sphotos.ak.fbcdn.net/hphotos-ak-ash1/hs775.ash1/166496_129981753731375_100001586535427_202369_2748517_n.jpg" width="215" /></a></span></div><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><span class="Apple-style-span" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: medium;"><a href="http://sphotos.ak.fbcdn.net/hphotos-ak-snc4/hs1378.snc4/165021_129982313731319_100001586535427_202372_4868925_n.jpg" imageanchor="1" style="clear: left; float: left; margin-bottom: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="320" src="http://sphotos.ak.fbcdn.net/hphotos-ak-snc4/hs1378.snc4/165021_129982313731319_100001586535427_202372_4868925_n.jpg" width="204" /></a></span></div><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><span class="Apple-style-span" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: medium;"><a href="http://sphotos.ak.fbcdn.net/hphotos-ak-snc4/hs1369.snc4/164169_129982607064623_100001586535427_202374_8194957_n.jpg" imageanchor="1" style="clear: left; float: left; margin-bottom: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="320" src="http://sphotos.ak.fbcdn.net/hphotos-ak-snc4/hs1369.snc4/164169_129982607064623_100001586535427_202374_8194957_n.jpg" width="216" /></a></span></div><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><span class="Apple-style-span" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: medium;"><a href="http://sphotos.ak.fbcdn.net/hphotos-ak-snc6/hs005.snc6/165505_129982880397929_100001586535427_202375_4833217_n.jpg" imageanchor="1" style="clear: left; float: left; margin-bottom: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="320" src="http://sphotos.ak.fbcdn.net/hphotos-ak-snc6/hs005.snc6/165505_129982880397929_100001586535427_202375_4833217_n.jpg" width="253" /></a></span></div><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><span class="Apple-style-span" style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif; font-size: medium;"><br />
</span></div></div>Miroljub Todorovichttp://www.blogger.com/profile/08722630911818111543noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-7035870204541607072.post-86898034027219621612010-12-14T08:48:00.001-08:002010-12-24T10:33:39.797-08:00RAUL HAUSMAN U SIGNALU<!--[if gte mso 9]><xml> <w:worddocument> <w:view>Normal</w:View> <w:zoom>0</w:Zoom> <w:punctuationkerning/> <w:validateagainstschemas/> <w:saveifxmlinvalid>false</w:SaveIfXMLInvalid> <w:ignoremixedcontent>false</w:IgnoreMixedContent> <w:alwaysshowplaceholdertext>false</w:AlwaysShowPlaceholderText> <w:compatibility> <w:breakwrappedtables/> <w:snaptogridincell/> <w:wraptextwithpunct/> <w:useasianbreakrules/> <w:dontgrowautofit/> </w:Compatibility> <w:browserlevel>MicrosoftInternetExplorer4</w:BrowserLevel> </w:WordDocument> </xml><![endif]--><!--[if gte mso 9]><xml> <w:latentstyles deflockedstate="false" latentstylecount="156"> </w:LatentStyles> </xml><![endif]--><!--[if gte mso 10]> <style> /* Style Definitions */ table.MsoNormalTable {mso-style-name:"Table Normal"; mso-tstyle-rowband-size:0; mso-tstyle-colband-size:0; mso-style-noshow:yes; mso-style-parent:""; mso-padding-alt:0cm 5.4pt 0cm 5.4pt; mso-para-margin:0cm; mso-para-margin-bottom:.0001pt; mso-pagination:widow-orphan; font-size:10.0pt; font-family:"Times New Roman"; mso-ansi-language:#0400; mso-fareast-language:#0400; mso-bidi-language:#0400;} </style> <![endif]--> <p style="font-family: georgia;font-family:georgia;" class="MsoNormal"><span style="font-size:130%;"> </span></p> <p style="font-family: georgia;font-family:georgia;" class="MsoNormal"><span style="font-size:130%;"> </span></p> <p style="font-family: georgia;font-family:georgia;" class="MsoNormal"><span style="font-size:130%;"> </span></p> <p style="font-family: georgia;font-family:georgia;" class="MsoNormal"><span style="font-size:130%;"> </span></p> <p style="font-family: georgia;font-family:georgia;" class="MsoNormal"><span style="font-size:130%;"> </span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;"><span lang="SR">RAUL HAUSMAN U <i style="">SIGNALU</i></span></span></p> <p style="font-family: georgia;font-family:georgia;" class="MsoNormal"><span style="font-size:130%;"><span lang="SR"> </span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;"><span lang="SR"> </span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;"><span lang="SR">Jednu od najagilnijih dadaističkih grupa – Berlinsku Dadu, koja je učestvovala i u revolucionarnim gibanjima 1918. godine u Nemačkoj, osnovali su pridošlica iz Ciriha Ričard Hilsenbek (Richard Huelsenbeck) i Raul Hausman (Raoul Hausmann). Prema blic portretu dadaiste i dadaističkog hroničara Hansa Rihtera (Hans Richter): „agresivni Raoul Hausmann, pronalazač, slikar, pisac filozof i čovek koji je mrzeo ljude...(1) Za Hausmana i njegove berlinske drugove Georga Grosa (George Grosz) i Džona Hartfilda (John Hartfield) stoji da su među prvima počeli koristiti tehniku fotomontaže.</span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;"><span lang="SR">Fotomontaža, po rečima Hausmana, pruža brojne mogućnosti umentiku s tim što je ona „u svojoj prvobitnoj formi bila jedna eksplozivna smesa različitih tačaka gledišta i pravaca, mnogo ekstremnija od futurističkog slikarstva“. (2)</span></span></p> <p style="font-family: georgia;font-family:georgia;" class="MsoBodyTextIndent"><span style="font-size:130%;"><span lang="SR">Za Karela Tajgea (Karel Teige), češkog teoretičara i utemeljivača stvaralačkog pravca – poetizam, pak, fotomontaža je pre svega jedna samostalna oblast grafike novijeg datuma. I dalje, zabeležiće on, „fotomontaža kao slikovni sastav fotografskih elemenata i fragmenata koji polaze od pretpostavki slikarstva (slika), fotografije i tipografije i nastaje, u određenoj situaciji razvoja likovne umetnosti, kao posledica određenih saznanja postkubističkog slikarstva u kojem su zakoni površine slike shvaćeni na nov način, a kada je, na drugoj strani, fotografija postala svesna svoje suštine i oslobodila se pogubnih uticaja takozvane umetničke fotografije.“ (3)</span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;"><span lang="SR">Prikazujući, svom tekstu „O fotomontaži“ iz 1932. godine, kratak istorijat rađanja i razvoja ove nove likovne tehnike, Tajge navodi i različita mišljenja o njenom nastanku. Prema Francu Rohu autori prvih fotomontaža su Georg Grod i Džon Hartfild; Jan Čihod kaže da to prvenstvo pripada Raulu Hausmanu i njegovoj dadaističkoj prijateljici Hani Heh (Hanna Hoch), dok ruski grafičar Klucis tvrdi da su prve fotomontaže stvorili pripadnici grupe Lef, dakle konstruktivisti, među kojima se, prema njegovim rečima, posebno isticao Rodčenko.</span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;"><span lang="SR">Ovde, međutim, ne želim da raspravljam ni o dadaizmu, ni o fotomontaži, već samo da iznesem nekoliko činjenica iz kojih će se videti kako se Raul Hausman, osnivač Berlinske Dade, pri samom kraju svog neobičnog i burnog životnog i stvaralačkog puta, našao u beogradskom časopisu <i style="">Signal</i>, glasilu srpskog (i jugoslovenskog) avangardnog pokreta – signalizam. (4)</span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;"><span lang="SR">Skupljajući priloge za prvi broj <i style="">Signala</i>, negde u proleće, leto i početkom jeseni 1970. godine, poslao sam više desetina pisama-poziva brojnim stranim avangardnim umetnicima. Među njima je bio i Raul Hausman, koji je tada imao 84 godine i, kako sam kasnije obavešten, poluslep i teško pokretan pravi svoje poslednje crteže, kolaže i fotomontaže.</span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;"><span lang="SR">Hausman mi se javio 2. oktobra iz francuskog grada Limoža sledećim pismom: (5)</span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;"><span lang="SR"> </span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;"><span lang="SR">„Dragi Miroljube Todoroviću,</span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;"><span lang="SR">Mnogo vam hvala na vašem pismu i dve publikacije, (6) za koje nalazim da su veoma zanimljive premda ja lično iz principa ne upotrebljavam niti kompjuter, niti računar.</span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;"><span lang="SR">Ja sam 1918. prvi počeo praviti <i style="">plakat pesme</i> koje su bile sačinjene od slova alfabeta, a 1919, prvi sam izumeo vizuelnu (vidljivu-visible) pesmu objavljenu sada u knjizi Kostelanetza <i style="">Imaged Words and Worded Images</i> u Njujorku.</span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;"><span lang="SR">Pravim brojne kolaže od isečaka i pišem o tome dosta teoretskih tekstova. (7)</span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;"><span lang="SR">Poslaću vam nekoliko primeraka mojih <i style="">reči-slika</i>, a takođe i bilten moje poslednje knjige <i style="">Ekscentrična čulnost</i>.</span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;"><span lang="SR">S nadom da ćemo se još čuti</span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;"><span lang="SR">šaljem vam srdačne pozdrave</span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;"><span lang="SR">Raoul Hausmann</span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;"><span lang="SR"> </span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;"><span lang="SR">Hausman mi je, zaista, uskoro poslao bilten i dve svoje „mots-images“ rađene flomasterom i datirane sa 1969. godinom. Na jednoj od tih „reči-slika“ iscrtane su dve ljudske glave sa crnom šakom i nožem ispod čega piše „Je travaille!“ (Ja radim!), a na drugoj časovnik as ucrtanom reči <i style="">Mort</i> (Smrt) umesto brojčanika. Njegove radove objavio sam na prvom i udarnom mestu u časopisu, u rubrici „Strani konkretni i vizuelni pesnici“. Štampanje časopisa je kasnilo, isto je tako bilo i sa ekspedicijom. Nadam se, ipak, da je veliki dadazof i, prema rečima njegovog dadaističkog druga Hansa Rihtera, nekad „divlji i eksplozivni (8) Raul Hausman pre smrti u Limožu 1. februara 1971. godine, stigao da vidi svoje „most-images“ objavljene u <i style="">Signalu.</i></span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;"><span lang="SR"> </span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;"><span lang="SR"> </span></span></p> <p style="font-family: georgia;font-family:georgia;" class="MsoNormal"><span style="font-size:130%;"><span lang="SR">Napomene:</span></span></p> <p style="font-family: georgia;font-family:georgia;" class="MsoNormal"><span style="font-size:130%;"><span lang="SR"> </span></span></p> <p style="font-family: georgia;font-family:georgia;" class="MsoNormal"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR">(1) Hans Richter: DADA 1916-1966, Muzej savremene umetnosti, Beograd 1971, Goethe-Institut, Munchen 1971, str. 10 I u knjizi Georgesa Hugneta: DICTIONAIRE DU DADAISME (1916-1922), Jean-Claude Simoen, Paris 1976, Hausman je označen kao „slikar i pisac“. Zanimljivo je da i Richterova i Hugnetova knjiga, kao i druge publikacije posvećene dadaizmu, mnogo više prostora i pažnje poklanjaju radu Raula Hausmana nego ostalim članovima Berlinske Dade: Grosu, Hartfildu, Baderu i Hilsenbeku.</span></span></p> <p style="font-family: georgia;font-family:georgia;" class="MsoFooter" ><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR"> </span></span></p> <p style="font-family: georgia;font-family:georgia;" class="MsoNormal"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR">(2) </span><span style="">Hans Richter: <i style="">DADA art and anti-art</i>, Thames and Hudson, London<span style=""> </span>1978, str. 116</span></span></p> <p style="font-family: georgia;font-family:georgia;" class="MsoNormal"><span style="font-size:130%;"><span style=""> </span></span></p> <p style="font-family: georgia;font-family:georgia;" class="MsoNormal"><span style="font-size:130%;"><span style="">(3) Karel Tajge: <i style="">O fotomontaži, </i>u knjizi <i style="">Vašar umetnosti</i>, Mladost, Beograd 1977. (izbor i prevod Aleksandar Ilić).</span></span></p> <p style="font-family: georgia;font-family:georgia;" class="MsoNormal"><span style="font-size:130%;"><span style=""> </span></span></p> <p style="font-family: georgia;font-family:georgia;" class="MsoNormal"><span style="font-size:130%;"><span style="">(4) Treba reći da je Raul Hausman sarađivao u još jednom našem avangardnom časopisu. U broju 9, iz 1921. godine internacionalne revije za novu umetnost <i style="">Zenit, </i>Hausman objavljuje, na nemačkom, tekst <i style="">Pobeda trijumf duvan sa pasuljem </i>gde se može pročitati i ovo: “Manifesti uglavnom hoće da podignu zemljinu težu, ili da glavu zavrtnja predstave kao centralnu tačku kosmosa – uprkos tome ipak se pokazuje da su manifesti stvoreni da budu večni u imaginaciji ljudi.” Prema bloku <i style="">Časopis Zenit </i><span style=""> </span>u časopisu <i style="">Književnost </i>broj 7-8, 1981, str. 1522. (Priredile Vida Golubović i Irina Subotić).</span></span></p> <p style="font-family: georgia;font-family:georgia;" class="MsoNormal"><span style="font-size:130%;"><span style=""> </span></span></p> <p style="font-family: georgia;font-family:georgia;" class="MsoNormal"><span style="font-size:130%;"><span style="">(5) Ovo pismo objavljeno je u zborniku MAIL ART MAIL POETRY – POŠTANSKA UMETNOST POŠTANSKA POEZIJA, časopis <i style="">Delo</i> broj 2, 1980. str. 63.</span></span></p> <p style="font-family: georgia;font-family:georgia;" class="MsoNormal"><span style="font-size:130%;"><span style=""> </span></span></p> <p style="font-family: georgia;font-family:georgia;" class="MsoNormal"><span style="font-size:130%;"><span style="">(6) Poslao sam mu svoju, te godine štampanu , zbirku <i style="">Kiberno</i> i plakat-pesmu <i style="">Signalistička poezija</i>.</span></span></p> <p style="font-family: georgia;font-family:georgia;" class="MsoNormal"><span style="font-size:130%;"><span style=""> </span></span></p> <p style="font-family: georgia;font-family:georgia;" class="MsoNormal"><span style="font-size:130%;"><span style="">(7) Hausman je, inače šezdesetih godina u svojim tekstovima oštro napao novu avangardu, letriste, fluksus, konkretne i vizuelne pesnike, tvrdeći kako oni samo podržavaju i kompiliraju Dadu. Prema njegovim rečima gotovo su sve nove, nekonvencionane umetničke forme stvorene u dadizmu: <i style="">automatsko pisanje, fonetska poezija, artikulacija, apstraktno slikarstvo i skulptura, fotomontaža, nova tipografija, gotovi predmeti (asamblaži) etc. </i>Za “ecriture automatique”, Hausman će u jednom momentu reći da ga nisu pronašli Breton i Supo, već Hans Arp, Zerner i Tristan Cara.</span></span></p> <p style="font-family: georgia;font-family:georgia;" class="MsoNormal"><span style="font-size:130%;"><span style="">Tim povodom citirao bih deo iz teksta <i style="">Fluksus </i>nemačkog umetnika Volfa Foštela (Wolf Vostel): “Dopisivao sam se sa Raulom Hausmanom poslednje godine njegovog života. On mi je prebaciovao da oponašam dadaiste, ja sam slušao tu zvonjavu u nizu pisama, a onda sam mu posalo jedno energično pismo. Taj dragi Raul Hausman. Kao prvo, dvadesetih godina nisu postojale vazdušne katastrofe, televizija nije bila pronađena, on takođe nije doživeo kult automobila i kolone vozila od po 4 kilometara.”</span></span></p> <p style="font-family: georgia;font-family:georgia;" class="MsoNormal"><span style="font-size:130%;"><span style="">U zborniku <i style="">Fluxus</i>, Muzej savremene umetnosti, Beograd 1986. strana 39.</span></span></p> <p style="font-family: georgia;font-family:georgia;" class="MsoNormal"><span style="font-size:130%;"><span style=""> </span></span></p> <p style="font-family: georgia;font-family:georgia;" class="MsoNormal"><span style="font-size:130%;"><span style="">(8) Hans Richter: <i style="">DADA art and anti-art, </i>str. 118.</span></span></p> <p style="font-family: georgia;font-family:georgia;" class="MsoNormal"><span style="font-size:130%;"><span style=""> </span></span></p> <p style="font-family: georgia;font-family:georgia;" class="MsoNormal"><span style="font-size:130%;"><span style=""> </span></span></p> <p style="font-family: georgia;font-family:georgia;" class="MsoNormal"><span style="font-size:130%;"> </span></p> <p style="font-family: georgia;font-family:georgia;" class="MsoNormal"><span style="font-size:130%;"> </span></p> <p style="font-family: georgia;font-family:georgia;" class="MsoNormal"><span style="font-size:130%;"> </span></p> <p style="font-family: georgia;font-family:georgia;" class="MsoNormal"><span style="font-size:130%;"> </span></p> <p style="font-family: georgia;font-family:georgia;" class="MsoNormal"><span style="font-size:130%;"> </span></p>Miroljub Todorovichttp://www.blogger.com/profile/08722630911818111543noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-7035870204541607072.post-27856156358980761812010-12-13T16:37:00.000-08:002010-12-24T10:34:58.846-08:00SIGNALISTIČKA POŠTA - 1972.<!--[if gte mso 9]><xml> <w:worddocument> <w:view>Normal</w:View> <w:zoom>0</w:Zoom> <w:punctuationkerning/> <w:validateagainstschemas/> <w:saveifxmlinvalid>false</w:SaveIfXMLInvalid> <w:ignoremixedcontent>false</w:IgnoreMixedContent> <w:alwaysshowplaceholdertext>false</w:AlwaysShowPlaceholderText> <w:compatibility> <w:breakwrappedtables/> <w:snaptogridincell/> <w:wraptextwithpunct/> <w:useasianbreakrules/> <w:dontgrowautofit/> </w:Compatibility> <w:browserlevel>MicrosoftInternetExplorer4</w:BrowserLevel> </w:WordDocument> </xml><![endif]--><!--[if gte mso 9]><xml> <w:latentstyles deflockedstate="false" latentstylecount="156"> </w:LatentStyles> </xml><![endif]--><!--[if gte mso 10]> <style> /* Style Definitions */ table.MsoNormalTable {mso-style-name:"Table Normal"; mso-tstyle-rowband-size:0; mso-tstyle-colband-size:0; mso-style-noshow:yes; mso-style-parent:""; mso-padding-alt:0cm 5.4pt 0cm 5.4pt; mso-para-margin:0cm; mso-para-margin-bottom:.0001pt; mso-pagination:widow-orphan; font-size:10.0pt; font-family:"Times New Roman"; mso-ansi-language:#0400; mso-fareast-language:#0400; mso-bidi-language:#0400;} </style> <![endif]--> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;"><b style=""><span lang="SR"><br /></span></b></span></p><p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;"><b style=""><span lang="SR">SIGNALISTIČKA POŠTA - 1972.</span></b></span></p> <p style="font-family: georgia;font-family:georgia;" class="MsoNormal"><span style="font-size:130%;"><b style=""><span lang="SR"><span style=""> </span>SIGNALIST POST - 1972.</span></b></span></p> <p style="font-family: georgia;font-family:georgia;" class="MsoNormal"><span style="font-size:130%;"><b style=""><span style="" lang="SR"> </span></b></span></p> <p style="font-family: georgia;font-family:georgia;" class="MsoNormal"><span style="font-size:130%;"><b style=""><span style="" lang="SR"> </span></b></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;"><b style=""><span style="" lang="SR"><br /></span></b></span></p><p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;"><b style=""><span style="" lang="SR">Subota, 8. januar 1972.</span></b></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR">Danas u poštanskom sandučetu, u Dobrinjskoj 3, <i style="">Bloknoot </i>(broj 4, druga serija), iz Arnhema, Holandija. Urednici: Ruud Van Aarssen, Robert Joseph i G. J. de Rook. Ovaj broj časopisa je od decembra prošle godine. Izlazi, inače, jednom ili najviše dva puta godišnje u 150 numerisanih primeraka. Primerak koji sam dobio nosi oznaku 53. Format <i style="">Bloknoota</i> je 21 x 29,5. Većina tekstova se umnožava na šapirografu i, verovatno, malom ofset štampaču (vizuelni radovi). Korice: karton boje cigle. Povez dobar, poluplatno, takođe boje cigle samo tamnije. Kako je tiraž mali, časopis sadrži i nekoliko priloga originala lepljenih ručno, i potpisanih.</span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR">Klaus Groh na jednoj od dve stranice, gde ga objavljuju, ima kao prilog papir istrgnut iz beležnice formata 10 x 8, prilepljen, sa otisnutim nazivom <i style="">Originalobjekt</i>, i potpisan crnim flomasterom. Sledi rad Čehoslovaka Jiria Valocha: crni karton nalepljen po sredini strane. Krajevi kartona su slobodni. U desnom uglu, iznad imena autora otkucanog pisaćom mašinom, stoji <i style="">attention!</i></span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR">Prilog Piera Van Dijka je kesica, u obliku koverte, od žućkastog papira prilepljena uz gornji desni ugao stranice časopisa. Na kesici (koverti), u njenom gornjem delu, većim slovima, piše EL-BOEKJE, a ispod toga, nešto manjim slovima, i u zagradama – <i style="">gedicht</i>. Pri dnu je ime autora. U kesici se nalazi sveščica formata 5x7 sa kartonskim koricama i pet listova. Prva dva lista su od belog papira, treći je od bele bezdrvne pisaće osamdesetgramske hartije, četvrti nežne žute boje, takođe, bezdrvni osamdesetgramski, a peti isti kao treći. Kroz treći i peti, kroz probušenu sredinu lista, provučen je mlečnobeli, pamučni konac.</span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR">Robert Joseph svojeručno potpisuje dve vizuelne pesme, obe crvenim flomasterom. Njegova treća pesma sastoji se od ubačene milimetarske hartije, u formatu časopisa, na kojoj autor, ovog puta plavim flomasterom, ispisuje reč ROOSSOOL. Drugo S u reči okrenuto je nopako.</span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR">Na zadnjem listu časopisa (predzadnjoj strani), ispred onih stranica na kojima je dat sadržaj svih dosadašnjih brojeva <i style="">Bloknoota</i>, imamo i prilog jednog od urednika, inače, poznatog holandskog vizuelnog pesnika G. J. de Rooka. To je opet kesica, ali ovog puta načinjena od tanke providne hartije sa preklopom za zatvaranje na gornjoj strani.</span></span></p> <p style="font-family: georgia;font-family:georgia;" class="MsoNormal"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR">Njen sadržaj čini račun za gas, vodu i struju grada Nijmegena sa podacima o korisniku na holandskom jeziku, parče nepravilno isečenog belog kartona (verovatno dopisnice), na čijoj prednjoj strani, uokvireno i crvenim pečatom utisnuto stoji: Nederland 0,15 cent fr. 13454 i, očigledno iskidan deo kartonske kutije za šibice. Naziv ovog poetskog dela je <i style="">de dichter is een open boek</i>.</span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;"><i style=""><span style="" lang="SR">Bloknoot </span></i><span style="" lang="SR">sadrži i dva signalistička priloga. Prvi je moj, odmah iza teksta Tooka Verstappena <i style="">al zijn het monsters – zeheren snel </i>(stranice časopisa nisu numerisane). To je slovo <i style="">O</i> iz poeme <i style="">Alfabet</i>, načinjeno od delova kompjuterskih traka pa onda snimljeno u negativu, tako da je od žućkasto-bele trake lepljene na crno-sivom foto kartonu dobijena crna traka na beloj osnovi sa jasno izraženim kontrastnim okruglim belim rupama. Slovo je u obliku pravougaonika. Njegova osnovica i desna strana sastoje se od dve spojene i nalepljene kompjuterske trake tako da je tu crna površina znatno veća i kontrast sa belom površinom, na kojoj je slovo otisnuto, znatno je izraženiji.</span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR">Nekoliko stranica potom, odmah iza priloga E. Willemsa iz Amsterdama, je i rad Vlade Stojiljkovića. To je, takođe, u ofsetu otisnuta, signalistička pesma (kolaž) pod nazivom <i style="">the flying motorcyclist</i> veličine 10x17,5 cm, načinjena od slova, brojeva, crteža i isečaka fotografija.</span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR"> </span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;"><b style=""><span style="" lang="SR">Ponedeljak 10. januar 1972.</span></b></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR">Među brojnim pošiljkama najinteresantniji je novi broj (7) <i style="">Pesničke borbe</i> („Lotta poetica“). Urednici ovog časopisa, koji izlazi u Breši, Italija, su Sarenco, mlađi italijanski vizuelni pesnik i Paul de Vree, Belgijanac iz Antverpena, jedan od najpoznatijih avangardnih pesnika u svetu, pisac više romana na flamanskom, knjiga vizuelnih pesama, eseja i jedne antologije konkretne i vizuelne poezije.</span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR">Pored uže redakcije u kojoj su Sarenco i de Vree, <i style="">Lotta poetica</i> ima i širu međunarodnu redakciju koju sačinjavaju po jedan ili dvoje pesnika iz sedamnaest zemalja, tako da ovaj mesečnik za vizuelnu poeziju ima izrazito internacionalni karakter. U toj redakciji, kao zastupnik Jugoslavije, nalazi se i moja malenkost.</span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR">Časopis izlazi u ofset tisku formata 21,5x26. Prednja strana korica pojavljuje se u dve boje sa jednoobraznim rešenjem. Čitava strana, zapravo, prekrivena je slikom gerilca sa mašinkom koji nišani. Slika je anfas, tako da stičete utisak da gerilac upravo u vas cilja. U veoma uvećanom otvoru cevi mašinke, koji je jasno crne boje, nalazi se broj <i style="">Lotta poetice</i> sa mesecom i godinom izlaženja dok je na gornjoj strani korica naziv časopisa. Za razliku od slike gerilca s mašinkom, koja je uvek u crnoj boji, ostali podaci sa brojem i nazivom časopisa otiskuju se u drugoj boji. Ovog puta to je zeleno-žuta.</span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR">Unutrašnja strana prednjih korica sadrži naziv revije na italijanskom, francuskom, flamanskom, nemačkom i engleskom, podatke o časopisu, mesto izdavanja, banku na koju se može slati pretplata, adresu redakcije, administracije i telefone, cenu u lirama (500), francuskim i belgijskim francima, dolarima i markama, sastav internacionalne redakcije i knjižare u kojima se <i style="">Lotta poetica</i> može kupiti u Italiji, Švajcarskoj, Francuskoj i Belgiji. Na kraju daju se adrese na koje se časopisu može pisati u Italiji i Belgiji, i označava se prevodilac tekstova.</span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR">U ovom broju umesto uvodnika Sarenco piše otvoreno i oštro pismo Pikasu koje završava rečenicom „Dragi Pikaso ti si umetnik režima“.</span></span></p> <p style="font-family: georgia;font-family:georgia;" class="MsoNormal"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR">Na strani pet dvojica britanskih pesnika objavljuju po jednu vizuelnu pesmu. Stranica devet rezervisana je za moju <i style="">Article Poem</i> koju čine četiri fotografije veličine 8,5x10,5. To je poseban ciklus signalističke manifestacije (gestualne poezije) realizovan na bedemima Kalemegdana krajem avgusta i početkom septembra 1971. godine (snimio Vlada Stojiljković).</span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR">Na fotografiji broj 1 u prvom planu je glava preko koje je navučena kesa preduzeća PIK <i style="">Vrbovec</i>; kesa je okrenuta naopako i njena plastična ručica veoma je uočljiva na vratu dok se na donjoj polovini vidi izbočina prekrivenog nosa od koje polaze jasno izražene linije (grebeni) prema uglovima kese. Kada se <i style="">Lotta poetica </i>okrene za 180 stepeni, pošto se tom prilikom kesa postavi u svoj normalni (upotrebni) položaj, na njoj se može pročitati sledeće:“mesne prerađevine, suhomesnati proizvodi, pravi domaći...pikant vrbovečka, frankfurter, sveže meso i mesne proizvode, camp doručak, hrenovke, domaći svinjski gulaš, vrbovečka jetra ird. Ovaj reklamni tekst odštampan je u obliku srcolikog lista.</span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR">Na fotografiji broj dva kesa je i dalje na glavi, ali je sada u prvom planu telo. Ono je u stanju odbrane, Ruke su malo savijene u laktovima i pružene napred. Sa leve strane ovog tela u akciji je grmlje, ispred nekoliko kamenova, a sa desne signalistička objekt poema <i style="">Vreme je novac</i> sa nejasno uočljivim likom kosmonauta Armstronga na prednjoj strani. U pozadini su zidovi kalemegdanske tvrđave, crkva, kule, bedemi, reka i panonska ravnica.</span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR">Fotografija broj tri razlikuje se od prethodnih po tome što su ruke uzdignute iznad glave; kaput se pri tom malo podigao i naborao, noge su razmaknute, kamera je prišla bliže, kamenovi ispred se ne vide, ali zato je grm sa leve strane znatno bolje uhvaćen, a pozadina: crkva i bedemi, nešto su uočljiviji i jasniji.</span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR">Na četvrtoj fotografiji kese na glavi više nema. Telo je nagnuto napred, a leva noga iskoračena i savijena u kolenu. U desnoj ruci, podignutoj u visini ramena i ispruženoj, nalazi se objekt poema <i style="">Vreme je novac</i>. Ovoga puta okrenuta je druga strana ovog objekta, pa se umesto lika nasmešenog kosmonauta, u njenom gornjem delu vidi jedno veliko ćirilsko slovo P, a malo iznad linije koja označava sredinu i<span style=""> </span>na desnoj strani poeme jedva je uočljiva glava psa.</span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR">Na desetoj strani <i style="">Lotta poetice</i>, ispod napisa <i style="">from europe to chairman mao</i> nalaze se dve fotografije Italijana Elia Martinia naslovljene <i style="">la revoluzione culturale cinese</i>. Na prvoj fotografiji vidi se devet istovetnih kipova predsednika Maoa poređanih u precizne redove. Na drugoj fotografiji uočljiv je, nešto više u pozadini, jedan znatno veći kip šefa Kineske države dok je oko njega grupisano sedamnaest manjih kipova. Ispod fotografija na istoj strani je i Sarencov prilog pod nazivom <i style="">new music</i>. Na notnom papiru autor je nabacao znake kineskog pisma, posle čega doalzi latinička transkripcija, a u trećem redu, verovatno, prevod sa kineskog na italijanski koji glasi: <i style="">in attesa che il sole sorga su queste montagne</i>.</span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR">Strana 12 i 16 sadrže tekstove Giannia Bertinia i Sarenca o vizuelnoj poeziji i konceptualnoj umetnosti koji se u nastavcima pojavljuju u časopisu. Autori veoma oštro reaguju na pojavu konceptualne umetnosti tvrdeći da je ona u stvari „samo dobro organizovani plagijat vizuelne poezije“. Ovu svoju tvrdnju Sarenco i Bertini potkrepljuju i nizom očiglednih i nedvosmislenih dokumenata iz kojih se vidi kako su se konceptualni umetnici inspirisali delima vizuelnih pesnika, preuzimali njihove ideje ili u potpunosti kopirali (plagirali) neke njihove radove.</span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR">Strana šesnaest rezervisana je za pregled knjiga, časopisa, izložbi i ploča dok na poslednjoj strani korica izdavačka kuća „Amodulo“ reklamira nove zvučne knjige Paula de Vreea, Sarenca, grupe 70 i Hermana Damena.</span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR"> </span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;"><b style=""><span style="" lang="SR">Sreda 12. januar 1972.</span></b><span style="" lang="SR"></span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR">Klaus Groh iz Oldenburga šalje mi svoju konceptualnu knjigu (Concept-book). To je, u stvari, manji džepni kalendar za 1972. i 1973. godinu od 64 strana formata 9x14,5 cm. Na prednjoj strani korica autor je nalepio papir sa naznakom BUNDESREPUBLIK DEUTSLAND PERSONALANWEIS. U donjem delu nalepnice pečatom, u plavo-ljubičastom mastilu, utisnuta je reč <i style="">maniplation</i>. Čitava nalepnica, koja se nalazi negde na sredini korica knjige, zaokružena je od strane autora crvenim flomasterom i označena sa brojkom 1.</span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR">Na drugoj strani korica, plavom hemijskom olovkom, na engleskom, napisano je „ova knjiga-ideja za Miroljuba od Klausa“. Na sledećih 58 strana ovog džepnog kalendara, koji je, inače, izdala neka nemačka banka u reklamne svrhe, u raznim varijacijama Groh je pečatom, u plavo-ljubičastom mastilu, otiskivao reč <i style="">manipulation</i>.</span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR">Poslednjih šest strana (59-64) sadrži poruku: <i style="">nur kreativ ist lebt</i>, takođe, otisnutu pečatom u plavo-ljubičastom mastilu. Ista poruka otisnuta je i na predzadnjoj strani korica ove konceptualne knjige gde stoji i naznaka da je ona unikatna (1/1) uz potpis <i style="">K. K. Groh 1972</i>.</span></span></p> <p style="font-family: georgia;font-family:georgia;" class="MsoNormal"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR"> </span></span></p> <p style="font-family: georgia;font-family:georgia;" class="MsoNormal"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR"> </span></span></p> <p style="font-family: georgia;font-family:georgia;" class="MsoNormal"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR"> </span></span></p> <p style="font-family: georgia;font-family:georgia;" class="MsoNormal"><span style="font-size:130%;"><span lang="SR"> </span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;"><b style=""><span lang="SR">SIGNALISTIĆKA POŠTA - 1979.</span></b></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;"><b style=""><span lang="SR">SIGNALIST POST - 1979.</span></b></span></p> <p style="font-family: georgia;font-family:georgia;" class="MsoNormal"><span style="font-size:130%;"><b style=""><span lang="SR"> </span></b></span></p> <p style="font-family: georgia;font-family:georgia;" class="MsoNormal"><span style="font-size:130%;"><b style=""><span style="" lang="SR"> </span></b></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR">Časopis LA MAMELLE izlazi u San Francisku. Broj 4, maj 1976. posvećen je u celini Rubber Stamp Artu. Teoretske tekstove i otiske gumenih pečata (rubber stamps) objavljuju: Endre Tot, Klaus Groh, Anna Banana, Ray Johnson, Herve Frscher, Albrecht D., Ken Friedman i Georg M. Guglberger.</span></span></p> <p style="font-family: georgia;font-family:georgia;" class="MsoNormal"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR"> </span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-align: center; font-family: georgia;font-family:georgia;" align="center"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR">*</span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-align: center; font-family: georgia;font-family:georgia;" align="center"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR"> </span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR">Vittore Baroni iz Italije šalje poštanske karte: POESIA VISIVA, ART RENEGADE i FATAGAGART.</span></span></p> <p style="font-family: georgia;font-family:georgia;" class="MsoNormal"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR"> </span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-align: center; font-family: georgia;font-family:georgia;" align="center"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR">*</span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-align: center; font-family: georgia;font-family:georgia;" align="center"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR"> </span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR">Poštanska karta Maurizia Nannuccia umetnika iz Firence: ALWAYS ENDEAVOR TO FIND SOME INTERESTING VARIATIONS, izdanje Instituta za modernu umetnost iz Los Anđelesa.</span></span></p> <p style="font-family: georgia;font-family:georgia;" class="MsoNormal"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR"> </span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-align: center; font-family: georgia;font-family:georgia;" align="center"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR">*</span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-align: center; font-family: georgia;font-family:georgia;" align="center"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR"> </span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR">RUBBER je mesečni informatini bilten posvećen upotrebi pečata (rubber stamps) u umetnosti. Štampa se samo u 100 numerisanih primeraka. Izdavač: Aart van Barneveld iz Amsterdama. U broju 2, februar 1979. objavljuju brazilski mejlartisti: Paulo Bruscky, Leonhard Frank Duch i J. Medeiros. Broj 3, mart 1979. posvećen je fluksusovcima: Dicku Higginsu, R. Pageu, Jean Jaques Lebelu, B. Wattsu, Georgeu Brechtu, Benu Vautieru, N. J. Paiku, Benu Pattersonu, A. Kopckeu i S. Brownu.</span></span></p> <p style="font-family: georgia;font-family:georgia;" class="MsoNormal"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR"> </span></span></p> <p style="font-family: georgia;font-family:georgia;" class="MsoNormal"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR"> </span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-align: center; font-family: georgia;font-family:georgia;" align="center"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR">*</span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-align: center; font-family: georgia;font-family:georgia;" align="center"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR"> </span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR">Časopis INTERMEDIA izlazi u San Francisku, neredovno, otprilike četiri broja godišnje. Do sada je objavljeno više brojeva sa vizuelnom poezijom, novom muzikom konceptualnom fotografijom, itd. Tema broja 1. iz 1978. godine je entropija. Uredništvo za kraj ove godine priprema broj posvećen evropskoj i južnoameričkoj avangardi.</span></span></p> <p style="font-family: georgia;font-family:georgia;" class="MsoNormal"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR"> </span></span></p> <p style="font-family: georgia;font-family:georgia;" class="MsoNormal"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR"> </span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-align: center; font-family: georgia;font-family:georgia;" align="center"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR">*</span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-align: center; font-family: georgia;font-family:georgia;" align="center"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR"> </span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR">Klaudio Goulart iz Amsterdama šalje svoju poštansku kartu. Mail art akcija u okviru izložbe „POSTE RESTANTE“ na liverpulskoj akademiji umetnosti. Na karti je pečatom utisnuto: WHY ARE YOU DOING MAIL ART?. S druge strane naznačeno je ime umetnika s adresom liverpulske izložbe.</span></span></p> <p style="font-family: georgia;font-family:georgia;" class="MsoNormal"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR"> </span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-align: center; font-family: georgia;font-family:georgia;" align="center"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR">*</span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-align: center; font-family: georgia;font-family:georgia;" align="center"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR"> </span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR">Franco Cavallo: ZIGURAT. Knjižica u izdanju časopisa <i style="">Altre Termini </i>iz Napulja. Poezija, beleške, vizuelne pesme.</span></span></p> <p style="font-family: georgia;font-family:georgia;" class="MsoNormal"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR"> </span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-align: center; font-family: georgia;font-family:georgia;" align="center"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR">*</span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-align: center; font-family: georgia;font-family:georgia;" align="center"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR"> </span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR">Katalog izložbe: THE FIRST INTERNATIONAL ROOF ART EXHIBITION održane još u leto 1976. godine. Organizator Nic Thompson iz Purbrook-a, Hampshire, Engleska, šalje još i poziv za novu izložbu THE REJECTION SLIPS u galeriji <i style="">Sudurgata</i>, Rejkjavik.</span></span></p> <p style="font-family: georgia;font-family:georgia;" class="MsoNormal"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR"> </span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-align: center; font-family: georgia;font-family:georgia;" align="center"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR">*</span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-align: center; font-family: georgia;font-family:georgia;" align="center"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR"> </span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR">Dr DADA Klaus Groh: MANIFEST DADA 1979.</span></span></p> <p style="font-family: georgia;font-family:georgia;" class="MsoNormal"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR"> </span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-align: center; font-family: georgia;font-family:georgia;" align="center"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR">*</span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-align: center; font-family: georgia;font-family:georgia;" align="center"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR"> </span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR">S. Hitchcock iz Kalifornije: 25 SIGNALS.</span></span></p> <p style="font-family: georgia;font-family:georgia;" class="MsoNormal"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR"> </span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-align: center; font-family: georgia;font-family:georgia;" align="center"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR">*</span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-align: center; font-family: georgia;font-family:georgia;" align="center"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR"> </span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR">R. Rehfeldt iz istočnog Berlina, osnivač avangardnog arhiva u ovom gradu i edicije <i style="">Contart</i>, šalje poštanske karte s porukama: DO NOT STOP i MAKE A CREATIVE WORLD NOW.</span></span></p> <p style="font-family: georgia;font-family:georgia;" class="MsoNormal"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR"> </span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-align: center; font-family: georgia;font-family:georgia;" align="center"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR">*</span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-align: center; font-family: georgia;font-family:georgia;" align="center"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR"> </span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR">U galeriji <i style="">Sincron</i>, Breša, Italija, ovog poleća izlažu: Anna Vancheri i Yves Millecamps.</span></span></p> <p style="font-family: georgia;font-family:georgia;" class="MsoNormal"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR"> </span></span></p> <p style="font-family: georgia;font-family:georgia;" class="MsoNormal"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR"> </span></span></p> <p style="font-family: georgia;font-family:georgia;" class="MsoNormal"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR"> </span></span></p> <p style="font-family: georgia;font-family:georgia;" class="MsoNormal"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR"> </span></span></p> <p style="font-family: georgia;font-family:georgia;" class="MsoNormal"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR"> </span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-align: center; font-family: georgia;font-family:georgia;" align="center"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR">*</span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-align: center; font-family: georgia;font-family:georgia;" align="center"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR"> </span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR">Vittore Baroni, Italija, poziva na svoj MAIL ART SHOW sa temom politička satira.</span></span></p> <p style="font-family: georgia;font-family:georgia;" class="MsoNormal"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR"> </span></span></p> <p style="font-family: georgia;font-family:georgia;" class="MsoNormal"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR"> </span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-align: center; font-family: georgia;font-family:georgia;" align="center"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR">*</span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-align: center; font-family: georgia;font-family:georgia;" align="center"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR"> </span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 18pt; font-family: georgia;font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;"><i style=""><span style="" lang="SR">Printed Edition </span></i><span style="" lang="SR">iz Njujorka najavljuje knjigu: THE EPICKALL QUEST OF THE BROTHERS DICHTUNG AND OTHER OUTRAGES. Autor: Dick Higgins, ilustracije: Ken Friedman.</span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 18pt; font-family: georgia;font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR"> </span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 18pt; font-family: georgia;font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR"> </span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 18pt; font-family: georgia;font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR"><span style=""> </span>*</span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 18pt; font-family: georgia;font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR"> </span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 18pt; font-family: georgia;font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR">Avangardna grupa <i style="">Inter/media research</i> iz Ferare (Camerani Maurizio, Massimo Cavallina, Emanuele Mattaliano), organizuje seriju audio komunikacija preko radio-talasa pod nazivom INTERFERENZA.</span></span></p> <p style="font-family: georgia;font-family:georgia;" class="MsoNormal"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR"> </span></span></p> <p style="font-family: georgia;font-family:georgia;" class="MsoNormal"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR"> </span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-align: center; font-family: georgia;font-family:georgia;" align="center"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR">*</span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-align: center; font-family: georgia;font-family:georgia;" align="center"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR"> </span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR">U kantonalnoj biblioteci u Luganu izložba italijanskih vizuelnih pesnika: POESIA APOESIA – POESIA TOTALE. U okviru izložbe „performance“) Adriano Spatola, Giulia Niccolai).</span></span></p> <p style="font-family: georgia;font-family:georgia;" class="MsoNormal"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR"> </span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-align: center; font-family: georgia;font-family:georgia;" align="center"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR">*</span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-align: center; font-family: georgia;font-family:georgia;" align="center"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR"> </span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR">ARTWORKS OPENS! Poručuje Judith A. Hoffberg iz Kalifornijskog grada Venice. Otvorila je knjižaru za prodaju: artists books, avangardnih časopisa, artists objects, postcards itd. U knjižari će se održavati razne akcije, performansi, književne večeri, izložbe.</span></span></p> <p style="font-family: georgia;font-family:georgia;" class="MsoNormal"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR"> </span></span></p> <p style="font-family: georgia;font-family:georgia;" class="MsoNormal"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR"> </span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-align: center; font-family: georgia;font-family:georgia;" align="center"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR">*</span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-align: center; font-family: georgia;font-family:georgia;" align="center"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR"> </span></span></p> <p style="font-family: georgia;font-family:georgia;" class="MsoNormal"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR">Fenyvesi Toth Arpad iz mađarske varošice Balatonfenyves – konceptualne i Mail art poruke, fotografije i poštanske karte: DA + DA, SELF-MADE MAN, NO PICTURES PLEASE etc.</span></span></p> <p style="font-family: georgia;font-family:georgia;" class="MsoNormal"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR"> </span></span></p> <p style="font-family: georgia;font-family:georgia;" class="MsoNormal"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR"> </span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-align: center; font-family: georgia;font-family:georgia;" align="center"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR">*</span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-align: center; font-family: georgia;font-family:georgia;" align="center"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR"> </span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;"><i style=""><span style="" lang="SR">Underwich Editions </span></i><span style="" lang="SR">iz Toronta, Kanada objavljuje nekoliko knjiga, ploča i kaseta eksperimentalne proze i poezije: Steve McCaffery i bp Nichol: SOUND POETRY (teorija, istorija i praksa zvučne poezije, sa esejima, manifestima, disko-pločama, bio-bibliografskim podacima autora), Brian Dedora: HE MOVED, Murray Schafer: THE CHALDEAN<span style=""> </span>INSCRIPTION, Steve McCaffery: RESEARCH ON THE MOUTH (stereo kaseta sa najboljim zvučnim pesmama ovog autora već afirmisanog u svetu. Tiraž 100 kaseta. Trajanje 60 minuta.</span></span></p> <p style="font-family: georgia;font-family:georgia;" class="MsoNormal"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR"> </span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-align: center; font-family: georgia;font-family:georgia;" align="center"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR">*</span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-align: center; font-family: georgia;font-family:georgia;" align="center"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR"> </span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR">Robin Crozier iz Sanderlenda, Engleska, poznat je po svojim crtežima, rukopisu koji lansira kao čistu umetničku kreaciju i nekoliko knjiga pod zajedničkim naslovom: PORTRAIT OF ROBIN CROZIER. Sada traži materijal za knjigu VIEWS, šalje kolaže, katalog ICELAND BLUE SHOW i jednu diplomu izdatu od kraljice Dadalanda Ane Banane iz San Franciska kojom se potvrđuje da je ovaj umetnik MASTER OF BANANOLOGY.</span></span></p> <p style="font-family: georgia;font-family:georgia;" class="MsoNormal"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR"> </span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-align: center; font-family: georgia;font-family:georgia;" align="center"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR">*</span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-align: center; font-family: georgia;font-family:georgia;" align="center"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR"> </span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR">Časopis FANDANGOS izlazio je u Holandiji od 1972. do 1978. godine posvećen umetničkim istraživanjima u masmedijima; Body Artu, Mail Artu, performansu, foto i video umetnosti. Osnivači i izdavači FANDANGOSA su Raoul Marroquin, Theo V. D. Aa, Aart V. Barneveeld, C. V. Kent i Rod Summers. Poslednji broj 8,9,10,11, proleće 1978, na preko 150 strana većeg formata donosi primere iz svih gore navedenih umetničkih oblika, kao i tekstove i intervjue na engleskom jeziku.</span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR">U pojedinim ranijim brojevima sarađuju: Joseph Beuys, Filliou, Jacki Apple, Marcia Resnick, Ulises Carrion, Yoshio Nakajima i drugi. Jedan broj FANDANGOSA bio je posvećen i avangardnoj umetnosti u istočnoevropskim zemljama.</span></span></p> <p style="font-family: georgia;font-family:georgia;" class="MsoNormal"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR"> </span></span></p> <p style="font-family: georgia;font-family:georgia;" class="MsoNormal"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR"> </span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-align: center; font-family: georgia;font-family:georgia;" align="center"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR">*</span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-align: center; font-family: georgia;font-family:georgia;" align="center"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR"> </span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR">Ferrucio Dragoni iz Milana šalje mail-art poruku no. 124. Na crnom, presavijenom kartonu komad gaze sa utisnutim slovima: I WOULD LIKE TO LIVE IN NOVANOAH.</span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR"> </span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR"> </span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-align: center; text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;" align="center"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR">*</span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-align: center; text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;" align="center"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR"> </span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-align: justify; text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR">Karta Ursule Block, upravnice galerije i izdavačke kuće „Rene Block“ iz Zapadnog Berlina. Knjiga On Kaware I AM STILL ALIVE još nije završena.</span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-align: justify; text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR"> </span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-align: justify; text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR"> </span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-align: center; text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;" align="center"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR">*</span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-align: center; text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;" align="center"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR"> </span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR">Vest iz San Franciska. Anna Banana i Bill Gaglione iz svoje dadaističke zemlje (dadaland) javljaju da će broj 7 časopisa <i style="">Vile</i> koji izdaju, posvetiti Mail art-u (Rubber Stamp art).</span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR"> </span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR"> </span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR"> </span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR"> </span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR"> </span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR"> </span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR"> </span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-align: center; text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;" align="center"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR">*</span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-align: center; text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;" align="center"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR"> </span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR">Upitnik mađarskog umetnika Endre Tot-a: I AM GLAD IF I CAN ASK YOU QUESTIONS. Ova konceptualna akcija odvija se preko berlinske galerije <i style="">Rene Block</i>.</span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR"> </span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR"> </span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-align: center; text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;" align="center"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR">*</span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-align: center; text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;" align="center"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR"> </span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR">Dick Trace iz Vankuvera, Kanada, šalje tek naznačene crteže ljudskih lica koje treba doraditi i vratiti mu poštom. Od primljenog materijala Dick organizuje izložbu i objavljuje knjigu.</span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR"> </span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-align: center; text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;" align="center"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR">*</span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-align: center; text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;" align="center"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR"> </span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR">ITINERARI PER UNA ALFABETIZZAZIONE naziv je izložbe vizuelne i zvučne poezije koja se održava u zamku <i style="">Stellata</i> (Bondeno) Ferara. Izložba će trajati od 25. avgusta do 23. septembra, koordinator Enzo Minarelli.</span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR"> </span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR"> </span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-align: center; text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;" align="center"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR">*</span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-align: center; text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;" align="center"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR"> </span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR">Profesor univerziteta iz grada Storrs (University of Connecticut, Art dept.) John S. Fawcett organizuje veliku STAMP-OUT-ART izložbu. Radovi se ne vraćaju. Biće objavljen katalog sa manjim, limitiranim tiražom. Najbolji radovi, po oceni profesora, poslužiće za učenje i inspiraciju studenata.</span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR"> </span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-align: center; text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;" align="center"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR">*</span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-align: center; text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;" align="center"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR"> </span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR">Ferdinando Grossetti – katalog manifest MONDO SUONATO, štampan u 200 numerisanih i potpisanih primeraka.</span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR"> </span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR"> </span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-align: center; text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;" align="center"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR">*</span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-align: center; text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;" align="center"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR"> </span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR"><span style=""> </span>Lepo iznenađenje iz Hanovera: časopis za vizuelna istraživanja ZWEITSCHRIFT. Uređuje ga i izdaje bračni par Uta i Michael Erlhoff, a kao saizdavač pojavljuje se Paul Komor. Časopis izlazi povremeno, jednom ili najviše tri puta tokom godine. Tema ovog broja (4/5. proleće 1979) je STRANGE IS THE STRANGER ONLY IN STRANGENESS. Uvodni tekst <i style="">On strangeness</i> potpisuje Jackson Mac Low, poznati američki avangardni literata iz kruga: Dicka Higginsa, Johna Cagea, Emmeta Williamsa i fluksusovaca. Od ostalih saradnika sa zvučnim imenima tu su konceptualni umetnici: On Kawara, Dan Graham, Petr Štembera, Timm Ulrich i Laszlo Beke. Konkretni pesnik Gerhard Ruhm objvaljuje svoje <i style="">Legende</i>, a naš konceptualac Braco Dimitrijević: SIX PIECES JUST AFTER THE HISTORY.</span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR"> </span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR"> </span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-align: center; text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;" align="center"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR">*</span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-align: center; text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;" align="center"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR"> </span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR">Monty Canstin, Vehicule Art inc. iz Montreala organizuje izložbu INTERNATIONAL POSTAL ART SOUP.</span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR"> </span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR"> </span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-align: center; text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;" align="center"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR">*</span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-align: center; text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;" align="center"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR"> </span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR">INSTALLATION PREVIEW, izložba Jochena Gerza aprila meseca ove godine u galeriji ICON u Birmingemu.</span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR"> </span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR"> </span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-align: center; text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;" align="center"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR">*</span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-align: center; text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;" align="center"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR"> </span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR">Sa popriličnim zakašnjenjem pristigao je katalog Mail Art izložbe BARON’S MAILBOX (Cleveland, Ohio, 8-27. X 1978.)</span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR"> </span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR"> </span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-align: center; text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;" align="center"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR">*</span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-align: center; text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;" align="center"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR"> </span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR">Ruth Wolf Rehfeldt iz Istočnog Berlina u svojim TYPEWRITINGS ponovo oživljava, jednu sada gotovo zaboravljenu, a pre desetak godina veoma omiljenu igru putem pisaće mašine.</span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR"> </span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR"> </span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-align: center; text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;" align="center"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR">*</span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-align: center; text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;" align="center"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR"> </span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR">Angelika Schmidt poziva na veliku Mail-Art izložbu koja će se održati u Štutgartu krajem septembra i početkom oktobra ove godine.</span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR">Izložba se otvara u okviru IX Kongresa Internacionalnog umetničkog društva. Tema kongresa je <i style="">Umetnost i javnost</i>.</span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR"> </span></span></p> <p style="font-family: georgia;font-family:georgia;" class="MsoNormal"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR"> </span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-align: center; font-family: georgia;font-family:georgia;" align="center"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR">*</span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-align: center; font-family: georgia;font-family:georgia;" align="center"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR"> </span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR">Leonhard Frank Duch javlja se iz Brazila poštanskom kartom svom išaranom umetničkim pečatima.</span></span></p> <p style="font-family: georgia;font-family:georgia;" class="MsoNormal"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR"> </span></span></p> <p style="font-family: georgia;font-family:georgia;" class="MsoNormal"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR"> </span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-align: center; font-family: georgia;font-family:georgia;" align="center"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR">*</span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-align: center; font-family: georgia;font-family:georgia;" align="center"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR"> </span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR">Katalog galerije POWERHOUSE iz Montreala – pregled aktivnosti umetnika vezanih za ovu galeriju. Tekstovi na francuskom i engleskom jeziku.</span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR">Časopisi, knjige i ostali materijal koji dobijam poslednjih godina sve više pokazuje da Kanada postaje vodeća sila umetničke avangarde, posebno onog dela koji se odnosi na performans i video art.</span></span></p> <p style="font-family: georgia;font-family:georgia;" class="MsoNormal"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR"> </span></span></p> <p style="font-family: georgia;font-family:georgia;" class="MsoNormal"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR"> </span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-align: center; font-family: georgia;font-family:georgia;" align="center"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR">*</span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-align: center; font-family: georgia;font-family:georgia;" align="center"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR"> </span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR">Paulo Bruscky iz Recifea, Brazil, najavljuje II FESTIVAL DE INTERNO DA UNICAP, koji će se održati na Universidade catolica de Pernambuco. Biće izloženi i prikazani: Mail Art, vizuelne pesme, Stamp Art, artist’s books, slajdovi, video trake, objekt pesme; moći će se čuti magnetofonske trake i ploče sa snimljenom zvučnom poezijom itd. Predviđeno je štampanje kataloga.</span></span></p> <p style="font-family: georgia;font-family:georgia;" class="MsoNormal"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR"> </span></span></p> <p style="font-family: georgia;font-family:georgia;" class="MsoNormal"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR"> </span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-align: center; font-family: georgia;font-family:georgia;" align="center"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR">*</span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-align: center; font-family: georgia;font-family:georgia;" align="center"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR"> </span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR">Materijali i upitnik od Koloradskog univerziteta iz Bouldera (Department of Fine Arts). Pripremaju katalog izložbe MAIL ETC., ART održane 22. januara 1979. Žele da kompletiraju bibliografiju Mail Arta, pa traže podatke o svim važnijim knjigama, katalozima, člancima iz ove oblasti umetnosti.</span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR">Iz materijala koji šalju vidi se da je izložba imala izuzetan uspeh i publicitet. Izlagalo je preko 400 umetnika sa više od 1.000 radova. Uključeni su raznovrsni Mail Art radovi, pored poštanskih karata, maraka, pisama, ispečatanih poruka i drugog materijala još i telegrami, telekopije i zabeležene (zvučno ili ručno) akcije putem telefona. Mnogi umetnici poslali su i knjige („artist’s books“), listove, plakate, manifeste, štampane na ofsetu, litografisane, kserografisane, otisnute putem pečata (rubber stamps art), umnožene mimeografom, leterpresom, fotografskim putem ili ručno. To je izvanredan način direktne, neposredne i jeftine komunikacije, razmene ideja i umetničkih dela.</span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR">Organizatori izložbe su asistenti sa Koloradskog univerziteta (Dept. Of<span style=""> </span>Fine Arts) Ed Koslow i Bonnie Donohue. O ovom događaju pišu Irene Clurman: MAIL ART: IT CANCELS TRADITION AT CU SHOW u <i style="">Rocky Mountain news ’now’</i>, 28. I 1979. , kao i Gordon Mc Connell: MAIL ART: A FEW DISCOVERIES AMONG THE EPHEMERA i Aimee Young Jackson: THEREIN HANGS THE MAIL.</span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR">MAIL ETC., ART je putujuća izložba. Posle januarske premijere u Boulderu tokom marta našla se u Edwardsvilleu na odseku za umetnost i dizajn University of Southern Ilinois, a maja je predstavljena studentima Tyle school of Art u gradu Elkins Park. Za vreme letnjih meseci organizatori su ugovorili izlaganje u Čikagu. Tokom septembra i oktobra preuzima je Florida State University iz grada Tallahasse. Za novembar i decembar još nije ugovoreno izlaganje u Čikagu. Tokom septembra i oktobra preuzima je Florida State Universtiy iz grada Tallahasse. Za novembar i dcembar još nije ugovoreno izlaganje. Januara 1980. izložba se vraća u Boulder gde će još jednom biti prikazani svi radovi (i oni koji su tokom jednogodišnjeg putovanja pristigli i prihvaćeni). Tom prilikom biće objavljen i reprezentativan katalog ove zaista u svemu izuzetne</span></span></p> <p style="font-family: georgia;font-family:georgia;" class="MsoNormal"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR"><span style=""> </span>Mail Art izložbe.</span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR"> </span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR"> </span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR"> </span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR"> </span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR"> </span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-align: center; text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;" align="center"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR">*</span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-align: center; text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;" align="center"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR"> </span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR">Poziv grupe RICERCHE INTER/MEDIA. U Bolonji je od 1.-6. juna ove godine održan ARTE FIERA, Internacionalni sajam moderne umetnosti. Ricerche inter/media je u okviru sajma organizovala seminar na temu: AUTONOMIA CRITICA DELL’ ARTISTA.</span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR"> </span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-align: center; text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;" align="center"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR">*</span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-align: center; text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;" align="center"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR"> </span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR">Telegram On Kaware, ovog puta iz Dizeldorfa: I AM STILL ALIVE, 17. V 1979. – kasno popodne.</span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR"> </span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR"> </span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-align: center; text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;" align="center"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR">*</span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-align: center; text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;" align="center"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR"> </span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR">Mail andergraund časopis PROP iz Olbenija. U broju 1, mart 1979. objavljuju: Cynde Gregory, Jessica Lawrence, Billy Drislane i Patrick Fleming. Na koricama pod naslovom WHAT IS ART? Uredništvo štampa kraće sentence: Marcela Duchampa, Ezre Pounda, Josepha Beuysa i Ada Reinhardta.</span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR"> </span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR"> </span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-align: center; text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;" align="center"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR">*</span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-align: center; text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;" align="center"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR"> </span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR">Od G. A. Cavellinia jedna nakićena, višebojna punomoć kojom me ovlašćuje da mogu 2014. godine, u nekom jugoslovenskom muzeju, organizovati izložbu u njegovu čast.</span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR"> </span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR"> </span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-align: center; text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;" align="center"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR">*</span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-align: center; text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;" align="center"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR"> </span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR">Iz Pariza javljaju se Pierre Restany, Julien Blaine i Liliane Vincy. Pripremaju INTERNATIONAL AUDIO AND VISUAL MAIL ART FAIR u galeriji Lara Vincy. Izložba će biti prodajna, počeće decembra ove, a zatvoriće se krajem sledeće godine.</span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR"> </span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR"> </span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-align: center; text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;" align="center"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR">*</span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-align: center; text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;" align="center"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR"> </span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR">Istvan Kantor sa svojom grupom NEOISM iz Montreala šalje materijale: SUPER OFFICIAL MANIFESTATION OF NEOISM, LOVE LETTER, poštansku kartu BRAIN-CARD i dr. Posebno informiše o Mail Art izložbi BRAIN IN THE MAIL koja je održana u Montrealu i sada putuje Kanadom.</span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR"> </span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR"> </span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR"> </span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR"> </span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR"> </span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR"> </span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR"> </span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-align: center; text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;" align="center"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR">*</span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-align: center; text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;" align="center"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR"> </span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR">Poštanska karta Gyorgya Galantaia iz Budimpešte kojom reklamira svoj nedavno osnovani arhiv avangarde ARTPOOL.</span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR"> </span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR"> </span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-align: center; text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;" align="center"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR">*</span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-align: center; text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;" align="center"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR"> </span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR">Umetnik iz Latinske Amerike Ulises Carrion živi u Amsterdamu. Tamo već više godina vodi knjižaru i arhiv OTHER BOOKS AND SO.</span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR">Carrion veoma aktivno učestvuje u Mail Artu. Piše i objavluje zapažene tekstove o ovom obliku umetnosti, organizuje izložbe u prostorijama svog arhiva, izdaje mesečni list za poštansku i kratkovečnu umetnost EPHEMERA.</span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR"> </span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR"> </span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-align: center; text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;" align="center"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR">*</span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-align: center; text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;" align="center"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR"> </span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR">Oktobra prošle godine Carrion je organizovao uspelu izložbu FROM BOOKWORKS TO MAILWORKS. Ovog leta na izložbi ARTIST’S POSTAGE STAMPS AND CANCELLATIONS STAMPS okupio je 150 umetnika iz 25 zemalja. Umetnici su izlagali originalne poštanske marke i materijale ispečatane svojim štambiljima. Mnogi su za ovu priliku kao: Roy Arden, Dan Barber, Gabriel Borba, Geoffrey Cook, Peter Frank, Tohei Horiike, Raul Marroquin, Romano Peli, Michaela Versari i drugi, napravili specijalne pečate.</span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR">Materijal sa izložbe štampan je u holandskom časopisu RUBBER sa obimnim uvodom Carriona pod nazivom PERSONAL WORLDS OR CULTURAL STRATEGIES?</span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR"> </span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR"> </span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-align: center; text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;" align="center"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR">*</span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-align: center; text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;" align="center"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR"> </span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR">Od S. Fishbein-a iz San Franciska crtež amrela u raznim položajima (Umbrella art).</span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR"> </span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-align: center; text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;" align="center"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR">*</span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-align: center; text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;" align="center"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR"> </span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR">Odair Magalhaes iz Brazila sa svojom grupom, a uz pomoć Contemporary Art Museum of the Sao Paulo University i <i style="">Comisao paulista de danca</i>, organizuje izložbu: MAIL DANCE – WAYDADANCE (grafika, crteži, kolaži, predlozi, ideje slajdovi, videotejp).</span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR"> </span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR"> </span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-align: center; text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;" align="center"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR"> </span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-align: center; text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;" align="center"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR"> </span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-align: center; text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;" align="center"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR"> </span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-align: center; text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;" align="center"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR">*</span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-align: center; text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;" align="center"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR"> </span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR">Katalog Galantai Gyogy-a umetnika iz Budimpešte sa izložbe u umetničkom klubu <i style="">Feszek </i>24. oktobra 1978. godine. Izložbu je otvorila Anna Banana iz San Franciska poznata po tome što je neodadaizam obogatila „teorijom bananologije“.</span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR">Otvaranje izložbe proteklo je tako što je Ana pročitala tekst jednog poznatog mađarskog kritičara o Galantai Gyorgy-u pisan za tu priliku. Tekst je, naravno, bio na mađarskom jeziku. Ana Banana osim engleskog ne zna ni jedan drugi jezik. Tako je na opšte zadovoljstvo prisutne publike i Banana imala svoj performans.</span></span></p> <p style="font-family: georgia;font-family:georgia;" class="MsoNormal"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR"> </span></span></p> <p style="font-family: georgia;font-family:georgia;" class="MsoNormal"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR"> </span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-align: center; font-family: georgia;font-family:georgia;" align="center"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR">*</span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-align: center; font-family: georgia;font-family:georgia;" align="center"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR"> </span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR">Curt Stenvert: OBJEKTE 1962-1978 u galeriji <i style="">Harlekin Art</i> iz Vizbadena-Erbenhajma. Na poslednjoj strani kataloga galerija najavljuje, za Internacionalni sajam umetnosti u Bazelu (13-18. VI 1979, izdanje: Marina Abramović) Ulay: RAUMINSTALLATION – FOTODOKUMENTATION.</span></span></p> <p style="font-family: georgia;font-family:georgia;" class="MsoNormal"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR"> </span></span></p> <p style="font-family: georgia;font-family:georgia;" class="MsoNormal"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR"> </span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-align: center; font-family: georgia;font-family:georgia;" align="center"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR">*</span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-align: center; font-family: georgia;font-family:georgia;" align="center"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR"> </span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR">Konceptualna akcija iz Japana. Tohei Horiike dostavlja Documentation sheets PROJEKT: TWO DEFINITION NOTES AND ONE PROPOSAL. Od prikupljenog materijala (odgovora pozvanih umetnika) Horiike organizuje izložbe u Japanu i Americi.</span></span></p> <p style="font-family: georgia;font-family:georgia;" class="MsoNormal"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR"> </span></span></p> <p style="font-family: georgia;font-family:georgia;" class="MsoNormal"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR"> </span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-align: center; text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;" align="center"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR"> </span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR"> </span></span></p> <p style="font-family: georgia;font-family:georgia;" class="MsoNormal"><span style="font-size:130%;"> </span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR"> </span></span></p>Miroljub Todorovichttp://www.blogger.com/profile/08722630911818111543noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-7035870204541607072.post-31902962107442039432010-12-13T05:28:00.000-08:002010-12-24T10:35:49.114-08:00OD DADAIZMA DO SOCIJALNOG ANGAŽMANA<!--[if gte mso 9]><xml> <w:worddocument> <w:view>Normal</w:View> <w:zoom>0</w:Zoom> <w:punctuationkerning/> <w:validateagainstschemas/> <w:saveifxmlinvalid>false</w:SaveIfXMLInvalid> <w:ignoremixedcontent>false</w:IgnoreMixedContent> <w:alwaysshowplaceholdertext>false</w:AlwaysShowPlaceholderText> <w:compatibility> <w:breakwrappedtables/> <w:snaptogridincell/> <w:wraptextwithpunct/> <w:useasianbreakrules/> <w:dontgrowautofit/> </w:Compatibility> <w:browserlevel>MicrosoftInternetExplorer4</w:BrowserLevel> </w:WordDocument> </xml><![endif]--><!--[if gte mso 9]><xml> <w:latentstyles deflockedstate="false" latentstylecount="156"> </w:LatentStyles> </xml><![endif]--><!--[if gte mso 10]> <style> /* Style Definitions */ table.MsoNormalTable {mso-style-name:"Table Normal"; mso-tstyle-rowband-size:0; mso-tstyle-colband-size:0; mso-style-noshow:yes; mso-style-parent:""; mso-padding-alt:0cm 5.4pt 0cm 5.4pt; mso-para-margin:0cm; mso-para-margin-bottom:.0001pt; mso-pagination:widow-orphan; font-size:10.0pt; font-family:"Times New Roman"; mso-ansi-language:#0400; mso-fareast-language:#0400; mso-bidi-language:#0400;} </style> <![endif]--> <p style="font-family: georgia;font-family:georgia;" class="MsoNormal"><span style="font-size:130%;"> </span></p> <p style="font-family: georgia;font-family:georgia;" class="MsoNormal"><span style="font-size:130%;"> </span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;"><b><span lang="SR">OD DADAIZMA DO</span></b></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;"><b><span lang="SR">SOCIJALNOG ANGAŽMANA</span></b></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;"><span lang="SR"> </span></span></p> <p style="font-family: georgia;font-family:georgia;" class="MsoNormal"><span style="font-size:130%;"><span lang="SR"> </span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;"><span lang="SR">Stvaralaštvo Džona Hartfilda (John Heartfild) (1), nemačkog umetnika, vezano je za nekoliko karakterističnih momenata. Jedan od njih je avangardistički i antitradicionalistički stav. On se najpre izražava u njegovim fotomontažama, kojima je u najvećoj meri, na izložbu u SANU (2) i predstavljen našoj publici. Drugi je – neprestana borba protiv socijalne nepravde i ugnjetavanja, posebno protiv nacističkog režima, kojoj ovaj vrsni umetnik posvećuje najveći deo svog života.</span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;"><span lang="SR">Rođen u Berlinu-Šmargendorfu 1891. godine, Hartfild je studirao na umetničkim akademijama u Minhenu i Berlinu. Već od samog početka opredeljuje se za nove umetničke discipline i posebno radi na plakatu i dizajnu knjige. Godine 1916. počinje sa tipografskom montažom mesečnog časopisa <i style="">Nova omladina</i> i svojim oštrim protestima protiv rata dolazi u sukob s nemačkom policijom.</span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;"><span lang="SR">Tih godina ovaj avangardni umetnik započinje svoje aktivno učešće u poznatoj Berlinskoj Dadi (Berlinska dadaistička grupa), zajedno sa Georgom Grosom (Georg Grosz) i Raulom Hausmanom (Raoul Hausmann). Prema svedočenju Hansa Rihtera (Hans Richter) (3) tada je, u okviru Berlinske Dade, nastala i fotomontaža kao nova likovna tehnika. „Glavni pobornici ovog pravca – kaže Rihter – bili su Raoul Hausmann nazvan dadazof i John Heartfild, nosilac počasnog naziva <i style="">fotomonter</i>.“ Kao dadaista Hartfild sarađuje u Hausmanovom časopisu <i style="">Der Dada</i>, a zajedno sa Grosom i Hausmanom organizuje Prvi međunarodni sajam Dade u Berlinu 1920. godine gde izlaže svoje fotomontaže.</span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;"><span lang="SR">Neposredno nakon završetka prvog svetskog rata Hartfild pristupa komunističkoj partiji i sve do 1933. godine, i dolaska Hitlera na vlast, radi na plakatima, kolažima, montaži rukopisa, fotomontaži i agitaciji.</span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;"><span lang="SR">Cela Hartfildova umetnost tog vremena posvećena je socijalnoj borbi. Oštrica njegovih nadahnutih plakata i fotomontaža nevosmisleno je uperena protiv društvene bede i ugnjetavanja svih vrsta; protiv nemačkog militarizma koji se, samo nekoliko godina posle poraza u prvom, već sprema za drugi svetski rat.</span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;"><span lang="SR">To je najuočljivije u jednoj od umetnikovih fotomontaža pod nazivom: <i style="">Deset godina kasnije: Očevi i sinovi 1924</i>, objavljenoj, kao i većina njegovih radova, u berlinskom <i style="">Radničkom ilustrovanom časopisu</i>.</span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;"><span lang="SR">U prvom planu tog snažno konstruisanog dela s rafiniranim psihološkim dejstvom su mrtvački kosturi bivših ratnika, u stavu mirno, na čelu s vrhovnim vojvodom Hindenburgom, simboličnom figurom nemačkog militarizma, potonjim predsednikom države i čovekom koji je omogućio da se Hitler dočepa vlasti. U donjem delu vidimo grupu dečaka desetogodišnjaka, buduće topovsko mesto, u punoj ratnoj spremi.</span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;"><span lang="SR">Ekonomijom sredstava umetnik ostvaruje sugestivnu sintezu jezičkog i vizuelnog. Delo zrači svojom čvrstom kompozicionom celinom. Verbalno i pikturalno ovde se spajaju u poruku s određenim dejstvom. Angažovana i socijalna poruka nije „pokrila“ poetsku. Naprotiv, one obrazuju vidljivo revolucionarno-estetsko jedinstvo.</span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;"><span lang="SR">Posle 1933. godine i dolaska Hitlera na vlast, Hartfild odlazi u izgnanstvo u Čehoslovačku, a nakon okupacije ove zemlje u Englesku.</span></span></p> <p style="font-family: georgia;font-family:georgia;" class="MsoNormal"><span style="font-size:130%;"><span lang="SR">Vreme izgnanstva on popunjava neprekidnom borbom protiv nacizma.</span></span></p> <p style="font-family: georgia;font-family:georgia;" class="MsoNormal"><span style="font-size:130%;"><span lang="SR">Otvoreno i neposredno reaguje na neuralgične probleme u tadašnjoj Evropi i Nemačkoj: ubrzanu militarizaciju i fašizaciju, paljenje Rajhstaga, nacistička osvajanja, španski građanski rat, generala Franka, Musolinijevo osvajanje Etiopije.</span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;"><span lang="SR">Nacisti ne ostavljaju Hartfilda na miru ni u izgnanstvu. Nemačka ambasada zahteva da se njegovi radovi uklone sa izložbe u Pragu, a nakon Minhenskog sporazuma Hitlerova vlada traži da joj se umetnik izruči. Kraj rata Hartfild je dočekao u Njujorlku gde je neko vreme živeo i radio. Avgusta 1950. godine nastanjuje se u Demokratskoj Republici Nemačkoj. Od tada do svoje smrti, u Berlinu 1968, on intenzivno radi na dizajnu knjige, plakatima i scenografiji za izdavačke kuće i pozorišta. Za svoj rad dobija najviša priznanja i nagrade. Postaje redovni član Akademije umetnosti.</span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;"><span lang="SR">Već smo naglasili dve osnovne komponente koje Hartfildovu umetnost čine aktuelnom i danas: socijalno-revolucionarnu poruku i avangardizam. Te dve komponente su neodvojive u njegovim delima.</span></span></p> <p style="font-family: georgia;font-family:georgia;" class="MsoNormal"><span style="font-size:130%;"><span lang="SR">Svoje izvore nalaze u svakodnevnom i aktuelnom. Njegov neposredni odraz su akcija, angažovanje, borba.</span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;"><span lang="SR">Na Hartfildovo stvaralaštvo se u potpunosti može primeniti lukačevska definicija umetnosti kao dijalektičkog saznavanja stvarnosti i dinamičkog jedinstva, sinteze protivurečnosti toliko karakterističnih za sam život. Nju bi određivale „integralna spoznaja“ i „proleterska univerzalnost“, čime duša umetnikova postaje ogledalo sveta što kroz intenziviranu svest i imaginaciju odražava preoblikovane fragmente stvarnosti.</span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;"><span lang="SR">Druga komponenta koju smo spomenuli je avangardizam. Izražava se u fotomontaži, tehnici koja je, kao što smo videli, nastala u Berlinskoj Dadi. Ona je najpre i najradije korišćena u dadaizmu, ali je kasnije kao antitradicionalistički i eksperimentalni oblik umetničkog stvaralaštva prihvataju i nadrealisti.</span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;"><span lang="SR">U fotomontaži umetnik više ne radi paletom i bojom. Osnovni gradilački materijal su fotografije i teklstovi. Poruka se zasniva na nekoj vrsti sinteze verbalnog i vizuelnog, gde se ova dva medija izvanredno dopunjuju.</span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;"><span lang="SR">Zanimljivo je da su tehniku fotomontaže i kolaža prihvatile i nove avangardne struje pedesetih i šezdesetih godina, od pop-arta do vizuelne poezije. Posebno je razvijena u okviru vizuelnog pesništva i postala je veoma efektan način njenog izražavanja, Mnogi pesnici Španije, Italije, Francuske i Portugalije koriste je u neposrednoj društveno-političkoj borbi. Prema rečima portuglaskog pesnika De Mela e Kastra, tokom portuglaske revolucije u aprilu 1974. godine došlo je do stvaranja spontane narodne vizuelne poezije. Ljudi, borci, stvarali su na posterima, prometnim znacima, transparentima i drugom aktivističkom materijalu, i ne sluteći, vizuelnu poeziju „koja mnogo kaže i čija poruka nadilazi trenutak u kojem je nastala“.</span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;"><span lang="SR">Tako nam se i dela koja je Hartfild stvarao još pre pedeset godina sada ukazuju u jednom sasvim novom svetlu: kao neprekidno obnavljanje umetnosti. Povezujući to s njegovim ranim dadaističkim avangardizmom i kasnijom angažovanošću na socijalno-revolucionarnom planu, možemo na kraju, s pravom ponoviti reči Bertolda Brehta da je Džon Hartfild jedan od najistaknutijih evropskih umetnika i veliki društveni kritičar svog vremena.</span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;"><span lang="SR"> </span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;"><span lang="SR"> </span></span></p> <p style="font-family: georgia;font-family:georgia;" class="MsoNormal"><span style="font-size:130%;"><span lang="SR">Napomene:</span></span></p> <p style="font-family: georgia;font-family:georgia;" class="MsoNormal"><span style="font-size:130%;"><span lang="SR"> </span></span></p> <p style="font-family: georgia;font-family:georgia;" class="MsoNormal"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR">(1) Pravo ime Džona Hartfilda je Helmut Herzfelde.</span></span></p> <p style="font-family: georgia;font-family:georgia;" class="MsoNormal"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR"> </span></span></p> <p style="font-family: georgia;font-family:georgia;" class="MsoNormal"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR">(2) Tekst je objavljen u listu <i>Rad </i><span style=""> </span>27.2.1976. godine kao prikaz Hartfildove izložbe u galeriji SANU, pod naslovom </span><span style="">“</span><span style="" lang="SR">Angažovani umetnik na delu</span><span style="">” </span><span style="" lang="SR">(Naslov je dao urednik lista). Ovde se tekst objavljuje bez skraćenja i sa nekim manjim izmenama i dopunama.</span></span></p> <p style="font-family: georgia;font-family:georgia;" class="MsoNormal"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR"> </span></span></p> <p style="font-family: georgia;font-family:georgia;" class="MsoNormal"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR">(3) Hans Richter u predgovoru kataloga izložbe <i>Dada 1916-1966</i>, Muzej savremene umetnosti, Beograd 1971, Goethe-Institut, Munchen 1971 str. 10-11.</span></span></p> <p style="font-family: georgia;font-family:georgia;" class="MsoNormal"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR">U istom katalogu na strani 95, u biografskoj belešci o Džonu Hartfildu, kaže se da je on </span><span style="">“</span><span style="" lang="SR">sa svojim bratom Wielandom Herzfeldom 1916 godine pronašao fotomontažu.</span><span style="">”</span><span style="" lang="SR"> Zanimljivo je da je mnogo godina kasnije došlo do spora između Georga Grosa i Džona Hartfilda s jedne i Raula Hausmana s druge strane oko prvenstva pronalaženja fotomontaže<span style=""> </span>Hausman je, naime, tvrdio da je on pre ove dvojice svojih berlinskih drugova inaugurisao novu </span><span style="">“l</span><span style="" lang="SR">likovnu tehniku</span><span style="">”.</span><span style="" lang="SR"> </span></span></p> <p style="font-family: georgia;font-family:georgia;" class="MsoNormal"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR"> </span></span></p> <p style="font-family: georgia;font-family:georgia;" class="MsoNormal"><span style="font-size:130%;"><span lang="SR"> </span></span></p>Miroljub Todorovichttp://www.blogger.com/profile/08722630911818111543noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-7035870204541607072.post-84507034749740187212010-12-10T13:10:00.000-08:002010-12-24T10:36:33.906-08:00SIGNALIZAM U AKCIJI - SCIJENTIZAM<!--[if gte mso 9]><xml> <w:worddocument> <w:view>Normal</w:View> <w:zoom>0</w:Zoom> <w:punctuationkerning/> <w:validateagainstschemas/> <w:saveifxmlinvalid>false</w:SaveIfXMLInvalid> <w:ignoremixedcontent>false</w:IgnoreMixedContent> <w:alwaysshowplaceholdertext>false</w:AlwaysShowPlaceholderText> <w:compatibility> <w:breakwrappedtables/> <w:snaptogridincell/> <w:wraptextwithpunct/> <w:useasianbreakrules/> <w:dontgrowautofit/> </w:Compatibility> <w:browserlevel>MicrosoftInternetExplorer4</w:BrowserLevel> </w:WordDocument> </xml><![endif]--><!--[if gte mso 9]><xml> <w:latentstyles deflockedstate="false" latentstylecount="156"> </w:LatentStyles> </xml><![endif]--><!--[if gte mso 10]> <style> /* Style Definitions */ table.MsoNormalTable {mso-style-name:"Table Normal"; mso-tstyle-rowband-size:0; mso-tstyle-colband-size:0; mso-style-noshow:yes; mso-style-parent:""; mso-padding-alt:0cm 5.4pt 0cm 5.4pt; mso-para-margin:0cm; mso-para-margin-bottom:.0001pt; mso-pagination:widow-orphan; font-size:10.0pt; font-family:"Times New Roman"; mso-ansi-language:#0400; mso-fareast-language:#0400; mso-bidi-language:#0400;} </style> <![endif]--> <p style="font-family: georgia;font-family:georgia;" class="MsoNormal"><span style="font-size:130%;"> </span></p><p style="font-weight: bold; font-family: georgia;font-family:georgia;" class="MsoNormal"><span style="font-size:130%;"><br /></span></p> <h1 style="text-indent: 36pt; font-weight: bold; font-family: georgia;font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;">SIGNALIZAM U AKCIJI</span></h1> <p style="font-family: georgia;font-family:georgia;" class="MsoNormal"><span style="font-size:130%;"><b> </b></span></p> <p style="font-family: georgia;font-family:georgia;" class="MsoNormal"><span style="font-size:130%;"> </span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt; font-weight: bold; font-family: georgia;font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;">SCIJENTIZAM</span></p> <p style="font-family: georgia;font-family:georgia;" class="MsoNormal"><span style="font-size:130%;"> </span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;">Prvobitna ideja signalizma je scijentizam – pokušaj sinteze poezije (literature) i egzaktnih nauka. To je već tada, šezdesetih godina, bio čitav jedan program revolucionisanja poezije, kulture, mišljenja. Ne samo pesnički bunt. Ne samo pokušaj već radikalni zahvat: seča i gradnja. Literarna, duhovna revolucija koja je gradila novi pogled na svet: planetrani kosmički – na ruševinama starog jezika i formi.</span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;">To je jedan sasvim novi, sasvim drugačiji prilaz literaturi, poeziji, jeziku, stvaranju uopšte. Planetarna opsednutost i kosmogonijska vizija drugih svetova, mogućeg života i izvan zemlje, tamo negde u dubinama kosmosa, u vrtlozima drugačijeg jezika i sveta.</span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;">Kosmos je materijalan, zapravo prepun je materije i energije koje su u neprekidnom kretanju, sudaranju, promenama, eksplozijama, stvaranju i razaranju. Čovek je deo kosmosa, najživlji, najtananiji, najkrhkiji. On je deo sveopšte igre sveta (kosmosa). U toj igri, u toj borbi on se oslanja na jezik, misao, pesmu. Za jedan novi svet bio je potreban novi jezik, novi način mišljenja, nova pesma. To je sve dala prva faza signalizma – scijentizam, ili, kako je kasnije nazvana, pesnička nauka.</span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;"> </span></p><p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;"><br /></span></p> <p style="font-family: georgia;font-family:georgia;" class="MsoNormal"><span style="font-size:130%;"> </span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt; font-weight: bold; font-family: georgia;font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;">SIGNALIZAM U AKCIJI</span></p> <p style="font-family: georgia;font-family:georgia;" class="MsoNormal"><span style="font-size:130%;"> </span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;">Scijentizam i pesnička nauka pre su proizvod jedne pesničke laboratorije, negoli agoničke grupne akcije, otvorene borbe u zagušenoj književnoj areni. Borba je usledila potom 1969. i 1970. godine kada dolazi do formiranja grupe i pokreta, do pojave prvog broja časopisa <i style="">Signal</i> i drugog i trećeg manifesta signalizma. Prvi manifest je još donkihotska borba sa “silama nemerljivim”. Godine koje su usledile bile su godine zajedničkih istupanja, novih manifesta, časopisa, izložbi, proglasa, otvorenih i prikrivenih rasprava, svađa, antologija, jednom reči: dinamike, života.</span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;">Borba s “pasivizmom jedne kulture” i njenim otvorenim i nedvosmislenim tradicionalizmom, ispoljenim najpre kroz raznorazne antologije i tekstove Milana Komnenića, Bogdana A. Popovića i drugih, u tom periodu je oštra, otvorena i bespoštedna. To nije bila borba putem neposrednih polemika, već borba stvaralačkom akcijom, delom. Nastajala su literarna dela koja su bila sasvim drugačija od svega onog što je do tada bilo stvoreno u našoj književnosti, u našoj kulturi. Signalizam je živeo kroz ta dela koja su rušila sve ranije predstave o poeziji i umetnosti. Atakovao je na najsvetiju stvar literature, na sam jezik. Ali više ne kao u prethodnoj fazi da ga samo zameni jednim novijim, svežim jezikom, već da ga sasvim istisne iz prostora književnosti. To je radila signalistička vizuelna poezija. Svela je čitav jezik na slovo, na znak. A kad joj ni to nije bilo dovoljno ostavila je praznu belu stranicu da govori, da zrači, da peva. Ima li kraja signalističkoj radikalnosti i vitalnosti? Čini nam se da nema. To potvrđuje jedan drugi oblik signalizma – kompjuterska poezija.</span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;">Čovek počinje u stvaralaštvu da upotrebljava mašine. U jednom momentu prestrašenim tradicionalistima, ali i bivšim nadrealističkim avangardistima, učinilo se da je mašina ukonila čoveka sa polja<span lang="SR"> kreacije i zauzela njegovo mesto. Odmah su počele tužbalice o</span> dehumanizaciji stvaralaštva, o mašinskoj umetnosti koja će uništiti ljudsko, o tragičnoj, gotovo hamletovskoj poziciji umetnika u elektronskoj civilizaciji. (1) Postavilo se po ko zna koji put pitanje o budućnosti umetnosti, svrsi umetnosti u tehnološkom društvu, da bi se na kraju postavila dijagnoza o smrti umetnosti.</span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;">To je, više nego očigledno, bio strah od mašine, strah od novoga, užasan strah, teskoba ugroženog bića. Tog straha, te dileme u signalizmu nije bilo. Nije bilo uopšte kolebanja u tome da se mašina upotrebi u stvaralačke svrhe. Nije bilo dileme da je to što je dobijeno uz njenu pomoć literatura, poetski tekst.</span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;">Probijene su mnoge granice, srušena vekovna pravila stvaralaštva i ono što je tom prilikom stvoreno bilo je do te mere novo da nije moglo ostati u tesnom odelu ranije estetike i teorije književnosti i umetnosti.</span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;">Stara, tradicionalistička literatura i umetnost pokušale su zadržati status quo uplašene ponornošću novina koje je doneo signalizam, nemogućnošću da se bar delimično prilagode, odlučnošću i radikalnošću kojom je signalizam nastupao kroz svoja dva najisturenija oblika: vizuelnu i kompjutersku poeziju.</span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;">Svoju istraživačku vitalnost signalizam je ispoljio i kroz druge oblike, možda manje radikalne od onih o kojim sam govorio, ali zato ne manje značajne za literaturu i umetnost. To se, pre svega, odnosi na šatrovačku, fenomenološku, aleatornu i stohastičku poeziju, gde su vidni napori da se što dublje prodre u jezik, da se ispita samo biće jezika kako bi se pronašle nove mogućnosti za njegovu pesničku upotrebu.</span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;"> </span></p><p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;"><br /></span></p><p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;"><br /></span></p> <p style="font-family: georgia;font-family:georgia;" class="MsoNormal"><span style="font-size:130%;"> </span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt; font-weight: bold; font-family: georgia;font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;">SIGNALIZAM KAO STVARALAČKI POKRET</span></p> <p style="font-family: georgia;font-family:georgia;" class="MsoNormal"><span style="font-size:130%;"> </span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;">Iz onog što sam već kazao jasno proizilazi da je signalizam stvaralački pokret. Organizovan, sa svojom predistorijom, istorijom i sadašnjim trajanjem.</span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;">Ne postoji više časopis kao stožer okupljanja, ali zato postoji jasno definisan program, teorija signalizma koja se i dalje razvija. Postoji još nekoliko ljudi, stvaralaca koji ne odustaju od signalizma i koji će, nadam se, kao istraživači biti uvek zaneti inspirativnim idejama ovog našeg pokreta.</span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;">Sada smo, zapravo, u situaciji da se mnoge ideje signalizma vešto ili nevešto preuzimaju od strane tradicionalista i neotradicionalista, kamufliraju i proturaju kao nove, originalne.</span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;">Književnost mora de se kreće, da se menja, inače bi odavno bila mrtva. Originalnost i radikalnost ideja signalizma bila je ogromna u vremenu kada su one bile izrečene. Rušio se i bacao u prah i pepeo čitav jedan literarni i umetnički sistem zasnovan na tradicionalizmu, establišment koji je vladao u kulturi. Zato su vremenom pojedini tradicionalisti i nova generacija neotradicioanlista počeli da preuzimaju od signalizma mnogo toga što im je odgovaralo, vešto prerušavajući to preuzimanje, istovremeno postajući još ljući neprijatelji i negatori signalizma, valjda pomalo opterećeni i nekom vrstom griže savesti, ako </span></p> <p style="font-family: georgia;font-family:georgia;" class="MsoNormal"><span style="font-size:130%;">tako mogu da je nazovem.</span></p> <p style="font-family: georgia;font-family:georgia;" class="MsoNormal"><span style="font-size:130%;"> </span></p><p style="font-family: georgia;font-family:georgia;" class="MsoNormal"><span style="font-size:130%;"><br /></span></p> <p style="font-family: georgia;font-family:georgia;" class="MsoNormal"><span style="font-size:130%;"> </span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt; font-weight: bold; font-family: georgia;font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;">ODNOS SIGNALIZMA PREMA DRUGIM </span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt; font-weight: bold; font-family: georgia;font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;">AVANGARDNIM POKRETIMA</span></p> <p style="font-family: georgia;font-family:georgia;" class="MsoNormal"><span style="font-size:130%;"> </span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;">Taj problem može dvostruko da se sagleda: kao odnos signalizma prema ranijim avangardnim pokretima: futurizmu, dadaizmu, nadrealizmu, takozvanoj “istorijskoj avangardi”, kako je sada nazivaju neki teoretičari umetnosti, i odnos prema novim tendencijama u literaturi i umetnosti šezdesetih i sedamdesetih godina (konkretna i vizuelna poezija, spacijalizam itd.).</span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;">Iz manifesta i drugih tekstova nastalih u okviri signalizma, kao i iz tekstova o signalizmu kao pokretu, moguće je videti kakav je taj odnos. Signalizam u prvom svom manifestu (<i style="">Manifest pesničke nauke </i>1968. godine) (2) mnogo šta zamera futurizmu, ali isto tako prihvata, bar u najopštijem vidu, ideje koje su futurističke, ili bi mogle biti futurističke.</span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;">Sve te ideje, čija je opštost neosporna, sada se posmatraju u jednom sasvim drugačijem miljeu, ne više industrijske civilizacije, već nove tehnološke i elektronske ere. Futuristi su obožavali mašinu (automobil, lokomotivu), ali ta mašina je bitno drugačija od one koje su signalisti upotrebili da stvaraju umetnost (kompjuter). I odnos prema mašini je drugačiji. Za Marinetija mašina je lepša od Nike samotračke, dok je za signaliste kompjuter oruđe koje su upotebili da bi stvorili jedno umetničko, pesničko delo.</span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;">Veoma često neki neupućeni kritičari, čak dobronamerno, brkaju signalizam, ili barem neka od njegovih ostvarenja, sa nadrealizmom. To je sasvim pogrešno. Razlike su ogromne. Gotovo da su ova dva avangardna pokreta na suprotnim pozicijama. S druge strane, često ukazivanje na vezu i izvesne podudarnosti sa dadaizmom mislim da stoje. Na ovaj veoma inspirativan izvor signalista ukazivao je svojim tekstovima i Ljubiša Jocić. Od kirtičara neposrednu vezu između pojedinih signalističkih pesničkih oblika i dadaizma utvrđuje poljski naučnik i pesnik Julijan Kornhauzer u svojoj studiji: <i style="">Signalizam – program srpske eksperimentalne poezije</i>, Krakov 1981 (3) Izvesni rezultati u stohaističkoj poeziji (jedan od vidova signalizma), ali ne i postupak očigledno su veoma bliski dadaističkim pesničkim tvorevinama. Međutim, osnovna ideja o opštem ne-stvaralačkom nihilizmu i potpunoj anarhiji u umetnosti strana je signalizmu.</span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;">Što se tiče avangardnih struja šezdesetih i sedamdesetih godina u nekim tekstovima, ranije, već je istaknuta osnovna razlika između njih i signalizma.</span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;">Naš pokret se u odnosu na konkretnu, vizuelnu, letrističku i spacijalnu poeziju pokazuje kao kompleksniji, obuhvatniji sa širokom lepezom delovanja što podrazumeva i složeniji istraživački instrumentarij. S druge strane i ambicije signalizma su, u odnosu na to što su želele ove struje, znatno veće, ne samo revolucionisanje poezije, ili literature, već radikalni zahvati u svim oblastima umetnosti čovekovog življenja primereni novoj planetarnoj civilizaciji.</span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;"> </span></p><p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;"><br /></span></p> <p style="font-family: georgia;font-family:georgia;" class="MsoNormal"><span style="font-size:130%;"> </span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt; font-weight: bold; font-family: georgia;font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;">NOVE SNAGE SIGNALIZMA</span></p> <p style="font-family: georgia;font-family:georgia;" class="MsoNormal"><span style="font-size:130%;"> </span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;">Kao što je to više puta, u raznim prilikama, ranije naglašavano, signalizam je jedan otvoreni umetnički sistem dovoljno fleksibilan da se u njemu nađu kreativne ličnosti različitog naboja i mogućnosti istovremeno, sa raznovrsnim idejama, koristeći brojne stvaralačke metode u okvirima široko shvaćene oblasti avangardnih signalističkih istraživanja.</span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;">Od 1976. godine (4) kada smo se sabrali u kragujevačkim <i style="">Koracima</i> i dve godine kasnije kada smo predstavljeni u francuskom časopisu <i style="">Do(k)s</i> mnogo se toga izmenilo. Pojedinci su napustili signalizam, neki su se od njih čak okrenuli protiv siganlizma <span lang="SR">pišući, ili samo potpisujući nešto što su za njih drugi napisali. Stvorio se široki front lažne avangarde o čemu je pisao i Ljubiša Jocić, još pre nekoliko godina, braneći signalizam od beskrupuloznih napada onih, koji su u tim napadima videli šansu da izađu iz svoje duboke stvaralačke anonimnosti. (5) No o tome, ovom prilikom, neće biti reči.</span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;"><span lang="SR">Naš pokret je poslednjih godina dobio nekoliko zaista dragocenih ljudi, umetnika istraživača. Želim pre svega da ukažem na izuzetnu stvaralačku energiju Radomira Mašića, avangardnog umetnika iz Kule. Mašić pokriva najveći deo pojavnih oblika signalizma, posebno onih neverbalnih. Njegova poezija, prekoračivši granice verbalnog i vizuelno-linearnog, ušla je u trodimenzionalni prostor.</span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;"><span lang="SR">Krajem prošle godine pojavila se Mašićeva knjiga <i style="">Mail-art</i>, jedna od prvih knjiga ovakve vrste kod nas. U njoj se odmah uočava raznovrstan milje autorovih signalističkih istraživanja. Dominiraju oni radovi koji su veoma bliski vizuelnoj poeziji, a što je poznati italijanski pesnik i kritičar Michele Perfetti definisao kao „telepoezija – novi oblik komuniciranja.“</span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;"><span lang="SR">U drugoj knjizi <i style="">Ego</i>, koja uskoro treba da se pojavi, Mašić objavljuje svoja istraživanja u okviru signalističke gestualne poezije.</span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;"><i style=""><span lang="SR">Ego </span></i><span lang="SR">je poema koju čine pet delova. Pesnički materijal ovde je telo pesnika, a njegove „reči“ su gestovi. Pesma se „ispisuje“, stvara u prostoru sintezom neposredne (intuitivne) i programirane akcije. Pored gestualnih u tkivo pesme mogu biti ukomponovani i drugi elementu. U ovom slučaju to je plakat sa ispisanom rečju ego, koji se nalazi iza pesnika u svakom trenutku njegove akcije. Plakat se ovde može definisati i kao neka vrsta verbalnog pesničkog horizonta što stoji u neposrednoj vezi sa pesnikovim gestovima, dopunjujući ih, „objašnjavajući“ ih, šireći njihovu višeznačnost, nagrađujući jedno čisto polje kinezičkog dejstva.</span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;"><span lang="SR">Treći Mašićev rad, koji sam imao prilike da vidim, <i style="">Pojavljivanja </i>smatram, pre svega, svojevrsnom dopunom njegove gestualne poeme <i style="">Ego</i>. Dopunom u dvojakom smislu: najpre onom pesničkom, praktičnom, a onda i u jednom šire shvaćenom teorijskom. Zapravo podnaslov rada je „signalistički esej“. Elementima kojima autor operiše u ovom „eseju“ su telo, gest i već pomenuti plakat, što nas upozorava na činjenicu da Mašić pokušava da na jedan vizuelno-gestualan način pojasni i razloži svoje pesničke motive iz poeme <i style="">Ego</i>.</span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;"><span lang="SR">Jaroslav Supek ulazi u signalizam još 1975. godine radeći intenzivno na vizuelnoj poeziji. Zapaženo je njegovo učešće na izložbi <i style="">Signalizam</i> u Salonu Muzeja savremene umetnosti u Beogradu 1975. godine, a zastupljen je i u, do sada, najobimnijoj antologiji signalizma u časopisu <i style="">Koraci </i>broj 1-2, 1976. godine. Supekov rad, međutim, znatno je širi od onog što je prikazano i objavljeno. U poslednje vreme posebno su zanimljiva njegova nastojanja da teoretski fundira i obrazloži svoju viziju signalizma. Tako, na primer, u tekstu <i style="">Odlomak o signalizmu</i> čitamo njegovu odrednicu signala u kojoj ga razlučuje od znaka:</span></span></p> <p style="font-family: georgia;font-family:georgia;" class="MsoBodyTextIndent"><span style="font-size:130%;"><span lang="SR">„Signal, ne 'znak'. 'Znak' je pasivniji u odnosu na konstantno od /davanje sebe i okoline, kako ja(Jaroslav Supek) shvatam signal – davanje na znanje nekom (ostalima) da postojiš ti, odnosno JA. Znak je manje obuhvatan pojam. Ako se odnosi na čoveka on je jednovremen, kratkotrajan ('Dao mi je znak da mogu...'), naspram signala koji je konstantniji i duži ('Signalizirao mi je...').</span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;"><span lang="SR">Znak je prepoznatljiv proizvod čoveka i univerzuma. Signal u sebi sadrži znak, a može biti i čovek i univerzum.“</span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;"><span lang="SR">U svojoj, još neobjavljenoj, knjizi <b><i>I</i></b> Supek pokušava da jednim metapoetskim zahvatom objedini egzaktnu /prostorno-geometrijsku/ kosmološku i znakovno-vizuelnu strukturu složenog signalističkog pesničkog diskursa. Više nesvesno nego svesno oslanjajući se na Blanšoovu tvrdnju da je Malarme „bio iznenađen prirodom govora koja je označujuća i apstraktna“ Supek, pošavši od nekih sasvim opštih pojmova i relacija, preko kosmičko-egzaktnih uslovnosti, jednom imaginativnom „metodom“ pretvara signale u znake svoje poeme i konkretne slovne, verbalno-vizuelne jedinice koje će u sebi i dalje sadržati nešto od onog apstraktnog i kosmičkog sjaja.</span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;"><span lang="SR">Po Supeku jednostavnim listanjem knjige i prvobitno uočljiva ravan (označena kao crno obojena stranica) polako se pretvara u pravu, a onda u tačku. Tačka je zvezda, u stvari crna rupa, ovog metafizičkog sistema, koja se polako, pod dejstvom svojih unutarnjih sila, deformiše /ili struktuira/ u nama prepoznatljiv oblik slova I. To još nije slovo I, kako tvrdi Supek, već samo njegov „praosnov“ iz koga će se uz pomoć drugih tačaka i „crnih rupa“ razviti ostale brojne slovne i jezičke celine. Tako smo se jednom operacijom imaginiranja i selekcije koja „čini osnovu procesa prenošenja informacije“ (Jakobson) spustili iz tamnih zvezdanih prostora na belu stranicu knjige.</span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;"><span lang="SR">Na kraju, upozorio bih na rad Nade Marinković, posebno na ciklus njenih signalističkih vizuelnih pesama pod nazivom <i style="">Nuklearna botanika</i>.</span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;"><span lang="SR">Nada Marinković je fizičar, istraživač. Završila je fiziku na prirodno-matematičkom fakultetu, gde sada sprema i magistraturu. Radi u poznatom institutu „Boris Kidrič“ u Vinči na nuklearnom reaktoru. Sfera njenog vizuelno-istraživačkog rada upravo su procesi, znaci, simboli egzaktnih nauka, ono dakle što je bilo najavljeno i započeto još u prvoj fazi signalizma – scijentizmu. Kao naučnik i vizuelni pesnik Marinkovićeva se suvereno kreće tamnom i gustom šumom egzaktnih pojmova i simbola gde dominiraju: talasi, prostor, pozitroni, fluks svetlosti, neutrini, polje, plazma, interakcija, mezoni, nukleoni, itd.</span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;"><span lang="SR">U svojim signalističkim pesmama ova pesnikinja operiše verbalno-vizuelnim elementima. Razbija određene pojmove iz fizike (nuklearne fizike) izražene putem jezika, raspoređuje ih u prostor kombinujući u raznovrsne vizuelne celine zajedno sa egzaktnim simbolima.</span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;"><span lang="SR">Poznata je činjenica da čestice atomske strukture pored uobičajenog naziva (proton, elektron, itd) imaju i svoje simbole koji se koriste prilikom prikaza raznih reakcija i interakcija. Tako, na primer, naučni izraz p + 13AL27 – 12Mg24 + α<span style=""> </span>označava da je jezgro aluminijuma bombardovano protonima i da je, na taj način, dobijeno jezgro magnezijuma i<span style=""> </span>α – čestica. Upravo tu mogućnost kombinovanja jezičkog, vizuelnog i egzaktno-simbolskog često koristi Nada Marinković u svojim radovima pokušavajući da nasluti i izrazi nešto mnogo šire i dublje nego što je uobičajena (tekuća, tradicionalna) pesnička i naučna slika sveta.</span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;"><span lang="SR"> </span></span></p> <p style="font-family: georgia;font-family:georgia;" class="MsoNormal"><span style="font-size:130%;"><span lang="SR"><span style=""> </span>( Uvodni tekst u katalogu izložbe ''Signalizam '81'', Odžaci, 1981)</span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;"><span lang="SR"> </span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;"><span lang="SR"> </span></span></p> <p style="font-family: georgia;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR">Napomene:</span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt; font-family: georgia;font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;"><span lang="SR"> </span></span></p> <p style="font-family: georgia;font-family:georgia;" class="MsoNormal"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR">(1) Vidi Zoran Mišić: <i style="">Na vest o smrti čovekovoj, „Književnost“</i>, broj 11, 1969; Eli Finci: <i style="">Poezija iz mašine</i>, „Politika“, 21, mart 1970; Bogdan A. Popović: <i style="">Pesnička avangarda danas – šta je to?</i>, „Savremenik“, broj 4, april 1972.</span></span></p> <p style="font-family: georgia;font-family:georgia;" class="MsoNormal"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR"> </span></span></p> <p style="font-family: georgia;font-family:georgia;" class="MsoNormal"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR">(2) Miroljub Todorović: <i style="">Poezija – nauka</i> (Manifest pesničke nauke), „Polja“, broj 117-118, 1968. Isto u knjizi <i style="">Signalizam</i>, Niš, 1979, str. 76-79.</span></span></p> <p style="font-family: georgia;font-family:georgia;" class="MsoNormal"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR"> </span></span></p> <p style="font-family: georgia;font-family:georgia;" class="MsoNormal"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR">(3) Julijan Kornhauser: <i style="">Signalizam – Propozyeja serbskiej poezji eksperymentalnej, </i><span style="">Uniwersytet Jagiellonski</span>, Krakow, 1981, str. 1-172.</span></span></p> <p style="font-family: georgia;font-family:georgia;" class="MsoNormal"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR"> </span></span></p> <p style="font-family: georgia;font-family:georgia;" class="MsoNormal"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR">(4) Sredinom sedamdesetih godina naša tradicionalistička kritika, uglavnom, ćutanjem ignoriše siganlizam. To zapaža i Sveta Lukić u svom tekstu <i style="">Reč o signalizmu</i> („Večernje novosti“, 25. septembar 1976.), kada kaže da se ovaj naš pokret „više potvrdio u inostranstvu nego kod nas“. „Bez komentara ostaju posebne signalističke publikacije – nastavlja Lukić – kao i prezentacija u časopisima (poslednja, veoma instruktivna, bila je nedavno u kragujevačkim <i style="">Koracima</i>). Otpor signalizmu i njemu srodnim pokušajima kod nas je indirektan, ispoljava se u brižnoj, zaokupljenosti kritike i publike tradicionalnim oblicima umetnosti. A oni su polazna tačka signalističke negacije... Signalizam se obara na klasičan horizont poezije, na ‘posvećenu‘ umetnost u celini“.</span></span></p> <p style="font-family: georgia;font-family:georgia;" class="MsoNormal"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR"> </span></span></p> <p style="font-family: georgia;font-family:georgia;" class="MsoNormal"><span style="font-size:130%;"><span style="" lang="SR">(5) Videti tekstove Ljubiše Jocića: <i style="">Ponovo povodom signalizma, </i>„Umetnost“, broj 45-46, 1976, i <i style="">Opet fragmenti o signalizmu</i>, „Književna reč“, broj 60, 12. jul 1976.</span></span></p> <p style="font-family: georgia;font-family:georgia;" class="MsoNormal"><span style="font-size:130%;"><span lang="SR"> </span></span></p> <p style="font-family: georgia;font-family:georgia;" class="MsoNormal"><span style="font-size:130%;"><span lang="SR"> </span></span></p> <p style="font-family: georgia;font-family:georgia;" class="MsoNormal"><span style="font-size:130%;"><span lang="SR"> </span></span></p>Miroljub Todorovichttp://www.blogger.com/profile/08722630911818111543noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-7035870204541607072.post-55641514554174633482010-12-09T14:02:00.000-08:002010-12-24T10:37:37.839-08:00ALTER - NOVA KRITIČKA METODOLOGIJA - TREĆI TALAS MEJL-ART<!--[if gte mso 9]><xml> <w:worddocument> <w:view>Normal</w:View> <w:zoom>0</w:Zoom> <w:punctuationkerning/> <w:validateagainstschemas/> <w:saveifxmlinvalid>false</w:SaveIfXMLInvalid> <w:ignoremixedcontent>false</w:IgnoreMixedContent> <w:alwaysshowplaceholdertext>false</w:AlwaysShowPlaceholderText> <w:compatibility> <w:breakwrappedtables/> <w:snaptogridincell/> <w:wraptextwithpunct/> <w:useasianbreakrules/> <w:dontgrowautofit/> </w:Compatibility> <w:browserlevel>MicrosoftInternetExplorer4</w:BrowserLevel> </w:WordDocument> </xml><![endif]--><!--[if gte mso 9]><xml> <w:latentstyles deflockedstate="false" latentstylecount="156"> </w:LatentStyles> </xml><![endif]--><!--[if gte mso 10]> <style> /* Style Definitions */ table.MsoNormalTable {mso-style-name:"Table Normal"; mso-tstyle-rowband-size:0; mso-tstyle-colband-size:0; mso-style-noshow:yes; mso-style-parent:""; mso-padding-alt:0cm 5.4pt 0cm 5.4pt; mso-para-margin:0cm; mso-para-margin-bottom:.0001pt; mso-pagination:widow-orphan; font-size:10.0pt; font-family:"Times New Roman"; mso-ansi-language:#0400; mso-fareast-language:#0400; mso-bidi-language:#0400;} </style> <![endif]--> <p class="MsoNormal" style="font-family:georgia;"> </p> <p class="MsoNormal" style="font-family:georgia;"> </p> <p class="MsoNormal" style="font-family:georgia;"> </p> <h1 style="text-indent: 36pt;font-family:georgia;"><span lang="SR" style="font-size:130%;">ALTER</span></h1> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt;font-family:georgia;"><span lang="SR" style="font-size:130%;"> </span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt;font-family:georgia;"><span lang="SR" style="font-size:130%;"> </span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt;font-family:georgia;"><span lang="SR" style="font-size:130%;">Krajem šezdestih godina u našoj literaturi i umetnosti pojavljuje se avangardni talas koji još uvek, uprkos brojnim nesporazumima i razmimoilaženjima, žilavo egzistira. U nekim kulturama i sredinama u nas književna i likovna avangarda se oficijelizovala i postala dominantna snaga dok je u drugim još pod pritiskom institucionalizovanog tradicionalizma. Avangardna previranja tih godina donela su očigledne rezultate na planu oslobađanja od konvencija tradicionalne umetnosti i stvaranja nove poetike i estetike čiji su koreni delimično i u istorijskoj avangardi, a pre svega u dadaizmu, futurizmu, suprematizmu, u mišljenju i istraživanjima takvih stvaralačkih ličnosti kao što su: Dišan, Maljević, Cara i Apoliner.</span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt;font-family:georgia;"><span lang="SR" style="font-size:130%;">Novoformirani stvaralački pokreti: konkretizam, vizuelna poezija, signalizam, mejl-art, konceptualizam, tragaju za drugačijim oblicima književnog i likovnog izražavanja primerenim našoj civilizaciji, civilizaciji kraja dvadesetog veka. Teorija informacije i komunikacije, kibernetika dematerijalizacija umetnosti, razbijanje jezika, glas, slovo, prostor u žiži su interesovanja avangardnih istraživača. Otvaraju se sasvim novi do sada neslućeni prostori književnosti i umetnosti.</span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt;font-family:georgia;"><span lang="SR" style="font-size:130%;">Jedan od tih istraživača, „novih Huna“ (Kornhauzer), iz avangardnog talasa je i mladi novosadski pesnik i likovni umetnik Andrej Tišma, koji kako sam navodi počinje sa istraživanjima 1972. godine. Njegova knjiga „Alter“, gde su sakupljeni alternativni radovi od 1972 do 1982, podeljena je na osam ciklusa: <i style="">Akcije, Knjiga Dokumenata, Letrizam, Pečati, Knjiga No, Mail art akcije, Serija „Osobe“</i>, i <i style="">Slike sa komentarima</i>. Svaki ciklus predstavlja jedan od oblika, vidova Tišminog avangardnog angažmana u vizuelnoj poeziji, mejl artu, ili nečem što bismo, za ovu priliku, nazvali konceptualnom umetnošću. Akcije ovog autora dešavaju se u prostorima takozvanog proširenog, ali istovremeno međusobno isprepletanog likovnog i literarnog medija. U istu semantičku ravan dovode se reč, gest, matematički simbol, slučajno izabrana fotografija da bi u informativno-estetsku energiju pretvorili svoj tek nagovešteni i protivurečni semantizam.</span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt;font-family:georgia;"><span lang="SR" style="font-size:130%;">Posebno su zanimljiva Tišmina istraživanja u mail-artu, relativno novoj umetničkoj disciplini, koja je poslednjih godina doživela pravu ekspanziju potiskujući konceptualizam, konkretnu i vizuelnu poeziju. Tišma u mail-art radovima upotrebljava pečate sopstvene izrade sa različitim porukama (<i style="">remek delo, master piece, neopisivo, undescribable</i>) koje otiskuje na dopsinicama i drugom komunikativnom materijalu, ili, pak njima interveniše na oficijelnim, ponajčešće banalnim razglednicama menjajući njihov kič, izgled i poruku u relevantan <i style="">poetski sadržaj</i>. Na taj način čini nam se da Andrej Tišma u potpunosti prihvata inspirativna estetička načela Klausa Groha, nemačkog avangardnog umetnika i teoretičara, koji polazi od toga da je svako umetničko delo „rezultat obrađivanja sredine“ i da svako takvo obrađivanje „ostavlja za sobom tragove“. U tom procesu prema Grohu „pečat predstavlja veoma važan oblik umetničkog stvaranja, pošto ni u jednom načinu stvaralačke produkcije nije moguća takva demokratizacija i multiplikacija proizvoda izvan svih društvenih i političkih granica, bez problema i širom čitavog sveta“.</span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt;font-family:georgia;"><span lang="SR" style="font-size:130%;"> </span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt;font-family:georgia;"><span lang="SR" style="font-size:130%;"><span style=""> </span>1987.</span></p><p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt;font-family:georgia;"><br /></p><p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt;font-family:georgia;"><br /></p><p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt;font-family:georgia;"><span lang="SR" style="font-size:130%;"><br /></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt;font-family:georgia;"><span lang="SR" style="font-size:130%;"> </span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt;font-family:georgia;"><span lang="SR" style="font-size:130%;"> </span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt;font-family:georgia;"><span lang="SR" style="font-size:130%;"> </span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt;font-family:georgia;"><span lang="SR" style="font-size:130%;"> </span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt;font-family:georgia;"><span lang="SR" style="font-size:130%;"> </span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt;font-family:georgia;"><span lang="SR" style="font-size:130%;"> </span></p> <h3 style="font-family:georgia;"><span lang="SR" style="font-size:130%;">NOVA KRITIČKA METODOLOGIJA*</span></h3> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt;font-family:georgia;"><span lang="SR" style="font-size:130%;"> </span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt;font-family:georgia;"><span lang="SR" style="font-size:130%;"> </span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt;font-family:georgia;"><span lang="SR" style="font-size:130%;">Pesnik Ljubiša Jocić nije imao sreće sa našom kritikom. Na prste jedne ruke, rekao bih, mogu se nabrojati iole pristojnije analize njegovog obimnog pesničkog opusa.</span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt;font-family:georgia;"><span lang="SR" style="font-size:130%;">Šta je doprinelo tome da se Ljubiša Jocić gurne na samu marginu srpske književnosti? Pre svega činjenica da je, za razliku od brojnih srpskih pesnika, svojih vršnjaka, koji su posle početnih „modernističkih“ izleta, kasnije veoma brzo proklamovali svoj „povratak izvornoj tradiciji“, Ljubiša Jocić iz jedne pesničke avanture – nadrealizma, pri kraju svog života ušao je u drugu avanturu duha – signalizam. I upravo ta doslednost Ljubiše Jocića kao nekonvencionalnog pesnika, u jednoj kulturi i literaturi kao što je srpska gde je oduvek glavnu reč vodila tradicionalistička i evidentno konzervativna pesnička struja i njeni kritičarski zagovornici, učinila je da njegovo delo ni za života, ni, evo, osam godina nakon smrti ne bude vrednovano onako kako to zaslužuje. S te strane čini mi se da je esej Živana Živkovića <i style="">Signalistička poezija</i> <i style="">Ljubiše Jocića</i> neosporno pionirski poduhvat da se kritički osvetli poslednja, signalistička faza ovog autentičnog avangardiste koji je predstavljao, u našoj književnosti, neku vrstu mosta između takozvane istorijske avangarde i signalizma.</span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt;font-family:georgia;"><span lang="SR" style="font-size:130%;">Ljubiša Jocić ulazi u signalizam sredinom 1975. godine i sve do svoje smrti, marta 1978, veoma aktivno učestvuje u njemu kao pesnik, polemičar sa lažnom avangardom i tradicionalistima, izlagač na signalističkim izložbama, prikazivač rada nekolicine signalističkih stvaralaca, inicijator brojnih razgovora gde se raspravljalo o dadaizmu, nadrealizmu i ponajviše signalizmu, njegovom tenutnom učinku u stvaranju nove literarne i umetničke prakse, njegovoj budućnosti, etc. Prema sopstvenim rečima, Jocić signalizam budno prati još od prvog manifesta i formiranja pokreta 1968 i 1969 godine, prihvatajući njegova avangardna načela i primenjujući stvaralačke postupke koje je signalizam uveo u našu poeziju.</span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt;font-family:georgia;"><span lang="SR" style="font-size:130%;">Pojava aleatorne, stohastičke i fenomenološke poezije, krajem šezdesetih godina presudno je, i bitno, uticala na dalja kretanja i tokove savremene srpske poezije. Koristeći literarne novine, kojima je signalizam revolucionisao našu poeziju, i kombinujući ih sa ranijim nadrealističkim iskustvom – kako to u svom eseju veoma plastično i upečatljivo pokazuje Živković – Ljubiša Jocić je ostvario vrhunske domete, kako svog i signalističkog, tako isto i srpskog modernog pesništva. </span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt;font-family:georgia;"><span lang="SR" style="font-size:130%;">U eseju <i style="">Signalistička poezija</i> <i style="">Ljubiše Jocića</i>, na osnovu proučavanja ukupnog pesnikovog učinka iz njegove poslednje faze (zbirke <i style="">Mesečina u tetrapaku</i> i <i style="">Koliko je sati</i>), ne izostavljajući pritom ni analizu, u našoj periodici posthumno štampanih pesama, iz najavljene, ali još neobjavljene zbirke <i style="">Nulti čas</i>, Živan Živković veoma precizno uspeva da nam predoči osnovne odlike antropologije i kosmologije Jocićeve pesničke pustolovine.</span></p> <p class="MsoBodyTextIndent" style="font-family:georgia;"><span lang="SR" style="font-size:130%;">Ocrtavajući pesnikov specifičan stav i postupke u okvirima signalističke poezije i poetike, Živković svoju kritičarsku sondu upravlja ka samim ontološkim čvorištima Jocićevog pesničkog diskursa. U svom analitičkom postupku ovaj kritičar polazi od nekih uočljivih (vidljivih) poetskih detalja i rezultata da bi, otkrivajući sloj po sloj ludičke asocijativnosti, jezičke zaumnosti, civilizacijske opsednutosti, ritamsko-muzičke efektivnosti, etc., postupno i kompleksno zahvatio bitne konstante pesnikovog završnog opusa jednom svojevrsnom kritičkom metodologijiom. Ta metodologija tumačenja, ne samo Jocićevog signalističkog pesništva već i niza drugih književnih i šire umetničkih tvorevina, u Živkovićevom esejističkom postupku podrazumeva kako osvetljavanje njihovih gnoseoloških, tako isto i ontoloških polazišta. To se, uostalom, najbolje vidi baš u ovom kritičkom osvrtu Živana Živkovića, gde je jedna specifična i plodotvorna sinteza estetičko-teorijskog i knjževno-istorijskog načina sagledavanja i analize umetničkog dela, i ovog puta, kao i u prethodnim njegovim ostvarenjima, dala izvanredne rezultate.</span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt;font-family:georgia;"><span lang="SR" style="font-size:130%;"> </span></p> <p class="MsoNormal" style="font-family:georgia;"><span lang="SR" style="font-size:130%;"> </span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt;font-family:georgia;"><span lang="SR" style="font-size:130%;"> </span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt;font-family:georgia;"><span lang="SR" style="font-size:130%;">*Živan Živković, SIGNALISTIČKA POEZIJA LJUBIŠE JOCIĆA, Beograd, Zbornik radova Pedagoške akademije za obrazovanje vaspitača (poseban otisak) 1986.</span></p><p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt;font-family:georgia;"><br /></p><p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt;font-family:georgia;"><br /></p><p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt;font-family:georgia;"><span lang="SR" style="font-size:130%;"><br /></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt;font-family:georgia;"><span lang="SR" style="font-size:130%;"> </span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt;font-family:georgia;"><span lang="SR" style="font-size:130%;"> </span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt;font-family:georgia;"><span lang="SR" style="font-size:130%;"> </span></p> <p class="MsoNormal" style="font-family: georgia;"><span lang="SR" style="font-size:130%;"> </span></p> <p class="MsoNormal" face="georgia"><span lang="SR" style="font-size:130%;"> </span></p> <h3 style="font-family:georgia;"><span lang="SR" style="font-size:130%;">TREĆI TALAS MEJL-ART</span></h3> <p class="MsoNormal" face="georgia"><span lang="SR" style="font-size:130%;"> </span></p> <p class="MsoNormal" face="georgia"><span lang="SR" style="font-size:130%;"> </span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt;font-family:georgia;"><span lang="SR" style="font-size:130%;">Činjenica je da mail-art nastaje početkom šezdesetih godina, a svoju pravu stvaralačku eksploziju i ekspanziju doživljava krajem sedamdesetih. Osamdesete godine, međutim, nisu označile kreativnu stagnaciju i kraj ovog velikog i po svemu izuzetnog međunarodnog umetničkog pokreta. Naprotiv, broj učesnika u komunikativnoj mreži (network) povećao se, a samim tim i broj izložbi, časopisa i drugih publikacija posvećenih mejl-artu (1)</span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt;font-family:georgia;"><span lang="SR" style="font-size:130%;">U ovom, uslovno nazvanom trećem talasu mejl-arta aktivno učestvuje i nekoliko jugoslovenskih umetnika. Najistaknutije mesto među njima svakako pripada Nenadu Bogdanoviću i Dobrici Kampereliću.</span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt;font-family:georgia;"><span lang="SR" style="font-size:130%;">Nenad Bogdanović živi i radi daleko od naših kulturnih centara, u vojvođanskom mestu Odžaci, što mu ni malo nije smetalo da postane jedan od vodećih jugoslovensakih umetnika u trećem talasu mejl-arta. Jedna od prvih Bogdanovićevih akcija, kojom on stupa na međunarodnu avangardnu scenu, bila je projekt <i style="">Dovrši marku</i> iz 1981. godine. Posle nekoliko samostalnih izložbi, on 1984 godine organizuje izložbu – akciju <i style="">Jugoslovenska umetnost telegramom</i>. Izložba je održana u Odžacima (više umetnika poslalo je svoje priloge – poruke u obliku telegrama) i to je, koliko je meni poznato, bila prva izložba i akcija ovakve vrste u našoj zemlji. Te iste godine Bogdanović pokreće mail-art bilten <i style="">Second Manifesto </i>i reviju <i style="">Total</i>. </span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt;font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;"><i style=""><span lang="SR">Second Manifesto</span></i></span><span lang="SR" style="font-size:130%;"> donosi kraće tekstove o mejl-artu i obaveštenja o izložbama i akcijama naših i stranih autora na engleskom i srpskom jeziku. <i style="">Total</i> je mnogo kompleksniji projekat i svakako će imati svoje mesto u mejl-art istoriji novijeg datuma. Po ideji i načinu kako je realizovan <i style="">Total</i> je sličan nekim revijama koje su izdavali početkom i sredinom sedamdesetih godina Italijan Romano Peli, Englez Jeremy Adler, Čeh J. H. Kocman i neki drugi avangardni umetnici. Zapravo Bogdanović zatraži od umetnika da mu tekst ili vizuelni, odnosno mejl-art rad, umnoži u 133 primeraka u formatu 6x6 i pošalje. Ovako dostavljene radove (među kojima često ima ručno pravljenih i veoma uspelih originala), Bogdanović stavlja u korice, povezuje i distribuira kao „contemporary art review“. Do sada se pojavilo petnaest brojeva <i style="">Totala</i>. Saradnika ima dosta i ako nekoga treba posebno izdvojiti to su: Japanac Ryosuke Cohen, cenjen po svojim izvanrednim višebojnim pečatima (Rubber Stamp Art), italijanski mejlartisti Ruggero Maggi i Vittore Baroni, poznati urugvajski vizuelni pesnik i teoretičar avangarde Clemente Padin, Holanđanin Ko De Jonge, jedan od najvećih američkih mejlartista Lon Spiegelman, nemački konceptualac Bernd Löbach, veoma agilni Kanađanin Chuck Stake, inače, izuzetan crtač, pesnik iz stare garde konkretista Arrigo Lora Totino, mitska figura američke avangarde Bern Porter, kao i istaknuti francuski vizuelni pesnik i kritičar Daniel Daligand. Ono što je posebno interesantno u poslednjm brojevima pojavljuje se i nekoliko sovjetskih umetnika (Rea Nikonova, Serge Segay, Ilmar Kruusamae, do sada nepoznatih u međunarodnoj komunikativnoj mreži.</span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt;font-family:georgia;"><span lang="SR" style="font-size:130%;">Od Jugoslovena česti saradnici <i style="">Totala</i> su: Nikola Šindik, Ivo Antič, D. Kamperelić, Šandor Gogoljak, Jaroslav Supek, Andrej Tišma, Vićezoslav Hronjec i Marijan Čekolj. </span></p> <p class="MsoBodyTextIndent" style="font-family:georgia;"><span lang="SR" style="font-size:130%;">Dok Nenad Bogdanović u svom mejl-art radu polazi, pre svega, od jedne široko shavćene sinteze konceptualne umetnosti i vizuelne poezije, ne eliminišući ono što bismo mogli odrediti kao estetsko u umetničkom delu, za Dobricu Kamperelića mnogo je važnije etičko zračenje umetnosti. Tako će ovaj umetnik u jednom trenutku nedvosmisleno izjaviti „revolucija avangardnih umetničkih formi treba da pređe sa estetskog na etički plan“.(2)</span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt;font-family:georgia;"><span lang="SR" style="font-size:130%;">Stavljanje etičkog u prvi plan, ne samo umetničke već uopšte kulturološke akcije uočljivo je odmah u čitavom Kamperelićevom delu i angažmanu. (3) Tako je, na primer, jedna od glavnih poruka sa pečata ovog umetnika GENS UNA SUMMUS!, naslovi i teme multimedijalnih projekata koje je organizovao su: MAKE ART NO ARMS (1982) i WORLD’S ARTISTS FAMILLY (1984), a naslov periodične publikacije koju izdaje je <i style="">Open World</i>. U tom smislu većim delom je usmereno i Kamperelićevo učešće u međunarodnim mejl-art akcijama i drugim umetničko-socio-političkim projektima kao što su, na primer, tesna saradnja sa Meksikancem Cesarom Espinosom, njegovom grupom COLECTIVO – 3 i učešće u projektima <i style="">Revolution </i>i <i style="">Euroshima</i>: <i style="">mon amour</i>. Dobrica Kamperelić je aktivan saradnik velikog internacionalnog projekta <i style="">Permanentna mirovna akcija</i> koju su realizovali istočnonemački umetnik Detlef Kappis i austrijski umetnik Etl Harry. Zapažena je njegova saradnja i na izložbi PATRIJA O MUERTE koju organizuje Urugvajac Clemente Padin u znak solidarnosti sa narodom Nikaragve i projektu <i style="">Welcomet Mr. Halley</i> Brazilca Gilberta Prada, koji se zalaže za sprečavanje „zvezdanog rata“.</span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt;font-family:georgia;"><span lang="SR" style="font-size:130%;">Posle svega ovoga biće nam mnogo jasnija, a na neki način možda i bliža Kamperelićeva tvrdnja da je „najvažnije da mail-art egzistira kao nadnacionalna, kosmopolitska umetnost u okrilju tzv. alternativne kulture, a ne kao estetska ’dostignuća’ ove umetnosti...“ (4)<span style=""> </span></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt;font-family:georgia;"><span lang="SR" style="font-size:130%;">Polazeći od te i takve teze o mejl-artu (networku) kao otvorenom komunikacion sistemu gde je u stvari dominantna ideja o umetnosti kao etičkom angažmanu koja se ostvaruje kroz permanentnu komunikaciju, Kamperelić 1985. godine pokreće internacionalni magazin <i style="">Open World</i>. U ovom mesečniku otvorenog tipa, on objavljuje razne komunikacijske vesti iz mejl-art mreže, pozive na učešće u novim projektima, vizuelne priloge saradnika iz celog sveta, a povremeno i kritički intonirane tekstove, polemike i pamflete. Do sada se pojavilo 27 brojeva <i style="">Open Worlda</i> sa brojnim saradnicima iz Jugoslavije i drugih zemalja. </span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt;font-family:georgia;"><span lang="SR" style="font-size:130%;">Pored učešća u ovde pomenutim, ali i mnogim ovde nezabeleženim mejl-art akcijama (izložbama), Kamperelić je objavio više tekstova o vizuelnoj poeziji, mejl-artu i alternativnim oblicima umetnosti u domaćim i stranim listovima i časopisima. Od marta ove godine u splitskom listu <i style="">Omladinska iskra</i>, čija je redakcija imala zaista puno razumevanja za nove umetničke prodore i istraživanja, on uređuje veoma aktuelnu i informativnu rubriku <i style="">M. A. Network</i>.</span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt;font-family:georgia;"><span lang="SR" style="font-size:130%;"> </span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt;font-family:georgia;"><span lang="SR" style="font-size:130%;"><span style=""> </span>''Brazde'', 24. IX 1989.</span></p><p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt;font-family:georgia;"><br /></p><p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt;font-family:georgia;"><span lang="SR" style="font-size:130%;"><br /></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt;font-family:georgia;"><span lang="SR" style="font-size:130%;"> </span></p> <p class="Standard2" style="margin: 0cm 0cm 0.0001pt;font-family:georgia;"><span lang="SR" style="font-size:130%;"> </span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt;font-family:georgia;"><span lang="SR" style="font-size:130%;">Napomene:</span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt;font-family:georgia;"><span lang="SR" style="font-size:130%;"> </span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt;font-family:georgia;"><span lang="SR" style="font-size:130%;">(1) Zanimljivo je da iako je narastao broj izložbi i mejl-art akcija, teorijskh knjiga i kritičkih prikaza o ovoj jednistvenoj umetničkoj pojavi još uvek nema dovoljno. Retke su knjige kao što je ona Ulisesa Carriona pod naslovom SECOND THOUGHTS (Void, Amsterdam 1980), gde se na relevantan umetničko-kritički način pokušava osvetliti suština mejl-arta i njegovih pojavnih oblika kao što su Bookworks i Rubber Stamp Art.</span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt; font-family: georgia;"><span lang="SR" style="font-size:130%;">Slična je situacija i u našem kulturnom prostoru. Likovna kritika sem nekih izuzetaka (Zoran Markuš i Dušan Đokić) ignoriše mejl-art. Izvanrednu, pak, analizu ovog umetničkog pokreta počev od samog pojma (termina), preko nastanka, geneze, poetike do preciziranja njegovog dejstva u praksi jugoslovenske avangarde, dao je književni kritičar Živan Živković u tekstu <i style="">Mail- Art – umetnost komunikacije </i>(knjiga <i style="">Orbite signalizma, </i>Beograd, 1985. str. 59 - 76).</span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt; font-family: georgia;"><span lang="SR" style="font-size:130%;"> </span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt; font-family: georgia;"><span lang="SR" style="font-size:130%;">(2) Vidi <i style="">Second Manifesto </i>no. 2 Odžaci, februar 1985.</span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt; font-family: georgia;"><span lang="SR" style="font-size:130%;"> </span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt; font-family: georgia;"><span lang="SR" style="font-size:130%;">(3) Ovakvi stavovi eksplicitno su izraženi i u Kamperelićevom polemičkom tekstu <i style="">Besmrtni Art Lover V. S. osvešćenog Szombathya</i> u listu „Glas omladine“, Novi Sad, 7. januar 1987.</span></p> <p class="MsoNormal" face="georgia" style="text-indent: 36pt;"><span lang="SR" style="font-size:130%;"> </span></p> <p class="MsoNormal" face="georgia" style="text-indent: 36pt;"><span lang="SR" style="font-size:130%;">(4) Dobrica Kamperelić: <i style="">Mejl-art-neka nova bolest</i> „Omladinska iskra“, Split, 13. 3. 1987. </span></p> <p class="MsoNormal" face="georgia" style="text-indent: 36pt;"><span lang="SR" style="font-size:130%;"> </span></p> <p class="MsoNormal" face="georgia" style="text-indent: 36pt;"><span lang="SR" style="font-size:130%;"> </span></p> <p class="MsoNormal" style="font-family: georgia;"><span style="font-size:130%;"><b style=""><span lang="SR"> </span></b></span></p> <p class="MsoNormal" style="font-family: georgia;"><span lang="SR" style="font-size:130%;"> </span></p> <p class="MsoNormal" face="georgia" style="text-indent: 36pt;"><span lang="SR" style="font-size:130%;"> </span></p>Miroljub Todorovichttp://www.blogger.com/profile/08722630911818111543noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-7035870204541607072.post-72074269031394739522010-12-07T14:24:00.001-08:002010-12-24T10:38:19.968-08:00JULIEN BLAINE I DOC(K)S<!--[if gte mso 9]><xml> <w:worddocument> <w:view>Normal</w:View> <w:zoom>0</w:Zoom> <w:punctuationkerning/> <w:validateagainstschemas/> <w:saveifxmlinvalid>false</w:SaveIfXMLInvalid> <w:ignoremixedcontent>false</w:IgnoreMixedContent> <w:alwaysshowplaceholdertext>false</w:AlwaysShowPlaceholderText> <w:compatibility> <w:breakwrappedtables/> <w:snaptogridincell/> <w:wraptextwithpunct/> <w:useasianbreakrules/> <w:dontgrowautofit/> </w:Compatibility> <w:browserlevel>MicrosoftInternetExplorer4</w:BrowserLevel> </w:WordDocument> </xml><![endif]--><!--[if gte mso 9]><xml> <w:latentstyles deflockedstate="false" latentstylecount="156"> </w:LatentStyles> </xml><![endif]--><!--[if gte mso 10]> <style> /* Style Definitions */ table.MsoNormalTable {mso-style-name:"Table Normal"; mso-tstyle-rowband-size:0; mso-tstyle-colband-size:0; mso-style-noshow:yes; mso-style-parent:""; mso-padding-alt:0cm 5.4pt 0cm 5.4pt; mso-para-margin:0cm; mso-para-margin-bottom:.0001pt; mso-pagination:widow-orphan; font-size:10.0pt; font-family:"Times New Roman"; mso-ansi-language:#0400; mso-fareast-language:#0400; mso-bidi-language:#0400;} </style> <![endif]--> <p class="MsoNormal"> </p> <p class="MsoNormal"> </p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt; font-weight: bold;"><span lang="SR" style="font-size:130%;"><br /></span></p><p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt; font-weight: bold;"><span lang="SR" style="font-size:130%;"><br /></span></p><p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt; font-weight: bold;"><span lang="SR" style="font-size:130%;">JULIEN BLAINE I <i>DOC(K)S</i></span></p><p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt; font-weight: bold;"><span lang="SR" style="font-size:130%;"><i><br /></i></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt;"><span style="font-size:130%;"><i><span lang="SR"> </span></i></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="SR" style="font-size:130%;"> </span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt;"><span lang="SR" style="font-size:130%;">Julien Blaine (1942) je zaljubljen u časopise. Pokreće ih, uređuje, živi sa njima i za njih. Do sada, pokrenuo je četiri. Poslednji je <i>DOC(K)S</i>. Ranije: <i>LES CARNETS DE L’OCTEOR</i> /1962/,<span style=""> </span><i>APPROSHES (</i>1966-69) i <i>ROBHO</i> (1967-71).</span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt;"><span lang="SR" style="font-size:130%;">Datum francuske novije avangarde predstavlja <i style="">Approshes</i>. Pojavljuje se kao glasilo grupe (J. Blaine, J. F. Bory, J. Gerz i J. C. Moinau), kada se već ugasio letrizam, a zamirao spacijalizam.</span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt;"><span lang="SR" style="font-size:130%;">Letrizam je francuski pokret čiji je osnivač Isidore Isou, još jedan Rumun u francuskoj književnosti. Pokret nije izašao iz granica francuske literatrure i kulture. Veoma je daleko od one slave što ju je imao i ima nadrealizam, koga su, inače, letristi u više navrata sahranjivali. Pierre Garnier sa svojim spacijalizmom bolje se uklopio u tokove međunarodne avangarde. Grupa <i style="">Approshes</i> doživela je tu punu afirmaciju. Jedno vreme, negde 1968. godine,<span style=""> </span><i style="">Approshes</i> je bio, bez sumnje, najzančajnija revija vizuelne poezije i avangarde u svetu.</span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt;"><span lang="SR" style="font-size:130%;">Sedam godina nakon gašenja <i style="">Approshes-a</i>, Julien Blaine pokreće (1976) <i style="">Doc/k/s</i>. I već prvi broj, možemo to slobodno reći, pun je pogodak, dostiže, a po nečemu i premašuje svog prethodnika. To je četvorobroj. Preko četiri stotine strana većeg formata ispunjava latino-američka avangarda. Već legendarni Brazilci, grupa <i style="">Noigandres</i> (Haroldo de Campos, Augusto de Campos, Decio Pignatari), osnivači i teoretičari konkretne poezije, pa drugi noviji, drskiji, svežiji: Urugvajac Clemente Padin, Argentinac Edgardo Antonio Vigo, Čileanac (sada u izbeglištvu, Bugarskoj) Gulliermo Deisler.</span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt;"><span lang="SR" style="font-size:130%;">Posle ovog četvorobroja i dvobroja (5/6) posvećenog međunarodnoj avangardi „CHAINE’A’DE L’INTERNATIONALISME“., sledi broj sa Japancima (7/8), pa ponovo međunarodna avangarda „CHAINE’B’DE L’INTERNATIONALISME“. </span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt;"><span lang="SR" style="font-size:130%;">Trobroj /12/13/14/ od jula 1978. godine gotovo u celini posvećen je jugoslovenskom stvaralačkom pokretu signalizmu i avangardi katalonskog naroda. Signalizam je predstavljen vizuelnom, gestualnom, i objekt poezijom. Trideset i jedan autor na stotinu stranica.* Do sada najobuhvatnija prezentacija signalizma u svetu.</span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt;"><span lang="SR" style="font-size:130%;">Katalonci posle Frankove smrti, demokratizacije španskog društva i dobijanja autonomije, doživljavaju pravi kulturni preporod. To je uočljivo i u ovom njihovom izboru vizuelne poezije.</span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt;"><span lang="SR" style="font-size:130%;">Poslednji broj <i style="">Doc/k/s-a</i> od decembra prošle godine na svojim koricama nosi naziv: MAIL ARTISTS IN THE WORLD. Preko stotinu pesnika i umetnika iz čitavog sveta objavljuje priloge u tom broju u vidu poštanskih karata. To su <i style="">Doc/k/s</i> <i style="">postcards </i>štampane na najfinijem kartonu /bindakotu/ u više boja, i mogu se po potrebi iskoristiti – njima se može komunicirati u poštanskom saobraćaju sada, i po ovome, pesničkom i umetničkom mediju.</span></p> <p class="Standard2" style="margin: 0cm 0cm 0.0001pt;"><span lang="SR" style="font-size:130%;"> </span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt;"><span lang="SR" style="font-size:130%;"><span style=""> </span>''Književna reč'' broj 126, 10. jul 1979.</span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt;"><span lang="SR" style="font-size:130%;"> </span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt;"><span lang="SR" style="font-size:130%;">*U ovoj antologiji objavljeni su sledeći autori: Miroljub Todorović, Vlada Stojiljković, Dobrivoje Jevtić, Mikloš Mesaroš Čendž, Neša Paripović, Balint Szombathy, Milivoje Pavlović, Tamara Janković, Laszlo Szalma, Zoran Popović, Nikola Stojanović, Branislav Prelević, Bogdanka Poznanović, Predrag Šiđanin, Branko Aleksić, Milorad Grujić, Branko Andrić, Obrad Jovanović, Zvonimir Kostić Palanski, Slavko Matković, Miroljub Kešeljević, Žarko Rošulj, Miodrag Šuvaković, Slobodan Vukanović, Marina Abramović, Slavko Pavićević, Ljubiša Jocić, Spasoje Vlajić, Ostoja Kisić, Slobodan Pavićević i Boda Marković. Uvodni tekst na francuskom ''L avant-garde en Yugoslavie'' i dva manifestna teksta na engleskom: ''Fragments on Signalism'' i ''Communication – Being – Thought'', Miroljub Todorović.</span></p><p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt;"><span style="font-size:130%;"><br /></span></p><p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt;"><span style="font-size:130%;"><br /></span></p><p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt;"><span lang="SR" style="font-size:130%;"><br /></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="SR" style="font-size:130%;"> </span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="SR" style="font-size:130%;"> </span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="SR" style="font-size:130%;"> </span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="SR" style="font-size:130%;"> </span></p> <h2><span lang="SR" style="font-size:130%;">MAIL-ART MAIL-POETRY</span></h2> <p class="MsoNormal" style="margin-left: 72pt;"><span lang="SR" style="font-size:130%;"> </span></p> <p class="MsoNormal" style="margin-left: 36pt;"><span lang="SR" style="font-size:130%;"> </span></p> <p class="MsoNormal" style="margin-left: 36pt; text-indent: 36pt;"><span lang="SR" style="font-size:130%;">Mejl-art* i mejl-poezija poslednjih godina nastavljaju svoj osvajački pohod. U sadašnjem trenutku ovaj umetnički hibrid prisutan je svuda kako u velikim galerijama, tako, još češće u tesnim, zagušljivim, knjigama i umetničkim delima pretrpanim sobama svojih privrženika. Mejl-art i mejl-poezija ostavljaju utisak neizmerne stvaralačke energije sada jedino sposobne da povežu veliki broj stvaralaca na međunarodnom planu, preskačući jezičke, nacionalne, političke i druge barijere. Sa tom i takvom energijom u mejl-artu i mejl-poeziji dolazi do jedne transformacije tako karakteristične za naše vreme, nešto što italijanski kritičar Germano Celant označava kao metamorfozu umetnosti u medije komuniciranja. Metamorfoza je ovde očigledna i nedvosmislena, istovremeno nije jednosmerna.</span></p> <p class="MsoNormal" style="margin-left: 36pt; text-indent: 36pt;"><span lang="SR" style="font-size:130%;">Ono što su pre deset i petnaest godina bili konceptualna umetnost u vizuelna poezija, sada su mejl-art i mejl-poezija, čvrsto ispletena mreža nezadrživog talasa umetničke i literarne novine i eksperimenta. Taj talas začet je, kao što ćemo videti poodavno još u krilu pokreta šezdesetih godina. Početkom sedamdesetih objavljuju se prvi zbornici: (MAIL ART – COMMUNICATION A DISTANCE – CONCEPT, Pariz 1971.). Pravi zamah, međutim, počinje negde 1976/77. godine kada se uključuje sve širi krug umetnika i pesnika. Tada se organizuju velike izložbe: ART IN THE MAIL (Velington 1977, Novi Zeland), MAIL ART SHOW (Amsterdam 1977), ARTWORDS AND BOOKWORKS (Los Anđeles 1978), C.D.O. PARMA-MAIL ART (Parma 1978). BLACK ON WHITE (Segovija 1978), MAIL ETC...., ART (Boulder 1979), POSTE RESTANTE (Liverpul 1979), ARTE CORE MELTDOWN (Sidnej 1979), EXPEDITEUR... DESTINATAIRE (Paris 1979, ARTISTS REPORT) (Štutgart 1979), LIMMAGINE MITICA – MAIL ART (Milano 1979), MAIL ART FAIRE (Paris 1979/80) i mnoge druge. </span></p> <p class="MsoNormal" style="margin-left: 36pt; text-indent: 36pt;"><span lang="SR" style="font-size:130%;">Pokreću se časopisi specijalizovani za ovu vrstu umetnosti: RUBBER (za umetnost gumenih pečata Stamp Art), EPHEMERA, objavljuju obimni zbornici: STAMP ART (Amsterdam 1976), MANTUA MAIL (Mantova 1978), MAIL ARTISTS IN THE WORLD (Paris 1978) i LIGHTWORKS ENVELOPE SHOW (An Arbour 1979). </span></p> <p class="MsoNormal" style="margin-left: 36pt; text-indent: 36pt;"><span lang="SR" style="font-size:130%;">Kratka istorija majl-arta vraća nas u rane šezdesete godine, godine pojave fluksus pokreta, konkretne i vizuelne poezije. Ray Johnson tada u Njujorku osniva svoju NEW YORK CORRESPONDENCE SCHOOL gde umetnici između sebe komuniciraju putem sopstvenih, za tu priliku stvarnih poštanskih karata, posebno oblikovanih pisama i drugog materijala koji je moguće poslati preko pošte. Veoma su aktivni na tom planu Ken Friedmann i Ben Vautier od umetnika, ali i Dik Higgins i Emmett Williams od pesnika.</span></p> <p class="MsoNormal" style="margin-left: 36pt; text-indent: 36pt;"><span lang="SR" style="font-size:130%;">Nekih formalnih i estestkih razlika u prilazu umetnika s jedne i pesnika sa druge strane ovom fenomenu i bavljenju njime gotovo i nema. Jedni razmenjuju pesničke poruke kao što su vizuelna, konkretna, i signalistička poezija, dok drugi informišu o svojim idejama i projektima za koje smatraju da se kreću u okviru najšire shvaćenog koncepta umetnosti. Svima je zajednički medij pošta kao i<span style=""> </span>neki određeni oblici ponašanja i druge formalnosti koje taj medij uslovljava. Umetnici su se veoma brzo snašli i počeli da izbegavaju oficijelni poštanski materijal u svom opštenju. Sami kreiraju i štampaju svoje poštanske karte i pisma, a u poslednje vreme i marke (Cavellini, E. F. Higgins III, Below, Peatasz). Neki su se specijalizovali u slanju telegramskih poruka kao na primer On Kawara čija informacija u svim prilikama glasi: I AM STILL ALIVE (JOŠ SAM ŽIV). Takve telegrame ovaj Japanac šalje već više od jedne decenije. Veoma su aktuelne i poruke otisnute specijalno pravljenim pečatima /Rubber Stamp Art/. Za Klausa Groha, „pečat predstavlja najznačajniji oblik umetničkog stvaranja, pošto ni u jednom umetničkom načinu produkcije nije bila moguća demokratizacija i multiplikacija proizvoda izvan svih društvenih i političkih granica, tako jednostavno, bez problema i širom sveta.“</span></p> <p class="MsoNormal" style="margin-left: 36pt; text-indent: 36pt;"><span lang="SR" style="font-size:130%;">Ovde bih posebno ukazao na pojavu COMMONPRESS-a, međunarodnog časopisa za mejl-umetnost. Ideja i prvi broj potekli su od poljskog umetnika Pawela Petasza 1977. godine. Pawel Petasz je ostao i neka vrsta koordinatora za sve sledeće brojeve. Ideja je veoma jednostavna, ali isto tako vrlo efikasna. Časopis se ne uređuje i ne objavljuje u jednom centru, od strane jednog urednika ili grupe ljudi. On kruži. Svaki broj uređuje i objavljuje drugi umetnik iz nekog drugog grada ili druge zemlje. Sa izdavanjem COMMONPRESS-a počelo se u Poljskoj, a nastavilo u Nemačkoj, Holandiji, Kanadi, Engleskoj, Italiji, Belgiji, SAD i Argentini. Umetnik/urednik, istovremno i izdavač, potpuno je slobodan u izboru formata časopisa, načinu štampe, distribucije. On najčešće određuje i temu broja koji će urediti. Tako se Vittore Baroni iz Italije štampajući jedan od poslednjih brojeva, odlučio za temu <i style="">politička satira</i>, Lon Spiegelmann iz Los Anđelesa za THE ARTIST ALPHABET, a E. F. Higgins III iz Njujorka izdao je prošlog leta jedan od najuspešnijih osamnaesti broj COMMON- PRESS-a pod nazivom NUDES ON STAMPS. Više od stotine umetnika objavilo je u tom broju svoje maštovite kolor umetničke marke. </span></p> <p class="MsoNormal" style="margin-left: 36pt; text-indent: 36pt;"><span lang="SR" style="font-size:130%;">Izbor koji je pred vama samo je manji deo obimnog materijala što je pristizao na adresu <i style="">Signalističkog dokumentacionog centra</i> negde od početka juna do kraja oktobra 1979. godine. Nešto pre toga, sredinom maja, upućen je veći broj pisama (poziva) kasnije objavljenih u više engleskih, američkih i kanadskih umetničkih časopisa. Pojedine pošiljke su od ranije, kao naprimer: Pismo Raoula Hausmanna, karte Josepha Beuysa, Richarda Longa, Roberta Fillioua, pismo Sol Lewitta i dr. Manji broj radova preuzet je iz postojećih zbornika i kataloga. Obim izbora određen je obimom časopisa <i style="">Delo</i> i tu se ništa nije moglo učiniti. Više umetnika i veliki broj veoma uspelih radova samo iz tih razloga nije objavljen. </span></p> <p class="MsoNormal" style="margin-left: 36pt; text-indent: 36pt;"><span lang="SR" style="font-size:130%;">Što se izbora Jugoslovena tiče on je po najviše uslovljen njihovom međunarodnom afirmacijom na planu mejl umetnosti, koja mi se u ovom slučaju učinila najpogodnijom i poslužila kao jedno od osnovnih merila. Svo četvoro zastupljenih umetnika i pesnika redovno se sreće na internacionalnim izložbama mejl-arta kao i u pregledima i većim izložbenim katalozima. Pojavi se tu i tamo još po koje ime, ali isto tako brzo i iščezne kao da je slučajno zalutalo među stvarne zanesenjake i zaljubljenike poštanske umetnosti.</span></p> <p class="MsoNormal" style="margin-left: 36pt; text-indent: 36pt;"><span lang="SR" style="font-size:130%;">Mejl-art po svojoj prirodi, po svojoj efemernosti, po svojoj potrošljivosti, po svojoj ironičnosti, pa možda i izvesnoj dozi mazohističkog cinizma, očigledno ne odgovara našem retoričkom i umišljeno-metafizičkom umetničkom mentalitetu sklonom ka čvrstom, sveobuhvatnom i večnom. Čak ni činjenica da je jedna od prvih značajnih izložbi mejl arta <i style="">Sekcija poštanskih pošiljki</i> sa VII bijenala mladih 1971. u Parizu, neposredno posle toga bila prikazana u Studentskom kulturnom centru u Beogradu, nije mnogo doprinela širenju i prihvatanju ovog oblika komunikacije među našim umetnicima. Ipak ne treba zaboraviti „opened letter“ i „closed letter“ novosađanina Slavka Bogdanovića (nešto od toga ušlo je u antologiju konceptualne umetnosti Klausa Groha AKTUELLE KUNST IN OSTEUROPA, 1972), karte sa „misaonim koordinacijama“ koje je slao Braco Dimitrijević, akcije Nuše i Sreče Dragan iz Ljubljane, kao ni dopisnice, telegrame i pisma „anonimnog umetnika“ iz koga se kako se to kasnije ispostavilo, krio zagrebački konceptualni umetnika Goran Trbuljak.</span></p> <p class="MsoNormal" style="margin-left: 36pt; text-indent: 36pt;"><span lang="SR" style="font-size:130%;"> </span></p> <p class="MsoNormal" style="margin-left: 36pt; text-indent: 36pt;"><span lang="SR" style="font-size:130%;">Predgovor u antologiji ''Mail-Art – Mail-Poetry'', <i>Delo</i>, god. XXVI, broj 2, februar 1980.</span></p> <p class="MsoNormal" style="margin-left: 36pt; text-indent: 36pt;"><span lang="SR" style="font-size:130%;"> </span></p> <p class="MsoNormal" style="margin-left: 36pt; text-indent: 36pt;"><span lang="SR" style="font-size:130%;">* Amerikanci često upotrebljavaju i izraz Correspodence Art (dopisna umetnost) što, međutim, ne znači da su njihove odrednice različite zapravo uže shavćene u odnosu na mail art, naprotiv treba samo navesti Kena Friedmana: „U početku, dopisna umetnost je bila umetnost intimnog kruga ljudi koji su razmenjivali umetnička dela i ideje koristeći medij dopisivanja. Svoje osnove imala je još u preistorijskoj umetnosti. Današnji oblik ove umetnosti počeo je da se kristališe i postaje jasan kao nezavisan medij u dopisnim projektima umetnika iz grupe Fluxusa, Nouveaux Realistes, njujorške dopisne škole, kao i u delima letrista, konkretnih pesnika i drugih. Kada je počeo da se oblikuje, ovaj medij je postao pojava koja se mogla prikazivati na izložbama“. I dalje Friedman navodi izložbe <i style="">One-Year One Man Show</i> u muzeju u Oaklendu 1972 i <i style="">Omaha Flow Systems</i> u Joslyn umetničkom muzeju 1973. godine koje su prema njegovim rečima počele kao njegove privatne predstave, a prerasle u prave događaje <i style="">Work in Progress</i>, uz učešće velikog broja umetnika iz celog sveta gde sam i sam, na poziv Friedmana bio uključen.</span></p><p class="MsoNormal" style="margin-left: 36pt; text-indent: 36pt;"><span style="font-size:130%;"><br /></span></p><p class="MsoNormal" style="margin-left: 36pt; text-indent: 36pt;"><span style="font-size:130%;"><br /></span></p><p class="MsoNormal" style="margin-left: 36pt; text-indent: 36pt;"><span lang="SR" style="font-size:130%;"><br /><span style=""> </span></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="SR" style="font-size:130%;"> </span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="SR" style="font-size:130%;"> </span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="SR" style="font-size:130%;"> </span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="SR" style="font-size:130%;"> </span></p> <h3><span lang="SR" style="font-size:130%;">SADAŠNJI TRENUTAK VIZUELNE POEZIJE</span></h3> <p class="MsoNormal"><span lang="SR" style="font-size:130%;"> </span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="SR" style="font-size:130%;"> </span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="SR" style="font-size:130%;"><span style=""> </span>Položaj vizuelne poezije u okviru avangardnih istraživanja, ni ranije a ni sada, posle toliko godina od njenog nastanka, još nije dovoljno precizno utvrđen. U kojoj meri je ona samostalna, a gde se dodiruje i prepliće s konkretnom poezijom i drugim avangardnim disciplinama? Šta se s njom dešava nakon velikog internacionalnog talasa sedamdesetih godina?</span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="SR" style="font-size:130%;"><span style=""> </span>Pitanje definicije vizuelne poezije, a posebno njeno razdvajanje od konkretizma, odnosno konkretne poezije, danas je možda još zamršenije. S jedne strane imamo mišljenja koja pod konkretnom poezijom podrazumevaju sva poetska istraživanja od pedesetih godina naovamo. Vizuelna poezija bila bi tu samo jedan deo, oblast, ovako široko shvaćene konkretne poezije. Nemački teoretičar <span style="">Thomas Kopferman</span><b style=""> </b>u svojoj knjizi</span></p> <p class="MsoNormal"><span style="font-size:130%;"><i style=""><span lang="SR">Theoretische Positionen zur Konkreten Poesie </span></i></span><span lang="SR" style="font-size:130%;">tačno precizira pet takvih oblasti: semantička, asemantička konkretna poezija, vizuelna konkretna poezija, akustička konkretna poezija i montažna poezija.</span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="SR" style="font-size:130%;"><span style=""> </span>Američki pesnik i teoretičar <span style="">Dick Higgins</span><i style=""> </i>sasvim je suprotnog mišljenja.</span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="SR" style="font-size:130%;">Za njega je vizuelna poezija nešto obuhvatno, celovito u šta se parcijalno uključuje i konkretna poezija. S druge strane <span style="">Higgins</span><i style=""> </i>pored vizuelne poezije</span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="SR" style="font-size:130%;">posebno mesto daje još i mejl-poeziji i objekt-poeziji<span style=""> </span>što opet neki pesnici i teoretičari odbijaju da prihvate tvrdeći da su dve pesničke vrste samo deo vizuelne poezije.</span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="SR" style="font-size:130%;"><span style=""> </span>Nesumnjiva je, međutim, činjenica da vizuelna poezija traje već dve decenije u evropskoj i svetskoj kulturi. Javlja se negde početkom šezdesetih godina kao reakcija, kako na tradicionalnu (verbalnu), tako (u Italiji pod nazivom <i style="">poesia visiva</i>) i na konkretnu poeziju koja je u međuvremenu „monopolisala poetska traganja sa strogo ortodoksnog, formalističkog i neangažovanog stanovišta“. </span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="SR" style="font-size:130%;"><span style=""> </span>Vizuelna poezija ima dosta dugu predistoriju. Po nekim autorima (K. P. <span style="">Dencker)</span><i style=""> </i>njeni se koreni mogu naći čak u staroj Grčkoj i aleksandrijskoj pesničkoj školi. Mnogo su uočljiviji primeri iz barokne književnosti, a inspirativni izvori su u dadaizmu i umetničkim strujama s početka ovog veka.</span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="SR" style="font-size:130%;"><span style=""> </span>Od književnih pravaca posle drugog svetskog rata neophodno je pomenuti letrizam i konkretizam koji su neposredno prethodili vizuelnoj poeziji. Konkretna i vizuelna poezija, uostalom, jedno vreme razvijale su se zajedno. Većina antologija, koje su se do sada pojavile obuhvata obe struje uz redje uključivanje letrizma (kao na primer <i style="">La escritura en libertad, Antologia de poesia experimental, </i>Madrid 1975.) . </span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="SR" style="font-size:130%;"><span style=""> </span>Mnogi teoretičari, medjutim, poslednjih godina pokušavaju da razdvoje konkretnu od vizuelne poezije posmatrajući ih kao posebne, samostalne, pa čak i suprotstavljene avangardne struje.</span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="SR" style="font-size:130%;"><span style=""> </span>U tom smislu i sam sam se u ovom izboru (1) ograničio na vizuelne pesme, uključujući delimično i one radove koji su definisani kao gestualna, objekt i mejl-poezija. Tekstovima o vizuelnoj poeziji uglavnom su zastupljeni sami pesnici.</span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="SR" style="font-size:130%;"><span style=""> </span>Izbor koji je pred vama nema pretenzija da bude kritička antologija (2). Prikazano je stanje vizuelne poezije poslednjih nekoliko godina uz pokušaj da se odgovori na osnovno pitanje: šta je to vizuelna poezija i koji su njeni putevi i stranputice dvadeset godina nakon pojave na otvorenom avangardnom, umetničkom i literarnom prostoru Evrope i sveta.</span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="SR" style="font-size:130%;"> </span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="SR" style="font-size:130%;"> </span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="SR" style="font-size:130%;">Napomene:</span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="SR" style="font-size:130%;"> </span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="SR" style="font-size:130%;">(1) Izbor vizuelnih pesnika priređen je, po dogovoru sa urednicima, za časopis <i style="">Književnost.</i> Na žalost taj se izbor nije pojavio.</span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="SR" style="font-size:130%;"> </span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="SR" style="font-size:130%;">(2) Tokom protekle decenije napravio sam više manjih pregleda i jednu obimnu antologiju konkretne, vizuelne i signalističke poezije. Videti časopise: <i style="">Signal </i>br. 1. Beograd 1970, <i style="">Signal</i> br. 2/3 Beograd 1971., <i style="">Pesničke novine </i>br. 3/4, Beograd 1973., <i style="">Gradina</i> br. 4, Niš 1974., i <i style="">Delo</i> br. 3, Beograd 1975.</span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="SR" style="font-size:130%;"><span style=""> </span>Informacije o signalističkoj vizuelnoj poeziji kao posebnom obliku našeg avangardnog pokreta i pregledi ove vrste poezije objavljeni su, pored pomenutih, još i u časopisima: <i style="">Uj Symposion</i> br. 78, oktobar 1971. Novi Sad <i style="">Koraci, </i>br.1/2 1976. Kragujevac,<i style=""> Doc(k)s</i> no.12, 1978. Pariz- Ventabren, kao i u katalozima izložbi pod nazivom <i style="">Signalizam</i> u Galeriji suvremene umjetnosti, Zagreb 1974. i Salonu Muzeja savremene umetnosti . Beograd 1975. </span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt;"><span lang="SR" style="font-size:130%;">Jedan od prvih antologijskih izbora konkretne i vizuelne poezije u našoj zemlji objavljen je u zagrebačkom časopisu <i style="">Bit</i> broj 5/6 1969. godine uz obimne informativne tekstove Vere Horvat Pintarić i Branimira Donata. Splitski <i style="">Vidik </i>1973 godina, donosi <i style="">Antologiju konkretne i vizuelne poezije u Sloveniji </i>sa predgovorom Tarasa Kermaunera. Broj 5 iz 1978.godine riječkog časopisa <i style="">Dometi </i>u celini je posvećen konkretnoj i vizuelnoj</span><span lang="SR" style="font-size:130%;"> </span><span lang="SR" style="font-size:130%;">poeziji.</span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="SR" style="font-size:130%;"><span style=""> </span>Slovenački teoretičar i avangardni pesnik Denis Poniž objavio je u Ljubljani 1978. <i style="">Antologiju konkretne i vizuelne poezije.</i> To je prva antologija ove vrste koja se u obliku knjige pojavljuje kod nas. Po serioznosti i načinu na koji je urađena u svim svojim delovima: istorijskom (prethodnici konkretne i vizuelne poezije), konkretno-vizuelno (izbor iz svih tokova ovih avangardnih disciplina), kritičko-tekstualnom (ključni manifesti) i većem veoma instruktivnom pogovoru, Ponižova antologija predstavlja nesumnjivo jednu od najkompletnijih i najboljih (u kritičko-naučnom smislu te reči) antologija koje su se do sada u svetu pojavile, uključujući tu i one najpoznatije : <i style="">Antologiy of concrete Poetry </i><span style="">E. Williamsa</span><i style=""> (</i><span style="">1967),</span><i style=""> Poezije in fusie P. de Vreea </i><span style="">(1968)</span><i style=""> Once again </i><span style="">J. F. Borya (1968),</span><i style=""> Textbilder Visuelle Poesie International </i><span style="">K. P. Denckera (1972),</span><i style=""> Antologije visuelle poezie </i><span style="">G. J. de Rooka (1975)</span><i style=""> i druge.</i></span></p><p class="MsoNormal"><span style="font-size:130%;"><br /></span></p><p class="MsoNormal"><span style="font-size:130%;"><br /></span></p><p class="MsoNormal"><span lang="SR" style="font-size:130%;"><i style=""><br /></i></span></p> <p class="MsoNormal"><span style="font-size:130%;"><i style=""><span style="" lang="SR"> </span></i></span></p> <p class="MsoNormal"><span style="font-size:130%;"><i style=""><span style="" lang="SR"> </span></i></span></p> <p class="MsoNormal"><span style="font-size:130%;"><i style=""><span style="" lang="SR"> </span></i></span></p> <p class="MsoNormal"><span style="font-size:130%;"><i style=""><span style="" lang="SR"> </span></i></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt;"><span lang="SR" style="font-size:130%;">MARKE UMETNIKA</span></p> <h1 style="text-indent: 36pt;"><span lang="SR" style="font-size:130%;">ARTISTS POSTAGE STAMPS</span></h1> <p class="MsoNormal"><span lang="SR" style="font-size:130%;"> </span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="SR" style="font-size:130%;"> </span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt;"><span lang="SR" style="font-size:130%;">Mail-Art u ovom trenutku dostiže svoj zenit. Organizuje se veliki broj izložbi, posebno u Americi, uz učešće više stotina umetnika iz celog sveta. Komunikaciona mreža ovog novog oblika umetnosti obuhvata čak više hiljada ljudi i stalno joj se priključuju novi umetnici. Zanimljivo je da se mejlartisti regrutuju kako iz redova umetnika /slikara/, tako i među pesnicima, dizajnerima, grafičkim radnicima, pa čak i kod onih profesija koje nemaju nikakvih dodirnih tačaka sa umetnošću. </span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt;"><span lang="SR" style="font-size:130%;">Teoretski mail-art još nije dovoljno osvetljen. Pojedini teoretičari posmatraju ga u kontekstu konceptualne umetnosti, kao neku vrstu njenog produženja, nastavka. Tome protivureči nedvosmislena činjenica da mail-art nastaje pre pojave konceptualizma. S druge strane kritičari, bliži književnosti (Spatola, Perfetti) skloni su da mail-art posmatraju u okviru literature (pojam znatno šire shvaćen nego što je to u tradicionalnoj kritici i teoriji), zapravo kao neku vrstu novog manifestovanja konkretne i vizuelne poezije. Michele Perfetti čak uvodi i novi izraz „telepoezija“. (Više o tome u zborniku <i style="">Poštanska umetnost-poštanska poezija</i>, časopis „Delo“ broj 2, 1980). Posle početnih kolebanja sam se sve više opredeljujem da mail-art posmatram kao jedan sasvim nov i nezavistan umetnički oblik, koji se u potpunosti odvaja, i od konceptualizma i od konkretizma.*</span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt;"><span lang="SR" style="font-size:130%;">Mail-art se danas do te mere razgrano i razvilo da i u okviru njega samog počinju da se formiraju pojedine discipline i podvrste. Za sada su najuočljiviji Rubber Stamp Art (Umetnost gumenih pečata) i Artists Postage Stamps (Marke umetnika).</span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt;"><span lang="SR" style="font-size:130%;">Istoričari umetnosti kada govore o tome ko je prvi od umetnika napravio i upotrebio (poslao) jednu umetničku marku pozivaju se na Duchampa i Mana Raya. Činjenica je, međutim, da se umetničke marke prvi put ozbiljnije proizvode u Fluksus pokretu početkom šezdesetih godina. Sredinom prošle decenije najuočljivije rezultate na ovom planu daje italijanski umetnik G. A. Cavellini s nekoliko serija maraka. </span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt;"><span lang="SR" style="font-size:130%;">Kraj sedamdesetih i početak osamdesetih godina sav je u znaku Artists Postage Stamps. Tome, posebno u Americi, doprinosi pojava kolor kseroksa, odnosno mogućnost brzog i lakog reprodukovanja maraka u boji. </span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt;"><span lang="SR" style="font-size:130%;">Do sada, najvažnije manifestacije ove vrste su: izložba Ulisesa Carriona<i style=""> Artists Postage Stamps and cancellations Stamps</i> održana u Amsterdamu 1979. godine i osamnaesti broj međunarodnog časopisa za mail-art <i style="">Commonpress</i> koji je uredio i izdao njujorški umetnik E. F. Higgins III.</span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt;"><span lang="SR" style="font-size:130%;">Carrionova izložba posvećena je u podjednakoj meri umetničkim markama i pečatima. Deo materijala (učestvovalo je 150 umetnika iz 25 zemalja), sa uvodnim tekstom organizatora pod naslovom <i style="">Personal worlds and cultural strategies?</i>, objavljen je u holandskom <i style="">Rubberu</i> ''a monthly bulletin about the use of rubberstamps in the arts“. </span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt;"><span lang="SR" style="font-size:130%;">Projekt E. F. Higginsa, u okviru <i style="">Commonpressa</i>, odnosi se isključivo na aritsts postage stamps. Autor projekta odredio je temu: <i style="">Nudes on stamps </i>i veličinu originala koji mu je trebalo poslati. Mada su povezani u časopis normalnog izgleda, listovi sa markama štampani su tako da je svaku marku (zbog perforacija) moguće lako odvojiti i upotrebiti u međusobnom komuniciranju.</span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt;"><span lang="SR" style="font-size:130%;">Marke umetnika objavio je, ali ne na ovaj način s mogućnošću upotrebe, u informativnoj rubrici svog časopisa <i style="">Doc(k)s</i>, u više navrata i Julijen Blaine tokom 1979. i 1980. godine. </span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt;"><span lang="SR" style="font-size:130%;">Ove godine u <i style="">Libellusu</i> (a monthly mail-art publication), koji izdaje International Cultureel Centrum iz Antwerpena, (urednik Guy Schraenen), objavljeno je dosta maraka, na sličan način i sa sličnim motivima, da bi u jednom broju artists postage stamps bile štampane po svim poštanskim pravilima.</span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt;"><span lang="SR" style="font-size:130%;">U našoj zemlji mail-art tokom poslednjih godinu dve dana stiče nešto veći broj privrženika nego što ih je ranije imao. Vredne treoretske priloge o mail-artu, i avangardi u celini, daje slovenački pesnik i kritičar Denis Poniž. Možemo slobodno reći da je on, u jugoslovenskim okvirima, jedan od veoma retkih kritičara koji ovim problemima posvećuje punu pažnju. Ne smemo zaboraviti ni Ponižov praktičan rad na mail-art produktima, koji nije ni malo u senci njegovog bavljenja teorijom, već se, naprotiv, ta dva angažmana skladno dopunjuju. </span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt;"><span lang="SR" style="font-size:130%;">Artists postage stamps, u našim prilikama, trenutno sa uspehom proizvode i distribuiraju, verujući duboko u novinu i nekonvencionalnost ovog još nedovoljno definisanog umetničkog čina, mladi umetnici i pesnici: Jaroslav Supek, Ranko Igrić, Radomir Mašić i Šandor Gogoljak. Da mail-art i njegovi oblici nisu pak privilegija mladih istraživača, što se u jugoslovenskoj kulturi tek afirmišu, pokazuju i izvanredni radovi, kojima se ovoj našoj akciji pridružuje poznati slikar srednje generacije Svetozar Samurović. Njegove artists postage stamps, u stvari minuciozni crteži u obliku poštanskih maraka, još jednom potvrđuju činjenicu da u mail-artu, toj „umetnosti na rubu umetnosti“, čija intermedijalna, interdisciplinarna, čak i dvosmislena priroda „nudi...stalno promenljive mogućnosti“, nema utvrđenih kanona i pravila, da je ona „živa i otvorena“ za brojna i različita estetska istraživanja. </span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt;"><span lang="SR" style="font-size:130%;"> </span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt;"><span lang="SR" style="font-size:130%;">(Katalog izložbe ''Marke umetnika – Artists Postage Stamps'', Srećna galerija SKC, Beograd, 1981)</span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt;"><span lang="SR" style="font-size:130%;"> </span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt;"><span lang="SR" style="font-size:130%;"> </span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt;"><span lang="SR" style="font-size:130%;"> </span></p> <p class="MsoBodyTextIndent"><span lang="SR" style="font-size:130%;">Napomena:</span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt;"><span lang="SR" style="font-size:130%;"> </span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt;"><span lang="SR" style="font-size:130%;">*Saznanje o jednom novom umetničkom obliku, u kome mail (pošta) ne igra presudnu ni tako značajnu ulogu kao što se u prvi mah laiku može učiniti, došlo je prilično kasno ako se u obzir uzmu istorijski počeci mail-arta. Preveliko vezivanje mail-arta za poštu i poštanski sistem znatno je usporilo diferencijaciju ove umetničke discipline od srodnih, pogotovo onemogućavalo njeno dublje teorijsko određenje. „Izgleda da se većina umetnika i publike izgubila u ovoj igri, otvoreno će reći jedan kritičar. Došli su do saznanja da stvaranje mail-arta znači proizvodnju dopisnica“. To se, naravno, pokazalo sasvim pogrešno, čak u izvesnom smislu značilo je i korak nazad u odnosu na shvatanje umetnosti i eksperimentalan rad koji se paralelno odvijao u drugim disciplinama. Sam poštanski sistem kao uobičajeni, oficijelni sistem za slanje poruka, izrada dopisnica ili maraka ne mogu nikako biti osnovne i glavne odrednice mail-arta kao umetnosti. To su samo spoljne oznake, možda najvidljivije, najuočljivije, nikako presudne. Mail-art je u suštini nešto drugo, znatno dublje od onog što u prvi mah možemo zamisliti pomalo ošamućeni spoljašnjim efektima sistema koji ovde, u ostalom, veoma efikasno iskorišćen, kao i proizvoda prilagođenih osnovnim zakonima i načelima tog sistema. ''Samo nekolicina (umetnika) shvata da su se u mail-artu oznake jednakosti promenile: ono što u svakodnevnom životu funkcioniše kao sistem komunikacije, kao sredstvo da bi se poslale poruke, kao medij, postalo je u rukama pojedenih umetnika stvaralački materijal različitih medija da bi se proizvela dela mail-arta.“ (U. Carrion)</span></p> <p class="MsoNormal"> </p><p class="MsoNormal"><span style="font-size:130%;"><br /></span></p><p class="MsoNormal"><span style="font-size:130%;"><br /></span></p>Miroljub Todorovichttp://www.blogger.com/profile/08722630911818111543noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-7035870204541607072.post-37240506643272106032010-12-05T13:40:00.001-08:002010-12-24T10:38:54.348-08:00SPRACHEN JENSEITS VON DICHTUNG<!--[if gte mso 9]><xml> <w:worddocument> <w:view>Normal</w:View> <w:zoom>0</w:Zoom> <w:punctuationkerning/> <w:validateagainstschemas/> <w:saveifxmlinvalid>false</w:SaveIfXMLInvalid> <w:ignoremixedcontent>false</w:IgnoreMixedContent> <w:alwaysshowplaceholdertext>false</w:AlwaysShowPlaceholderText> <w:compatibility> <w:breakwrappedtables/> <w:snaptogridincell/> <w:wraptextwithpunct/> <w:useasianbreakrules/> <w:dontgrowautofit/> </w:Compatibility> <w:browserlevel>MicrosoftInternetExplorer4</w:BrowserLevel> </w:WordDocument> </xml><![endif]--><!--[if gte mso 9]><xml> <w:latentstyles deflockedstate="false" latentstylecount="156"> </w:LatentStyles> </xml><![endif]--><!--[if gte mso 10]> <style> /* Style Definitions */ table.MsoNormalTable {mso-style-name:"Table Normal"; mso-tstyle-rowband-size:0; mso-tstyle-colband-size:0; mso-style-noshow:yes; mso-style-parent:""; mso-padding-alt:0cm 5.4pt 0cm 5.4pt; mso-para-margin:0cm; mso-para-margin-bottom:.0001pt; mso-pagination:widow-orphan; font-size:10.0pt; font-family:"Times New Roman"; mso-ansi-language:#0400; mso-fareast-language:#0400; mso-bidi-language:#0400;} </style> <![endif]--> <p class="MsoNormal" style="font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;"><b><span style="" lang="SR"> </span></b></span></p> <p class="MsoBodyText" style="font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;"><b><span lang="SR"><br /></span></b></span></p> <p class="MsoBodyText" style="font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;"><b><span lang="SR"> </span></b></span></p> <h1 style="font-family:georgia;"><span lang="SR" style="font-size:130%;">SPRACHEN JENSEITS VON DICHTUNG</span></h1> <p class="MsoNormal" style="margin-left: 36pt; text-indent: 36pt;font-family:georgia;"><span lang="SR" style="font-size:130%;">(Govor s one strane pesništva)</span></p> <p class="MsoNormal" style="font-family:georgia;"><span lang="SR" style="font-size:130%;"> </span></p> <p class="MsoNormal" style="font-family:georgia;"><span lang="SR" style="font-size:130%;"> </span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt;font-family:georgia;"><span lang="SR" style="font-size:130%;">To je naslov ukusno opremljenog kataloga velikog formata sa preko dve stotine stranica, i izložbe koju je u vremenu od 5.V – 10. VI 1979. godine organizovalo Društvo vestfalskih umetnika u Minsteru. Održan je i poseban simpozijum posvećen vizuelnom pesništvu na kome su učestvovali kritičari nemačkog govornog područja.</span></p> <p class="Standard2" style="margin: 0cm 0cm 0.0001pt;font-family:georgia;"><span lang="SR" style="font-size:130%;">Katalog pored reprodukcija izloženih radova pesnika donosi i više teorijskih tekstova: A. Marquardt-a, S. J. Shmidt-a, K. P. Dencker-a, B.Cobbing-a, J. Adler-a, M. Sundermann-a, i M. Bentivoglio.</span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt;font-family:georgia;"><span lang="SR" style="font-size:130%;">U tekstu naslovljenom ''<span style="">Nachruf: Zum Ableben der Konkreten</span><i style=""> </i><span style="">Dichtung'' </span><i style=""><span style=""> </span></i>S. J. Schmidt brani konkretnu poeziju od onih kritičara koji su već pokušali da je proglase mrtvom, i navodi niz primera što govore upravo suprotno. On kaže da se u poslednje vreme uspostavlja jedan novi oblik pesništva kroz koji dejstvuju mnoge ranije osnovne ideje konkretnog pesništva. Neposredno na ovo nadovezuje se pitanje odnosa konkretne i vizuelne poezije, i konceptualne umetnosti. Pitanje odnosa ova dva pravca, jednog umetničkog, a drugog literarnog, nije postavljeno prvi put. Još 1971. godine u italijanskom časopisu za vizuelnu poeziju „Lotta poetica“, Sarenco i Bertini u tekstu ''<span style="">Poesia visiva e conceptual art / un plaggio ben organizzato''</span>, oštro napadaju i osporavaju konceptualnu umetnost. Nizom primera oni pokazuju kako su poznatu konceptualni umetnici J. Kosuth, Ben Vautier i drugi plagirali konkretne i vizuelne pesnike. Schmidt u ovom doduše ne vidi plagiranje već samo „frapantne analogije“, gde su konkretni i vizuelni pesnici u izvesnoj prednosti, jer su njihovi radovi, a i ovaj literarni pravac, nastali znatno ranije od konceptualne umetnosti. S druge strane Schmidt radove izvesne grupe pesnika (Gappmayer, Gerz, Ulrichs) pa i svoje posmatra „kao postavke za jedno konceptualno pesništvo koje pokušava da principe konkretne poezije i konceptualne umetnosti stvori u području društvene institucije literature.“</span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt;font-family:georgia;"><span lang="SR" style="font-size:130%;"> </span></p> <p class="MsoNormal" style="margin-left: 108pt; text-indent: 36pt;font-family:georgia;"><span lang="SR" style="font-size:130%;">''Književna reč'' broj 125, 25. jun 1979.</span></p><p class="MsoNormal" style="margin-left: 108pt; text-indent: 36pt;font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;"><br /></span></p><p class="MsoNormal" style="margin-left: 108pt; text-indent: 36pt;font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;"><br /></span></p><p class="MsoNormal" style="margin-left: 108pt; text-indent: 36pt;font-family:georgia;"><span lang="SR" style="font-size:130%;"><br /></span></p> <p class="MsoBodyText" style="font-family:georgia;"><span lang="SR" style="font-size:130%;"> </span></p> <p class="MsoNormal" style="font-family:georgia;"><span lang="SR" style="font-size:130%;"> </span></p> <p class="MsoNormal" style="font-family:georgia;"><span lang="SR" style="font-size:130%;"> </span></p> <p class="MsoNormal" style="font-family:georgia;"><span lang="SR" style="font-size:130%;"> </span></p> <h1 style="font-family:georgia;"><span lang="SR" style="font-size:130%;">DR DADA – KLAUS GROH</span></h1> <p class="MsoNormal" style="font-family:georgia;"><span lang="SR" style="font-size:130%;"> </span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt;font-family:georgia;"><span lang="SR" style="font-size:130%;"> </span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt;font-family:georgia;"><span lang="SR" style="font-size:130%;">Neodadaizam je dobio svog doktora, pravog i neospornog DADA DOKTORA. Klaus Groh, zapadno-nemački umetnik, doktorirao je na dadaizmu i neodadaizmu, onome čime se kao istraživač već više od jedne decenije bavi, pokretu u kome i sam aktivno sudeluje. Njegovo učešće u avangardnim kretanjima šezdesetih i sedamdesetih godina živo je i veoma raznovrsno: konkretna i vizuelna poezija, konceptualna umetnost, Body Art, Land Art, Mail-Art itd. Groh je osnovao i DADA RESEARCH CENTRE, verovatno najpouzdaniji arhiv posleratne avangarde u Evropi. Nekoliko godina on izdaje INFO (Informativni bilten), povezuje umetnike, pesnike, upućuje jedne na druge, putuje, svima pruža pomoć, piše, savetuje, grdi, ohrabruje, organizuje i otvara izložbe. Čuvene su njegove knjižice (booklets) štampane na samo jednom listu formata A4, a onda svedene na razmere 7,5/10,5 sa šesnaest strana, majušne neugledne, gotovo smešne u svom naporu da budu „knjige“, ali ipak su to „artists books“, prepune novih ideja, istraživačkih zanosa i zahvata. Štampao je Groh preko pedeset takvih booklets pesnika i umetnika svih meridijana. Još su poznatiji njegovi izbori konceptualne umetnosti: IF I HAD A MIND...(1971) i AKTUELLE KUNST IN OSTEUROPA (1972). Obe je objavio „Dumont“ iz Kelna. Nezaobilazni su, takođe, antologija vizuelne poezije VISUELL KONKRET INTERNATIONAL (1973), pa jedan neodadaistički zbornik pod nazivom YOUTHS (1976), pa pregled FUNF OSTEUROPAISCHE KUNSTLER – 5 x KUNST ALS KOMMUNIKATION u izdanju Instituta za modernu umetnost iz Nirnberga itd. itd.</span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt;font-family:georgia;"><span lang="SR" style="font-size:130%;">Dr DADA Klaus Groh i bukvalno živi umetnost sa svojom, za nemačke prilike, velikom i veselom porodicom u kojoj svi učestvuju u urnebesnom neodada vašaru. Među pismima, poštanskim kartama, katalozima, štampanim manifestima, ručno izrađenim knjigama u samo jednom primerku, koje mi je tokom poslednjih devet godina<span style=""> </span>komuniciranja i saradnje uputio ovaj „Life Artist“, stalno se sudaram s raznobojnim papirima ispečatanim njegovim neumornim porukama:</span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt;font-family:georgia;"><span lang="SR" style="font-size:130%;"> </span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt;font-family:georgia;"><span lang="SR" style="font-size:130%;">TRY! TRY! TRAY!</span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt;font-family:georgia;"><span lang="SR" style="font-size:130%;"> </span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt;font-family:georgia;"><span lang="SR" style="font-size:130%;"> </span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt;font-family:georgia;"><span lang="SR" style="font-size:130%;">ART IS START</span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt;font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;"><i style=""><span lang="SR">DADA LIVES!</span></i></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt;font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;"><b style=""><span lang="SR">DADA IS EVERYWHERE</span></b></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt;font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;"><i style=""><span lang="SR">ONLY REALITY AND ART IS LIFE!</span></i></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt;font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;"><i style=""><span lang="SR">TRY = LIFE=ART</span></i></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt;font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;"><i style=""><span lang="SR"> </span></i></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt;font-family:georgia;"><span lang="SR" style="font-size:130%;">i još jednom:</span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt;font-family:georgia;"><span lang="SR" style="font-size:130%;"> </span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt;font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;"><b style=""><span lang="SR">DADA JE SVUDA</span></b></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt;font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;"><b style=""><span lang="SR"> </span></b></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt;font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;"><b style=""><span lang="SR"> </span></b></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt;font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;"><b style=""><span lang="SR"><span style=""> </span>''</span></b></span><span lang="SR" style="font-size:130%;">Književna reč'' broj 128, 10. septembar, 1979.</span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt;font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;"><b style=""><span lang="SR"> </span></b></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt;font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;"><b style=""><span lang="SR"> </span></b></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt;font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;"><b style=""><span lang="SR"> </span></b></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt;font-family:georgia;"><span lang="SR" style="font-size:130%;"> </span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt;font-family:georgia;"><span lang="SR" style="font-size:130%;"> </span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt;font-family:georgia;"><span lang="SR" style="font-size:130%;"> </span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt;font-family:georgia;"><span lang="SR" style="font-size:130%;"> </span></p> <span style=";font-family:georgia;font-size:130%;" ><b><span style="" lang="SR"><br /><br /><br /></span></b></span> <h3 style="font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;"><b><span lang="SR">SARENCO – LOTTA POETICA – FACTOTUM ART</span></b></span></h3> <p class="MsoNormal" style="font-family:georgia;"><span lang="SR" style="font-size:130%;"> </span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt;font-family:georgia;"><span lang="SR" style="font-size:130%;"> </span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt;font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;"><i style=""><span lang="SR">Lotta poetica</span></i></span><span lang="SR" style="font-size:130%;">, časopis za vizuelnu poeziju i vizuelna istraživanja pojavio se u Italiji 1971. godine. Izlazio je kao mesečnik, verovatno jedini mesečnik te vrste u svetu. Uređivala ga je međunarodna redakcija pod vođstvom mlađeg italijanskog pesnika iz Breše Sarenca (1945) i belgijskog romanopisca, pesnika, poznatog kulturnog radnika Paula de Vreea (1909) iz Antverpena.</span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt;font-family:georgia;"><span lang="SR" style="font-size:130%;">Na nevelikom broju stranica, najviše do 24 pojavljivala su se vizuelnim prilozima, pesmama, teoretskim člancima, žučnim polemikama, gotovo sva značajnija imena evropske umetničke i literarne avangarde. Polemika oko odnosa konceptualne umetnosti i konkretne i vizuelne poezije, koju su pokrenuli urednici časopisa i italijanski umetnik Bertini, a kasnije im se pridružuje francuski kritičar i vizuelni pesnik J.F. Bory, izazvala je svojevremeno veliku pažnju kulturne javnosti više zemalja, posebno Italije, Nemačke i SAD. Veoma su značajni i teoretski tekstovi o vizuelnoj poeziji italijanske kritčarke Rossane Apicelle objavljeni u pojedinim brojevima ove revije: <i style="">Alcune tesi sulla poesia visiva, La poesia visiva come fine di un eqivoco, La poesia visiva 1973 </i>i drugi.</span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt;font-family:georgia;"><span lang="SR" style="font-size:130%;">Poslednji brojevi časopisa <i style="">Lotta poetica </i>štampani su kao neka vrsta malih monografija, pregleda akcija pojedinih umetnika. Među njima su: Ad Dekkers, Sarenco, Paul de Vree sa vizuelnim pesmama Klaus Staeck, francuski umetnik Bernard Aubertin, Alain Arias-Misson sa svojim „public poems“ i poznati nemački konceptualni umetnik Joseph Beuys.</span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt;font-family:georgia;"><span lang="SR" style="font-size:130%;">Osnovni literarni i umetnički stav Sarenca sažet je u te dve reči imena njegovog časopisa <i style="">Lotta poetica</i> (pesnička borba). Žustar, beskompromisan, bez straha, Sarenco se upušta u polemike, otvorene svađe, bespoštedno, do kraja. Istovremeno on kontinuirano objavljuje knjige, kako svoje, tako i svojih prijatelja, saboraca, istomišljenika.</span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt;font-family:georgia;"><span lang="SR" style="font-size:130%;">Posle gašenja <i style="">Lotte poetice</i>, Sarenco pokreće <i style="">Factotum art</i> sa novim saradnicima, novim idejama, opet u prvim borbenim linijama literarne i umetničke avangarde. Sam časopis možda i nije toliko značajan (barem ne kao raniji) koliko čitava serija knjiga koju Sarenco kao izdavač i urednik uz časopis objavljuje pod nazivom factotumbooks. Tu su pre svega antologija „LOTTA POETICA 1971-1975“ (factotumbook 1) pažljiv izbor tekstova, manifesta, vizuelnih priloga iz petogodišnjeg opusa uz novije radove koje su specijalno za tu priliku poslali zapaženiji saradnici <i style="">Lotte poetice</i>. Factotumbook 2 pod nazivom POESIA SONORA donosi zvučne pesme: Paula de Vreea, B. Heidsiecka, E. Miccinia, Sarenca i F.Verdia. Zanimljive su takođe dve knjige Josepha Beuysa: MUSEUM DES GELDES (factotumbook 12) i INTERVJU-AKCIJA /factotumbook 1/. Jiri Kolar objavljuje svoje ANTICOLAGES, Julien Blaine vizuelnu poemu PASSE-FUTUR, nedavno preminuli veteran japanske avangarde, bivši nadrealista, kasnije spacijalista i konkretni pesnik, osnivač tokijske istraživačke grupe VOU objavljuje STUDY OF MAN BY MAN, Vittore Baroni i Carlo Battisti, mladi italijanski pesnici manifest FUTUGRAPPISMO 1, Franci Verdi: POESIA CONCERTA, POESIA VISIVA, SCRITTURA POETICA. Jedna od poslednjih knjiga u toj seriji je Sarencova IN SUPPORT OF FINE ARTS (10 american poems in collaboration with art news). U njenom predgovoru američki avangardni umetnik i teoretičar Dick Higgins kaže da je „Američka umetnost sranje kao što su i francuska, nemačka, italijanska, japanska i svaka ona umetnost koja se u sadašnjem trenutku svodi i određuje državnim i nacionalnim granicama i teritorijama“.</span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt;font-family:georgia;"><span lang="SR" style="font-size:130%;"> </span></p> <p class="MsoNormal" style="margin-left: 108pt; text-indent: 36pt;font-family:georgia;"><span lang="SR" style="font-size:130%;">''Književne novine'' broj 606, 7. jun 1980.</span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt;font-family:georgia;"><span lang="SR" style="font-size:130%;"> </span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt;font-family:georgia;"><span lang="SR" style="font-size:130%;"> </span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt;font-family:georgia;"><span lang="SR" style="font-size:130%;"> </span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt;font-family:georgia;"><span lang="SR" style="font-size:130%;"> </span></p> <span style=";font-family:georgia;font-size:130%;" ><b><span style="" lang="SR"><br /><br /><br /></span></b></span> <h3 style="font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;"><b><span lang="SR">ŠTAMBILJSKA UMETNOST PAWELA PETASZA</span></b></span></h3> <p class="MsoNormal" style="font-family:georgia;"><span lang="SR" style="font-size:130%;"> </span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt;font-family:georgia;"><span lang="SR" style="font-size:130%;"> </span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt;font-family:georgia;"><span lang="SR" style="font-size:130%;">Zvezda poljskog umetnika Pawela Petasza tek je pre nekoliko godina zasijala na, inače, svetlom i uvek aktivnom nebu poljske avangarde. Do tada smi imali prilike da se u časopisima, zbornicima, antologijama i reprezentativnim izložbama novih literarnih i umetničkih tendencija srećemo sa radovima umetnika kao što su: Zdisav Sosnovski, Natalija Lah Lahovič, Andžej Partum, Stanislav Druždj, Jaroslav Kozlovski i drugi. Sada u vremenu mejl arta Pawel Petasz (Pavel Petaš) preuzeo je vodeću ulogu. Doduše on svoj rad ne naziva avangardom već drukčije, ali mi mu ne smemo poverovati tek tako na reč.</span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt;font-family:georgia;"><span lang="SR" style="font-size:130%;">Decembra 1977. godine ovaj umetnik objavljuje prvi, sada ako tako možemo da kažemo, istorijski broj časopisa posvećenog poštanskoj umetnosti „Commonpress“. Startuje sa umetnicima i pesnicima čija imena već nešto znače u svetu avangarde: Nemac Peter Below, Amerikanci Tony Braedly i Mike Crane, Brazilci Paulo Bruscky Carioca i Leonhard Frank Duch, Holanđanin J. Van Geluwe i Italijani G. Niccolai i Adriano Spatola. Već sledeći broj preuzeo je kao urednik i izdavač Holanđanin Ko de Jonge. I tako je <i style="">Commopress</i> nastavio da živi intezivno, burno. Prelazeći iz ruke u ruku, menjajući izdavače, urednike, zemlje, kontinente. Svaki broj novi urednik, novi format, nova tema. <i style="">Commonpress </i>se naputovao. Čas se pojavljuje u Argentini, čas u Nemačkoj, čas u Kanadi, uvek drukčiji. Jedino što ostaje u svakom broju isto je tekst na engleskom jeziku na prvoj strani u kome se kaže da je <i style="">Commonpress</i> internacionalni magazin za mejl-art koji kreiraju, objavljuju i distribuiraju sami saradnici. Svaki saradnik u obavezi je da pripremi i štampa jedan od sledećih brojeva odrđujući mu eventualnu temu, format i ostalo. Koordinator svih brojeva je Poljak Pawel Petasz.</span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt;font-family:georgia;"><span lang="SR" style="font-size:130%;">Petaszeva invencija kao umetnika i organizatora ne iscrpljuje se samo u ovome jedinstvenom i zaista neobičnom časopisu, koji je pokrenuo. On objavljuje, možda je bolje reći izrađuje, i knjižice koje šalje svojim prijateljma mejlartistima. Držeći se devize poznatog neodadaiste Klausa Groha <i style="">Ko udara pečate ne treba da piše</i> Petasz se opskrbio štambiljima raznih vrsta i dimenzija pa njima ispunjava bele stranice svojih „Artists books“.</span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt;font-family:georgia;"><span lang="SR" style="font-size:130%;">Pečati su mu zaista neobični, od sličica do verbalnih poruka na engleskom jeziku, seksualne, političke, filozofkse prirode. To što Petasz radi jedna je podvrsta mejl arta i već je dobila svoje ime štambiljska umetnost (Rubber Stamp Art).</span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt;font-family:georgia;"><span lang="SR" style="font-size:130%;">Pečat se pokazao neobično efikasnim u komunikaciji, razmeni ideja među umetnicima različitih nacija, jezika i kultura. Ako te muči neka misao, ideja, slika jednostavno je preneseš na štambilj pa onda je umnožavaš otiskujući je na dopisnici, hartiji, pismu i šalješ onome kome želiš.</span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt;font-family:georgia;"><span lang="SR" style="font-size:130%;">„Postupak pečatanja egzistira danas kao oblik priznate stvaralačke metode u oblasti umetnosti, kaže Klaus Groh. Verbalno, literarno i ikonalno produkuju se i publikuju u smanjenom formatu umetnička dela – publikuju (!) bez angažovanja uobičajenih distributivnih sistema kao što su galerije i trgovine umetninama.“</span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt;font-family:georgia;"><span lang="SR" style="font-size:130%;">Knjižice koje sam dobio od Pawela Petasza nose naslove: <i style="">Transparent Art, Pages of contemplation, rubber condom, Rub Rub, Obsolete stamps </i>i <i style="">Pieces from biography of Joe Contestator </i>(neka vrsta štambiljskog stripa).</span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt;font-family:georgia;"><span lang="SR" style="font-size:130%;"> </span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt;font-family:georgia;"><span lang="SR" style="font-size:130%;"> </span></p> <p class="MsoNormal" style="margin-left: 144pt; text-indent: 36pt;font-family:georgia;"><span lang="SR" style="font-size:130%;">''Književne novine'' broj 607, 21. jun 1980.</span></p> <p class="Standard2" style="margin: 0cm 0cm 0.0001pt;font-family:georgia;"><span lang="SR" style="font-size:130%;"> </span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt;font-family:georgia;"><span lang="SR" style="font-size:130%;"> </span></p> <p style="font-family: georgia;" class="Standard2"> </p> <span style=";font-family:";font-size:130%;color:black;" ><br /><br /><br /></span> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt;font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;"><b><span lang="SR">ANTOLOGIA DA POESIA VISUAL EUROPEIA</span></b></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt;font-family:georgia;"><span lang="SR" style="font-size:130%;"> </span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt;font-family:georgia;"><span lang="SR" style="font-size:130%;"> </span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt;font-family:georgia;"><span lang="SR" style="font-size:130%;">Ova knjiga pojavila se u Lisabonu 1977. godine. Sastavili su je Josep M. Figueres, mladi katalonski pesnik i kritičar iz Barcelone i portugalski poeta Manuel de Seabra. Pisac Figueres izvore vizuelne poezije vidi još u grčkoj i kineskoj kulturi na koje se kasnije nadovezuje evropski Barok, u prošlom veku neki pesnici kao L.Carrol, a početkom ovog vizuelne pesme stvaraju se u okviru pokreta kao što su futurizam, dadaizam i nadrealizam.</span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt;font-family:georgia;"><span lang="SR" style="font-size:130%;">Sastavljači su antologiju podelili u više ciklusa i prema toj podeli klasirali su pesme: poezija akcije, objekt poezije, pesme vezane za ljubav, socijalne teme, rat, itd. Na kraju je blok pesama pod nazivom ''<span style="">Koka kola:</span><i style=""> </i><span style="">kontra informacije''</span>, gde, uglavnom, portugalski i katalonski pesnici variraju, vizuelnim sredstvima, poznatu konkretnu pesmu Brazilca D. Pignatari-a o koka koli.</span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt;font-family:georgia;"><span lang="SR" style="font-size:130%;">Ovakva podela dosta je proizvoljna i nema nekakvog dubljeg opravdanja. Druga, još ozbiljnija zamerka, ovoj inače u grafičkom dizajnu u svemu izvanrednoj antologiji, odnosi se na izbor pesnika i pesama. Počev od sastavljača, o kojima se do sada gotovo ništa nije čulo na evropskoj i široj avangardnoj sceni, knjiga je prepuna malo poznatih, ili sasvim nepoznatih portugalskih, katalonskih i španskih vizuelnih pesnika. Ovo je utoliko manje opravdano što su se već ranije (1973) pojavile antologije portugalske i španske vizuelne poezije, a izbor Katalonaca štampan je kasnije. Ta slabost da u ovakvim izborima često dominiraju domaći pesnici, pesnici iz zemlje sastavljača, primećena je i ranije, ali je ovde drastično uočljiva. Zamerka postaje još teža kada se pogledaju imena onih izostavljenih, a za ovakav izbor nezaobilaznih istraživača. To su britanski i nemački pesnici: J. Adler, B. Cobbing, J. Frunival, I. H. Finlay, F. Mon, C. Bremmer, K. P. Dencker i mnogi drugi.</span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt;font-family:georgia;"><span lang="SR" style="font-size:130%;"> </span></p> <p class="MsoNormal" style="margin-left: 144pt; text-indent: 36pt;font-family:georgia;"><span lang="SR" style="font-size:130%;">''Književna reč'' broj 125, 25. jun 1979.</span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt;font-family:georgia;"><span lang="SR" style="font-size:130%;"> </span></p> <span style=";font-family:";font-size:130%;" lang="SR" ><br /><br /><br /></span> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt;font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;"><b><span lang="SR">E. F. HIGGINS III</span></b></span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt;font-family:georgia;"><span lang="SR" style="font-size:130%;"> </span></p> <p class="MsoNormal" style="font-family:georgia;"><span lang="SR" style="font-size:130%;"> </span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 36pt;font-family:georgia;"><span lang="SR" style="font-size:130%;">Američki umetnik E.F. Higgins III proslavio se kreiranjem sopstvenih poštanskih maraka koje objavljuje u izvanrednoj kseroks kolor tehnici. Higginsove marke pored naznake art post ili mail art najčešće su obeležene sa DOO-DA ili DOO-DA POSTAGE WORKS. Po načinu kako su stvorene, izgledu i štampi one su često bolje, da ne kažem lepše, nego marke koje izdaju poštanske službe mnogih zemalja. Do sada je ovaj umetnik objavio čak više stotina kolor serija umetničkih maraka. Poslednje koje sam dobio su: MAIL ART (sa likom umetnika u dve boje), ART COMMEMORATIVE ISSUE /višebojna sa likovima: B.Clevelanda, T. Jorgensena, E.F.Higginsa III i P.Van Barvena/ i Commemorative Robert Kennedy (u plavoj boji).</span></p> <p class="MsoNormal" style="font-family:georgia;"><span lang="SR" style="font-size:130%;">E .F. Higgins III rođen je 1949. godine. Studirao je na Fine Arts Major Western Michigan University, Kalamazoo i University of Colorado, Boulder. Do sada je imao deset samostalnih, a izlagao je na više grupnih izložbi konceptualne umetnosti i mail arta. Zanimljivo je da je Higgins III započeo kao pesnik. Još 1970.godine on je objavio obimnu zbirku pesama TO GROW AN ASPARAGUS, a 1972. A PIECE OF LICORICE. Sada priprema knjigu 1 ST. NEW YORK STAMP INVITE sa kolor markama raznih umetnika.</span></p> <p class="MsoNormal" style="font-family:georgia;"><span lang="SR" style="font-size:130%;"> </span></p> <p class="MsoNormal" style="font-family:georgia;"><span lang="SR" style="font-size:130%;"><span style=""> </span>''Književna reč'' broj 136, 10. januar 1980.</span></p><p face="georgia" class="MsoNormal"><br /></p><p face="georgia" class="MsoNormal"><br /></p>Miroljub Todorovichttp://www.blogger.com/profile/08722630911818111543noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-7035870204541607072.post-72014389262877845692010-03-27T13:48:00.001-07:002010-03-27T13:51:41.690-07:00ŽEĐ GRAMATOLOGIJE<!--[if gte mso 9]><xml> <w:worddocument> <w:view>Normal</w:View> <w:zoom>0</w:Zoom> <w:punctuationkerning/> <w:validateagainstschemas/> <w:saveifxmlinvalid>false</w:SaveIfXMLInvalid> <w:ignoremixedcontent>false</w:IgnoreMixedContent> <w:alwaysshowplaceholdertext>false</w:AlwaysShowPlaceholderText> <w:compatibility> <w:breakwrappedtables/> <w:snaptogridincell/> <w:wraptextwithpunct/> <w:useasianbreakrules/> <w:dontgrowautofit/> </w:Compatibility> <w:browserlevel>MicrosoftInternetExplorer4</w:BrowserLevel> </w:WordDocument> </xml><![endif]--><!--[if gte mso 9]><xml> <w:latentstyles deflockedstate="false" latentstylecount="156"> </w:LatentStyles> </xml><![endif]--><!--[if gte mso 10]> <style> /* Style Definitions */ table.MsoNormalTable {mso-style-name:"Table Normal"; mso-tstyle-rowband-size:0; mso-tstyle-colband-size:0; mso-style-noshow:yes; mso-style-parent:""; mso-padding-alt:0cm 5.4pt 0cm 5.4pt; mso-para-margin:0cm; mso-para-margin-bottom:.0001pt; mso-pagination:widow-orphan; font-size:10.0pt; font-family:"Times New Roman"; mso-ansi-language:#0400; mso-fareast-language:#0400; mso-bidi-language:#0400;} </style> <![endif]--> <p class="MsoNormal"><b><span lang="SR"><font size="5"> </font></span></b></p> <p class="MsoNormal"><span lang="SR"> </span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="SR"><font size="4"> </font></span></p> <h1><span style="font-weight: normal;" lang="HR"><font size="5">OSVOJENI PROSTOR</font></span><span style="font-weight: normal;" lang="HR"></span></h1> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">"Jezik je oko".</font></span><span style="font-family: Arial;" lang="HR"></span></p> <p class="MsoNormal"><span style="font-family: Arial;" lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span><span lang="HR"><font size="4">(Volas Stivens)</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Magijsko dejstvo crteža u zori čovečanstva. </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4"><span> </span><span> </span></font></span><span lang="SR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Pojave se ne pokoravaju zakonima – one ih stvaraju.</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Vizuelna pesma (crtež) iz perioda scijentizma: sažeta iskustva egzaktnih nauka (fizika, hemija, biologija), i tašizma integrisana unutar sopstvenog jezika.</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Neostvarena žudnja za permanentnom aktivnošću.</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">"Umetnost nije izgled prirode. Priroda je pitanje… umetnost je odgovor."</font></span><span style="font-family: Arial;" lang="HR"><font size="4"><br /><span> </span></font></span><span lang="HR"><font size="4">(Van Dusburg)</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Sirovost i autentičnost grafita.</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Razlika između verovatne i ostvarene stvarnosti.</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Kako osloboditi genetske (rodne) energije linije i tačke?</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Sveukupna usredsređenost na unutarnju strukturu dela.</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Konstrukcija "stvarnog sveta".</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">U kojoj meri crtež "određuje i svađa medije"?</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Konačni izgled linijom zaustavljenih stvari.</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Oslobađanje, ali i obuzdavanje potencijala rasutosti i ekstenzivne pokretljivosti linije u crtežima poeme <i>Putovanje u Zvezdaliju.</i></font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">"Ja ništa nisam pronašao. Tek sam osetio noć u sebi, a u njoj sam spazio nešto novo, i to sam nazvao suprematizmom."</font></span><span lang="HR"><font size="4"><br /></font></span><span lang="HR"><font size="4">(Maljevič)</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Crtež – onirički rukopis – pouzdan znak ličnosti umetnika.</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Srušiti neprikosnovenost linearnog, identifikaciju sa realnim predmetima . situacijama.</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Svetlost plohe – crne rupe tek iscrtanih oblika.</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Na osnovu postojanja drugoga mi određujemo svoje postojanje.</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Suočen s iskonskim impulsima Kosmosa i Sveta.</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Interaktivni tok procesa opažanja: od pojave ka svesti i natrag, od svesti ka opaženom predmetu.</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Uravnoteženje iscrtane površine putem ritmičke organizacije: tačaka, linija, elipsastih zaokruženja, mrlja.</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Ka čistom jeziku plastičkih linearnih mogućnosti. Tamo gde ništa ne opažamo nema ničeg – bar za nas. </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4"><span> </span>*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Večnija je od mene ova drhtava linija moje ruke.</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">"Kompozicija koja nešto treba da izrazi oblikuje se prema površini koju ispunjava."</font></span><span style="font-family: Arial;" lang="HR"><font size="4"><br /></font></span><span lang="HR"><font size="4">(Anri Matis)</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Otisci stvari – znakovi koji govore.</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Stvaralaštvo – suštinski element i oblik ljudske prirode.</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Objektivisati svet znači suprotstaviti mu se.</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Mogućnosti i načini optičko-vizuelnog oživljavanja prazne plohe.</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Protiv apsolutnog linearizma "preciznih, strogih, valeriski jednoličnih linija".</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Za fenomenologiju postojanje stvari se ne iscrpljuje u opažanju.</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Tačka, linija i boja kao znaci za sebe.</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Forme su zavisne od kompozicije koja im uobličava značenje.</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Karakter znaka u vizuelnom jeziku crteža.</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Može li se crtež definisati kao stvaralačka aktivnost u <span>kojoj<b> </b></span>je linija osnovno i jedino izražajno sredstvo?</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Metamorfoza linije.</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Znak je, prema Pirsu, "Sve ono što posreduje između jednog objekta i jednog mentalnog procesa".</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Postepeno otkrivanje prostora.</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">"Prva slika se sastojala samo iz jedne linije oko čovekove senke koju je sunce pravilo na zidovima."<br />(Leonardo Da Vinči)</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Semiologija vizuelnog nije u svojoj biti vizuelna aktivnost.</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Istraživanje nepoznatih i neiskorišćenih mogućnosti međuljudskog komuniciranja.</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Možemo li vizuelnim činjenicama da pokrenemo vrednost jezičkog znaka?</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Odnos između tačke i linije pokazuje način njihove egzistencije u crtežu.</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Linija – granica između dve forme.</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Crtež kao primarni znakovni sistem.</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Prema tvrdnji kritičara Paul Kle je prvi dozvolio liniji da</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span><span lang="HR"><font size="4">sanja.</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Kada umetnost postaje apsolutni svet umetnika i način njegovog postojanja?</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Kretanje linije kroz prostor, njeno zgušnjavanje i obeležavanje određenog kreativnog napona.</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Smatrajući da se crtežom mogu prekoračiti ogromni prostori i uhvatiti ono neulovljivo i tajnovito, stari majstori su govorili da crtež, u umetničkom smislu, vredi koliko hiljadu reči.</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Reč i znak u organskom skladu sa prostorom vizuelne pesme.</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">"Crtež mora posedovati <span>snagu širenja </span>koja oživljava stvari njegove okoline."</font></span><span style="font-family: Arial;" lang="HR"><font size="4"><br /></font></span><span lang="HR"><font size="4">(Anri Matis)</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Slika – prostorna struktura ikoničkih znakova.</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Irealnost i fantazmagoričnost koju dobijaju stvari i banalne činjenice iz svakodnevnog života kada ih tehnikom kolaža stavimo u drugačiji kontekst.</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Ne podstiče oblik opažanje, već opažanje stvara oblik.</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Teze Kandinskog o čistoj duhovnosti umetnosti.</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Momenat kada crtež postaje osvojeni prostor.</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Slikovitost – stalna potencija u prirodi ljudskog duha <span>nalik<b> </b></span>fenomenu govora.</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Kako usmeravati "razornu sintaksu" jezika kolaža?</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">"Mi proglašavamo da su kao osnovni oblik našeg osećanja vremena kinetički ritmovi najvažniji elementi umetnosti…"</font></span><span lang="HR"><font size="4"><br /></font></span><span lang="HR"><font size="4">(Anton Pevsner, Naum Gabo)</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Opažanje kao pojava zasnovana na fizičkim sposobnostima.</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Nova umetnost uslovljava nove modele komuniciranja.</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Linija iskidana unutrašnjim kreativnim naponima i intelektualnim dvoumicama.</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Konceptualnost, izvesna nedorečenost i večita istraživačka radoznalost crteža.</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Da li apstraktna umetnost, zaista, govori "o negaciji ili odbijanju da se prihvati svet"?</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Za Iva Klajna apsolutna praznina je pravi pikturalni prostor.</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Sadejstvo i sukobljenost različitih linearnih jedinica, slovnih i znakovnih celina u vizuelnoj pesmi.</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Crtež – ne kao "aluzija na stvari". </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4"><span> </span>*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Oko nam uvek daje sliku nekog sveta.</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Vizuelna pojava shvaćena kao indeks konvencionalni je znak.</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Po jednom tumačenju stvar je "takva kakva jeste", zbir svih opažanja koji se na nju odnose.</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Za Petera Birgera gradilački elementi kolaža nisu više znaci stvarnosti, već sama stvarnost.</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Kada to suština gubi i sam smisao postojanja?</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Crtež – ne samo način opažanja stvari već i mogućnost osvajanja stvari.</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Pod kojim uslovima linija postaje znak koji nešto govori?</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Gestualni način upotrebe boje kao materije u apstraktnom ekspresionizmu.</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Slojevitost i čudesnost svakodnevice u kolažnim rezovima vizuelnog ciklusa <i>Mačka je kriva.</i></font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Da li je moguće sliku osloboditi svake veze sa stvarnim? </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4"><span> </span><span> </span>*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Objektivnost sveta – generalizacija intersubjektivnosti.<span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">"Rođenje umetnosti prava je mera krika."</font></span><span style="font-family: Arial;" lang="HR"><font size="4"><br /></font></span><span lang="HR"><font size="4">(Sefor) </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Aleatorne igre signatvora na principu svetlosne interferencije.</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Sve je u funkciji svega.</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Prema Č. S. Pirsu slikovni znak je specifičan po tome što "može predstavljati svoj objekt po sličnosti nezavisno od načina njegovog postojanja."</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Naša epoha i "fanatizam vizuelnog".</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Lingvističke ideje i lingvističke činjenice u slici.</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Resko doživljavanje verbalnog i vizuelnog.</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">U kojoj meri slika postoji "samo kroz ono što se u njoj čita"?</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">"Iz neobične tišine proizići će nova i jedinstvena zona pikturalne senzibilnosti nematerijalnog".</font></span><span style="font-family: Arial;" lang="HR"><font size="4"><br /></font></span><span lang="HR"><font size="4">(Iv Klajn)</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Linija i tačka – <span>ne<i> </i></span>kao sredstvo već kao svedoci umetnikovog lutanja kroz neistražene zone svesti i podsvesti.</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">"Prepoznaj ono što ti je pred očima i otkriće ti se ono što je skriveno."</font></span><span style="font-family: Arial;" lang="HR"><font size="4"><br /></font></span><span lang="HR"><font size="4">(apokrifna Jevanđelja)</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Znakovi u slikarstvu (umetnosti) nemaju uslovni karakter, kao u jeziku, već ikonični (slikovni).</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Postoji li smisao pre dela?</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Da li slikati znači potpuno se odvojiti od stvari da bi se prepustilo unutarnjim nemirima?</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Vizuelne pesme iz <i>Gejaka, Čorbe od mozga </i>i <i>Kineske erotike </i>kao sume citata neposredne zbilje.</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Stanje sveta i stvari i naši subjektivni pojmovi o prostoru i vremenu.</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Crtež – drhtaji tela i ruke usklađeni sa kosmičkim ritmovima.</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">"Umetničko delo postoji samo kao oblik."</font></span><span style="font-family: Arial;" lang="HR"><font size="4"><br /></font></span><span lang="HR"><font size="4">(Fosijon)</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Vizuelnim činjenicama osporavamo svojstvo jezičkih znakova, ali ih ipak tumačimo pomoću lingvističkih izraza.</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">U kom trenutku svoga rada slikar počinje, kako to kaže Sezan, da "misli slikarstvom"?</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Mogu li jedna stvar ili jedno biće biti identični nekom drugom?</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Ništa nije identično, osim samom sebi. </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4"><span> </span><span> </span>*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Razmišljanje o slici uglavnom produkuju reči a ne slike. </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4"><span> </span><span> </span>*<span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Pod kojim uslovima linija postaje znak koji nešto govori? </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4"><span> </span><span> </span>*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Crtež zrači smisao vizije i na taj način je prevazilazi.</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">"Znak mora imati značenje, ali on ne mora nešto označavati. … Slikovni znak je jedinstven među znacima u tom smislu što on označava sam sebe, to jest znakovna sredstva sama po sebi imaju svojstva koja znače."</font></span><span style="font-family: Arial;" lang="HR"><font size="4"><br /></font></span><span lang="HR"><font size="4">(Čarls Moris)</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Da li je kolaž samo "slika raspada, dezintegracije" stvarnosti?</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Odnosi kinezičkih i drugih elemenata unutar gestualnog znaka.</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Linija – njeno rađanje dinamičkim kretanjem tačke kroz prostor.</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">"Nema nikakvog oblika, nikakve stvari na svetu, koja ništa ne kazuje."</font></span><span style="font-family: Arial;" lang="HR"><font size="4"><br /></font></span><span lang="HR"><font size="4">(Kandinski)</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Pojam "stvarnosti" materije u krajnjem slučaju razloživ u nematerijalnosti raznih energija i sila.</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Zalaganje Maljeviča za supremaciju čiste nepredmetnosti. </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4"><span> </span><span> </span><span> </span>*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Slučajnost je samo određenje verovatnog.</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">"Želeći da pokažem osnovnu antinomiju između umetnosti i ready-made-a zamislio sam recipročni ready-made upotrebivši Rembranta umesto daske za peglanje".</font></span><span style="font-family: Arial;" lang="HR"><font size="4"><span> </span><br /></font></span><span lang="HR"><font size="4">(Marsel Dišan)</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Suština stvari je suština za nas, ona nema univerzalni</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span><span lang="HR"><font size="4">smisao.</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Umetničko delo izvan fizičke objektivizacije.</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Intuitivnost konceptualne umetnosti i njena povezanost s najraznovrsnijim mentalnim procesima.</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Kompjuterska i komunikaciona umetnost u okvirima nečeg što je već definisano kao "programiranje lepog".</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Da li se sve pojave komunikacije mogu tumačiti lingvističkim kategorijama?</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Sumnja u mogućnost jezika kao apsolutno i nezamenljivo oruđe izraza.</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Napor da se rekonstruišu one mentalne hipoteze i propozicije koje predlaže kopceptualni umetnik.</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Drugačiji način funkcionisanja imaginativnih procesa u konceptualizmu.</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Kinetička poezija – sinteza <span>slike, predmeta </span>i <span>pokreta koji </span>optički predočavaju i dimenziju <span>vremena kao </span>jedan od <span>elemenata </span>kreativnog oblikovanja.</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Vizuelna i semantička organizacija prirodnih jezika.</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Kôd u slikarstvu – sistem slikovnih procesnih, misaonih jedinica.</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Može li se između "jezika slike" i "jezika reči" postaviti nepremostiva brana što "uskraćuje svaki prostor za međuoblike i međuuključivanja"?</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">"Istoriju umetnosti čini niz uspelih prekoračenja."</font></span><span lang="HR"><font size="4"><br /></font></span><span lang="HR"><font size="4">(Suzan Zontag)</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Funkcija misaone operacije unutar dematerijalizovanog dela.</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Dijalektička protivurečnost slučajnog i nužnog, mogućeg i stvarnog.</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">"Umetnost je uvek neka struktura, stvaralačka jasnoća. U tome se nipošto ne razlikuje od rasta neke biljke ili nekog kristala, od života zvezde ili od strukture neke mašine."</font></span><span style="font-family: Arial;" lang="HR"><font size="4"><br /></font></span><span lang="HR"><font size="4">(Šviters)</font></span><span style="font-family: Arial;" lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span style="font-family: Arial;" lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Svestan činjenice da se svaki odgovor ponovo pretvara u pitanje.</font></span><span lang="HR"></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Sveukupna perceptivna podudarnost slike sa objektom što ga predstavlja.</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Činjenica da je jedna poruka vizuelna, ne znači automatski da su vizuelni i svi njeni kodovi.</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Struktura ikoničkog bića odražava se u slikovnosti.</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Da li je, i kada, slikarstvo "mišljenje o samom slikarstvu"?</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Funkcija jezika i određivanje (imenovanje) jedinica koje seku vidno polje.</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Ka onome što sabira celokupnost Bića.</font></span><b><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></b></p> <p class="MsoNormal"><b><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></b></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Proces samoanalize vođen unutar imanentnih granica umet</font></span><span lang="HR"><font size="4">nosti.</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">"Suština i postojanje, imaginarno i realno, vidljivo i nevidljivo, slikarstvo meša sve naše kategorije šireći svoj onirički univerzum telesnih biti, uspešnih sličnosti, nemih značenja."</font></span><span style="font-family: Arial;" lang="HR"><font size="4"><br /></font></span><span lang="HR"><font size="4">(M. Merlo-Ponti)</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <span style="font-family: "Times New Roman";" lang="HR"><font size="4"><br /> </font></span> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="5"> </font></span></p> <h2><span lang="HR"><font size="5">IZVOR JEZIKA</font></span></h2> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"> </span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">DEKONSTRUKCIJA</font></span><span lang="HR"></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Dekonstrukciju njeni zagovornici i tumači određuju, najpre, kao "delatnost čitanja" koja je veoma čvrsto povezana sa tekstovima što ih istražuje. Zanimljivo je, međutim, da dekonstrukcionisti sa izvesnom skepsom i dosta samokritičnosti misle da se dekonstrukcija nikada "ne može posmatrati nezavisno, kao zatvoren sistem operativnih pojmova".</font></span><span lang="HR"></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">PESNIČKI MANIR</font></span><span lang="HR"></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Veliki srpski pesnik Momčilo Nastasijević, rodonačelnik je jednog načina pisanja stihova koji se, ipak, odupro ne baš tako inventivnim epigonima da ga rastoče.</font></span><span lang="HR"></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Pesnički manir što ga je uslovio Branko Miljković, međutim, veoma brzo se razbuktao ali i izgoreo u zdušnoj epigonskoj potrošnji pesnika, čak, nekoliko različitih generacija.</font></span><span lang="HR"></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">IZVOR JEZIKA</font></span><span lang="HR"></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Čovečanstvo je, tvrdi Noam Čomski, homogeno u svom jezičkom izrazu, isto onako kao što je jedinstveno u svojoj biološkoj strukturi. Mi svoj jezik ne učimo, on nam je urođen, zapravo izvor jezika je u našim genima.</font></span><span lang="HR"></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">PRIRODNI I PESNIČKI GEST</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Sa stanovišta teorije znaka postoji bitna razlika između gesta kinezičke pesme i prirodnog gesta. Dok se kod prirodnog gesta radi najčešće o oznaci (prirodnoj pojavi ekspresivnog značaja), dotle se u slučaju kinezičkog pesničkog gesta radi o pravom znaku.</font></span><span lang="HR"></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">PISMO</font></span><span lang="HR"></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">U svom napadu na de Sosirov program moderne lingvistike, Žak Derida polazi od činjenice da se njime neprestano umanjuje, potiskuje i omalovažava uloga pisma, a u prvi plan stavlja govor. Za Deridu pismo je preduslov jezika pa se samim tim mora smatrati značajnijim od govora.</font></span><span lang="HR"></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">NEPOŽELJNI EKSPERIMENT</font></span><span lang="HR"></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Pojam eksperimenta, pesničkog, literarnog, uopšte umetničkog, naša kritika uglavnom je upotrebljavala i upotrebljava kao diskvalifikaciju, način da se ono što je po njenoj oceni nepodobno, uznemiravajuće, što remeti ustaljeni red i mir u tekućoj proizvodnji, što ukida kreativnu i intelektualnu zavisnost, razbija stvaralačke i druge iluzije, jednostavno izopšti, ukloni eliminiše kao nepoželjno i opasno.</font></span><span lang="HR"></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">ENTROPIJA PESNIČKOG JEZIKA</font></span><span lang="HR"></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Ako želimo da izračunamo entropiju umetničkog teksta, kaže Lotman, potrebno je izbeći mešanje entropije autorskog i čitalačkog koda, kao <i><span> </span></i>entropija različitih nivoa koda.</font></span><span lang="HR"></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Proučavajući entropiju pesničkog jezika Kolmogorov je utvrdio da se ona sastoji iz dve veličine: određene smisaone zapremine, i gipkosti jezika. Gipkost jezika ovde se pojavljuje kao izvor poetske informacije.</font></span><span lang="HR"></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">ANTIUMETNOST</font></span><span lang="HR"></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Da li je antiumetnost umetnost ili ne? Da li u njenom biću preteže sociopolitička ili estetska radikalnost, spore se savremeni tumači avangarde.</font></span><span lang="HR"></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Dok je Dišan stavljao antiumetnost u muzeje i galerije, i tu, verovatno, video njenu delotvornost i svrhu, za Markuzea izlagački prostor antiumetnosti su ulice i pijace gde će ona delovati kao buntovnička i sublimišuća.</font></span><span lang="HR"></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Prema Kejdžu avangardizam oblika u umetničkom kontekstu politički je nedelotvoran. I još preciznije "… radikalnost umetnosti nije definisana u okviru njene forme, već u okviru njene rušilačke delatnosti unutar datog društvenog, ekonomskog ili političkog sistema".</font></span><span lang="HR"></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Ipak, radikalna antiumetnost ne menja sistem, već samo biva apsorbovana u njega. To će omogućiti Markuzeu da zaključi sledeće: "Erupcija antiumetnosti se iskazuje u mnogo uobičajenih vidova: uništavanje sintakse, komadanje reči i rečenica, razorna upotreba običnog jezika, kompozicije bez razloga, sonate za bilo šta. A ipak, ova potpuna deformacija je Oblik: antiumetnost je ostala umetnost, predstavljana, prodavana i mišljena kao umetnost".</font></span><span lang="HR"></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">KONTEKST</font></span><span lang="HR"></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Pisac u tekstu koji tvori putem jezika, po mišljenju lingvista, oblikujući suštinu (bit) jezičkog znaka sam stvara i kontekst. Stvarajući nove kontekste, nove veze i odnose između reči, činjenica i stvari u govoru, pisac stvara i čitavu lepezu novih, drugačijih značenja.</font></span><span lang="HR"></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">INTUICIJA</font></span><span lang="HR"></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Za intuiciju, čije stvaralačke procese najčešće karakterišu iznenadna k neočekivana otkrića, može se reći da predstavlja jedan od specifičnih oblika saznanja čija priroda još nije u potpunoj i zadovoljavajućoj meri istražena i proučena. Činjenica je, međutim, da u okvirima naučnog i umetničkog stvaranja intuicija i njen heuristički karakter imaju značajnu ulogu.</font></span><span lang="HR"></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Iako se nije daleko otišlo u rekonstrukciji najvažnijih i najdramatičnijih misaonih i inspirativnih tokova koji su prethodili novim idejama, zamislima, otkrićima i delima, za intuitivnu spoznaju se sa sigurnošću može tvrditi da se, svojim najvećim delom, temelji na podsvesnim psihičkim tokovima i procesima.</font></span><span lang="HR"></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Jedna od osnovnih karakteristika intuicije jeste neposrednost – ideje, obrisi dela, celovita rešenja i konačni rezultati javljaju se odjednom u nekoj vrsti iznenadnog inspirativnog bljeska i nadahnuća.</font></span><span lang="HR"></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">POETIKA</font></span><span lang="HR"></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Šta je književnost? jedno je od prvih pitanja na koje, prema Cvetanu Todorovu, poetika treba da odgovori. Na drugom mestu ona bi morala pružiti "instrumente za opisivanje književnog teksta: da razlikuje nivoe smisla, utvrdi jedinice koje je konstituišu, obeleži odnose među njima".</font></span><span lang="HR"></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">RASTAKANJE JEZIKA</font></span><span lang="HR"></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Dok lingvistika denotativni jezik naučno oformljuje i terminološkim ga određenjem nedvosmisleno precizira kao znakovni sistem, dotle ga pesništvo stvaralačkim konotiranjem neprestano iznutra podriva, cepa i rastače.</font></span><span lang="HR"></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">VIZUELNA PESMA</font></span><span lang="HR"></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Materijalnost dela (pesme) jedna je od najvažnijih ontoloških oznaka vizuelne poezije koja, kako je to već ranije zapaženo, ne operiše jezikom već se "ostvaruje kao jezik".</font></span><span lang="HR"></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Složeno estetsko zračenje i delovanje vizuelne pesme zasniva se, u najvećoj meri, "na materijalno shvaćenoj optičkoj percepciji teksta".</font></span><span lang="HR"></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">PROMENA FORME STVARI</font></span><span lang="HR"></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Količina energije u kosmosu, po Ihabu Hasanu, stalna je i neuništiva; sve što čovek čini jeste samo promena forme stvari.</font></span><span lang="HR"></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">JEZIČKI KOTAO</font></span><span lang="HR"></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Dramatična je konfrontacija reči i sintagmi u prenapetim intonacijsko-sintaksičkim nizovima i bremenitom prostoru apejronističke pesme. Na različitim nivoima: semantičkom, ritmičkom, sintaksičkom, foničkom, itd., reči delovi stihova i stihovi sudaraju se, prožimaju i prepliću u jednom pravom malstremovskom jezičkom kotlu eksplozivno oslobađajući, iz svojih zapretanih gejzira, metaforičke, značenjske, vizuelne, zvučne i druge poetske energije.</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="5"> </font></span></p> <h3><span lang="HR"><font size="5">PROSTOR – VREME – GEST</font></span><span lang="HR"></span></h3> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Da li su sadašnjost, prošlost i budućnost podjednako prisutne u vremenu?</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Kretanje stvari u prostoru i trajanje koje svedoči o tom kretanju.</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Živo biće kao postojanje. izdvojeno od stvari kao organska materija od neorganske.</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Stvari mogu da egzistiraju jedino u prostoru koji one oblikuju svojim postojanjem.</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Za Merlo-Pontija "vreme nije stvarni proces". Ono se rađa iz čovekovog "odnosa prema stvarima".</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Svojstva neke stvari ne proističu iz njene suštine, već iz njene supstance i njene strukture.</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Svaka stvar i svako biće su obeleženi. </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4"><span> </span><span> </span>*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Bitnost neke stvari u samoj je toj stvari. </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4"><span> </span><span> </span>*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Znak stvari.<span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Opredmećenje stvarnosti.</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Životne manifestacije i svakodnevni gestovi uzdignuti na nivo umetnosti.</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Mogućnost da se pronalazi i stvara polazeći od samog Ništavila.</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Telo govori isto tako ubedljivo kao i reč.</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Duh dinamizuje stvari.</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">"Svaki voljeni predmet središte je jednog raja."<br /><span> </span>(Novalis)</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Fizičko postojanje kao postojanje odnosa.</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Suštini stvari suprotstaviti ontologiju koja biću obezbeđuje različito određenje.</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Smisao gesta u samom je gestu.</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Isprepletane niti poticajne imaginativne simbolike i stvarnosne fikcije u kinezičkoj pesmi.</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Razumevanje semantičke funkcije gestike u prostoru.</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Principi organizacije kinezičkih komunikata u gestualnoj akciji.</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Elementarna jedinica gestualnog pesničkog znaka kao izvor autonomne estetske informacije.</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Kako ustanoviti hijerarhiju gradivnih kinezičkih elemenata u gestualnoj poeziji s obzirom na stepen u kome ti elementi osiguravaju njeno estetsko bogatstvo i punoću izraza?</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Integracija karnalnog i spiritualnog.</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Simultanost poruka, gustoća znakova i informacijska polifonija gestualne pesme.</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Govor tela bliži je izvoru reči.</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Ciceron unutar gesta razlikuje demonstracio i significatio.</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Jedinicu gestualnog pesničkog znaka tvore svi gradivni delovi i elementi kinezičke akcije koji sadrže informacijsku dinamiku.</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Stvaralačka priroda gesta i akcije.</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Heterogenost kreativne materije koja učestvuje u oblikovanju gestualnog pesničkog znaka.</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Gestualna pesma – komunikat iskazan kinezičkim jezikom koji obuhvata određeno vreme i prostor.</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Mesto gesta i akcije u sistemu vanlingvističkih jezika.<span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Unutrašnja struktura gestualne naracije.</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Gestualni pesnički znak najčešće je složen od različitih pojedinačnih autonomnih znakova sa višesmernom dinamikom.</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Tehnike tela.</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Semantički aspekt i aspekt forme gestualnih pesničkih znakova.</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">U gestualnoj pesmi <i>Pokreti glavom </i>(1970) ključni su elementi blago naznačena facijalna ekspresija sa usmeravanjem pogleda i nekoliko prepoznatljivih pokreta glavom.</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Različiti načini držanja tela iza sebe kriju određene emocije i neke osobenosti ličnosti.</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Raspored u prostoru kao komunikacioni znak.</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Označeno rastojanje između osoba koje verbalno komuniciraju – problem proksematike.</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Signalistička kinezička akcija – fizički proces u kome se produkuju pesnički znaci.</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Čovek (umetnik, pesnik, izvođač) – temeljni i nužni elemenat gestualne poezije.</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">"Telesni vizuelni znaci pokazuju sklonost ka kombinovanju sa auditivnim znakovnim sistemima: gestovi rukama i izrazi (kretanja) lica funkcionišu, ili kao dopunski znaci verbalnih poruka ili kao njihove zamene…"</font></span><span style="font-family: Arial;" lang="HR"><font size="4"><br /></font></span><span lang="HR"><font size="4">(Jakobson)</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Uloga objekt-pesama kao elemenata gestualne poetske komunikacije.</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Šta bi bili osnovni oblici kinezičkog jezika?</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Kinezički pesnički projekt: veoma složen (intermedijalni) estetsko-značenjski gest.</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">U kojoj meri stepen razvitka kulture određuje specifičnu frekvenciju pojedinih gestualnih simboličkih znakova?</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Darujući svoje telo svetu gestualni pesnik svet pretvara u pesmu.</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Svaki pesnički gestualni fenomen <span>vrši dvostruku funkciju i </span>ima dvostruki znakovni karakter.</font></span><span lang="HR"></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Svet kao kretanje i događanje.</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Odnos gestualnog pesnika, ili <span>angažovanog pesničkog medija,<b> </b></span>prema prostoru akcije.</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Široka skala izražajnih mogućnosti gestualnog pesničkog znaka.</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Gledalac gestualne pesme postaje deo igre. I on je uključen u smisaonu mrežu kinezičkih, verbalnih i vizuelnih znakova koje ta pesma zrači.</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Širenje i sužavanje personalnog prostora izvođača kinezičke pesničke akcije u zavisnosti od trenutne situacije.</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Ključna uloga facijalne ekspresije (pokreti lica i delova lica) u održavanju i praćenju komunikacione interakcije.</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">U kojoj to meri "aktivnost izgrađuje vreme, dok ga pasivnost razara"?</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Gest naznačuje izvestan odnos između čoveka i čulnog sveta.</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Pokret i svetlost – novi elementi kreativnog oblikovanja u<b> </b>modernoj umetnosti.</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Pomoću pokreta moguće je vizuelno prikazati dimenziju vremena i prostora.</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Bart smatra da postoji onoliko nelingvističkih jezika sa sopstvenom strukturom koliko postoji kulturnih predmeta, odnosno predmeta kojima je društvo pridalo sposobnost da znače.</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Futuristički pokušaj da se doživljaj brzine, pokreta i vremensko trajanje odslikaju i zaustave u prostoru.</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Pokret – dinamičko jedinstvo vremena i prostora.</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Osnovna dadaistička kreativna sredstva: apsurd, slučaj, ironija i igra.</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Smisao i razumljivost prirodne gestike.</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">U gestualnoj pesmi radikalni zaokret ka novim, suštinskim oblicima u kojima se poezija i igra spajaju u jedno.</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Nelingvistički znakovi u svom semantičkom aspektu bitno se oslanjaju na lingvističke znakove.</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Pokretljivost objekt-pesama i njihova otvorenost prema prostoru.</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Može li prostor biti sinonim Ništavila?</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Gestualnog pesnika zaokuplja pokret kao estetičko pretvaranje mase u energiju.</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">"Ako postanemo kao ogledalo</font></span><span lang="HR"><font size="4"><br /></font></span><span lang="HR"><font size="4">Oni koji nas gledaju</font></span><span lang="HR"><font size="4"><br /></font></span><span lang="HR"><font size="4">Vide se u nama</font></span><span lang="HR"><font size="4"><br /></font></span><span lang="HR"><font size="4">Dakle mi smo nevidljivi!"</font></span><span lang="HR"><font size="4"><br /></font></span><span lang="HR"><font size="4">(Iv Klajn)</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">U kojoj meri sredstva i oblik izražavanja "ne bi trebalo da prikažu objekte u pokretu već samo pokret"?</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Jedna od osobenih dimenzija objekt-poezije: fizička i konkretna taktilnost materijala.</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Jezik gestualne pesme: homogen, koherentni i konkretni znakovni sistem.</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Čomski kôd određuje kao "konačni mehanizam beskonačnih mogućnosti delanja".</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Skup različitih kinezičko-verbalno-vizuelnih elemenata koji u jednoj metasintetičkoj akciji gestualne pesme postaju složen poetski znak.</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">U kom smislu samo odsustvo pojedinih elemenata postaje značenjsko?</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Kinezički znakovi za razliku od proksemičkih podrazumevaju pokretanje – bilo pojedinih delova tela, bilo tela u celini.</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Umetničko delo kao model svesti i način komuniciranja.</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Gde se krije prava priroda realnosti, i da li je to njena jedina priroda?</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Gest – direktni i najjednostavniji izraz ljudskog života.</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Gestualni i vizuelni jezici – najstarija vrsta jezika u ljudskoj komunikaciji.</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Znak kao izraz, obeležje namere da se saopšti smisao.</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Vizuelna komunikacija starija je od govorne komunikacije, pošto je čovek pre video nego što je artikulisao svoj glas.</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">"U materici prirode, na izvoru stvaranja, gde skriven leži tajni ključ svega."</font></span><span style="font-family: Arial;" lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span><span lang="HR"><font size="4">(Paul Kle)</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Forma gesta i njen odnos prema sopstvenoj funkciji.</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Može li se, zaista, od umetnosti zahtevati tako teška obaveza da bude "preduslov ljudskog postojanja"?</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Pokušaj da se u svakom segmentu gestualne pesme: pokretu, svetlosti, objektu, uhvate oni momenti (čvorovi) njihovih beskrajno isprepletanih, interaktivnih odnosa i zračenja.</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Tipologija kinezičko-jezičkih gestova i struktura njihove poetske funkcije.</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">U kojoj je meri spona sa realnim suštinska za biće čoveka?</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Značenje objekt-pesme koje se meša sa pokazivanjem predmeta u svojoj očiglednosti.</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">"Problem forme u suštini ne postoji."</font></span><span style="font-family: Arial;" lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span style="font-family: Arial;" lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span><span lang="HR"><font size="4">(Kandinski)</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Dinamičko značenje prostiranja i rastojanja.</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Semantički smisao kinezičkog znaka.</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Geometrijski prostor kao apstrakcija fizičke realnosti.</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Biološka uloga i značaj personalnog prostora za sva bića na višem stepenu razvoja.</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Osetljivost čoveka na povredu personalnog prostora. </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4"><span> </span><span> </span>*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Živi organizam – "nerastavljiva struktura ponašanja".</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Struktura ponašanja kao otvorena struktura koja se ne može svesti ni na stvari ni na ideje.</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Semantički vid znakova u gestualnoj pesmi i formiranje razgranatih tokova značenja.</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">To razlaganje prostora i vremena, to očigledno lučenje snovidnog kome gestualni pesnik veruje da se prepušta jeste, u stvari, srž njegove kreacije.</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Mitski san o jedinstvu reči i stvari, tela i zemlje, čoveka i vaseljene.</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Otvaranje gestualne pesme sa svim njenim smisaonim i povratno značenjskim mogućnostima.</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Šta je to što ograničava tematsko-značenjski prostor objekt-poezije?</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Da bi smo u potpunosti savladali jezik jedne umetnosti moramo ući u taj jezik što nam neće poći za rukom ako tu umetnost posmatramo iz perspektive neke druge umetnosti a posebno ako njen jezik tretiramo kao kopiju jezika umetnosti koju bolje poznajemo i kojoj dajemo prednost.</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Kada napuštamo sebe mi stvari vraćamo njima samima.</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Jezik kinezičke pesme stvara se aktivnom upotrebom: tela, objekta, gesta, govora, pisanog jezika, svetlosnih i zvučnih efekata.</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">"Telo je velika pesma".</font></span><span style="font-family: Arial;" lang="HR"><font size="4"><br /></font></span><span lang="HR"><font size="4">(Volas Stivans)</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Poimati svet, znači li to samo uspostaviti dijalog između čoveka i njegovog okruženja?</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Ka preontološkom razumevanju.</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Ukupnost subkodova (pokret, gest, zvuk, predmet, glas, svetlost, itd.) i znakovnih podsistema oblikuje složeni gestualni pesnički kôd.</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Gestualna poezija – dinamička akcija kojom se pokušava odrediti naš suštinski odnos prema kosmosu, stvarima i biću.</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">"Godine 1913. došao sam na srećnu ideju da učvrstim točak na kuhinjsku stolicu i da ga posmatram kako se okreće."</font></span><span style="font-family: Arial;" lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span style="font-family: Arial;" lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span><span lang="HR"><font size="4">(Dišan)</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Informacija kao sinonim stepena nepredvidljivosti.</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">U okviru složenog gestualnog pesničkog znaka često dolazi do napetosti između različitih znakova, do njihovog privlačenja, odbijanja i uzajamnog prožimanja.</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Sukcesivni slojevi i tokovi prenosa kinezičkih poruka. Pojam opažanja vezan za pojam forme (oblika).</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">U gestualnoj poeziji uspostavlja se sasvim novi odnos prema oblicima pesničkog dela, kao i prema materijalu od koga je delo sačinjeno.</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">"Stvari su nizovi oblika koji se potčinjavaju fizičkim zakonima."</font></span><span style="font-family: Arial;" lang="HR"><font size="4"><br /></font></span><span lang="HR"><font size="4">(Bertran Rasel)</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Modaliteti kinezičkog jezika u gestualnoj pesmi i njegova verbo-voko-vizuelna svežina i komunikativnost.</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Čovek izolovan u jednoj sferi fenomena na koju se projektuju poruke kosmosa i sveta.</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Elementi gestualne pesme – materijalne činjenice koje se percipiraju vizuelno, zvučno, prostorno i taktilno.</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Komunikacija – spona između prostorno-vremenskih svetova pošiljaoca i primaoca.</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Semanteme što ih pošiljalac upućuje primaocu postepeno se ugrađuju u njegovu svest menjajući ga.</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Atom komunikacije – najmanji akt komunikacije koji se može zamisliti.</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Prema Lajbnicu jedan atom komunikacije "dovoljan je da izvuče univerzum iz ništavila".</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Znakovi kosmosa i sveta su dati: njihove kombinacije ispunjavaju strukture poruka.</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Potpuno predvidljiva poruka nema komunikacijsku vrednost.</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Informaciona arhitektura gestualne pesme.<span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Fundamentalni problem – odnos bića i stvari.</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Na svakom nivou količina originalnosti jedne poruke mora da nadilazi mogućnosti primaoca.</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Tri kategorije sveta koji nas okružuje: svet predmeta, svet situacija i svet akcija.</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Izdvajanje i definisanje gestualno-poetskog repertoara komunikativnih elemenata i situacija.</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">U kojoj meri je trajan samo pokret a ne i predmet (objekt)?</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Konture i granice stvari u okružju događanja gestualne pesme.</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Kako osloboditi govor iz opne stvari?</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Povratna sprega u gestualno-poetskoj akciji i kružni tokovi estetske komunikacije (informacije).</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Mogu li gestualni znakovi, u pojedinim slučajevima, oformiti prave jezičke (komunikativne) sisteme u kojima će poput pisanih zameniti verbalne znakove?</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Objedinjavanje prostora, svetlosti i pokreta – doprinos izražajnosti i spektru značenja kinezičkog projekta.</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Na gestualnom i zvukovnom planu ispitati periodična kretanja molekula informacije uslovljena određenim ritmom akcije (pesme).</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Eksplozivno, polimedijalno jezgro kinezičke poezije.</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Reč, zvuk, gest i znak, njihovo rasprskavanje i širenje do samih granica pojmljivog.</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Napor da se misli o prostorno-vremenskim relacijama pesme.<span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">"Nit vremena je prekrivena čvorovima."<br />(Gaston Bašlar)<span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Otkrivati vreme posmatranjem sleda predmeta koji se menjaju.<span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Trajanje je osećanje.</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Složenost nervne mreže omogućuje istovremenu transmisiju informacija.</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Informacija – univerzalni fenomen koji neposredno utiče na sve oblike života, kako na one svesne (visokorazvijene), tako i one nesvesne (elementarne).</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Proces dešifrovanja poruka je stohastičan zbog toga što smisao pojedinog komunikativnog znaka zavisi od onog koji mu je prethodio.</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Da li se vreme nužno meri prostorom?</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Pojam vremena stičemo na osnovu delanja naše svesti<b> </b>a ne na osnovu objektivnog trajanja stvari.</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Izvor našeg vremena je u našem sopstvenom trajanju.<span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Stvari su tu sa prostorom i u prostoru.</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Prostor kao "funkcija univerzuma", skup <span>svih mogućih </span>odnosa, oblika i uzajamnih kretanja.</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Može li prostor koji je dat biti beskonačan?<span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">U kojoj meri pojave određuju prostor?</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Kinezički pesnik otkriva prostor postupno, u toku pesničke akcije, onako kako postaje svestan govora svoga tela i svojih postupaka.</font></span><span lang="HR"></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Može li da postoji "prazan" prostor?</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Da bi bilo prostora potrebno je da postoje bar dve "materijalne tačke".</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Organizovanje višedimenzionalnog prostora tokom gestualne pesničke akcije.</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Prostor – ne kao supstrat (osnova) već kao funkcija.</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Nužna koordinacija vizuelnog, taktilnog i auditivnog prostora u gestualnoj pesmi.</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">"Koji ideal predložiti ljudima danas, ideal koji bi bio iznad i s onu stranu njih samih, ako ne ponovno osvajanje, pomoću saznanja, ništavila koje su sami otkrili?"</font></span><span style="font-family: Arial;" lang="HR"><font size="4"><br /></font></span><span lang="HR"><font size="4">(Žak Mono)</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Poetska vizija opšteg prostora koji obuhvata prvobitne pojedinačne prostore sa svim akterima i objektima kinezičkog čina.</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Kombinovanje različitih prostornih orijentacija u gestualnoj poeziji.</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Kreativne energije koje se ne mogu konkretizovati u materijalnom obliku.</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Uloga "suštastvene telesnosti" i instikata u gestualnom delu.</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Između imanencije i transcendencije.</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Ne postoji čisto trajanje kao ni apsolutno vreme.</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Dinamika kretanja stvari i unutrašnji impulsi koji tim kretanjem upravljaju i koji ga stvaraju.</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Trajanje kao ,,kvalitet proživljenog vremena".</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Nije vreme to koje protiče već njegovi sadržaji: akcije, činjenice, osećanja.</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Očigledna nepovratnost vremena.</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Ono što nazivamo vremenom je, u stvari, samo postojanje.</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Sled stvari u kosmosu.</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <h5><span lang="HR">ZAGONETKA</span></h5> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"> </span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">INTERTEKSTUALNOST</font></span><span lang="HR"></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Jedan od najmlađih pojmova veoma složenog spektra kritičke terminologije poslednjih decenija jeste intertekstualnost. Njegov nastanak vezuje se za ime Julije Kristeve iz ranih šezdesetih godina. Određujući ga, međutim, Kristeva se, po sopstvenom priznanju, inspirisala mišlju Mihaila Bahtina o "dijaloškom znaku", odnosno njegovim pojmom dijalogiciteta.</font></span><span lang="HR"></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Prema Bahtinu "svaka reč" (svaki znak) nekog teksta vodi van svojih granica. Svako razumevanje je stavljanje konkretnog teksta u odnos sa drugim tekstovima (…) Tekst živi samo da se dodiruje s nekim drugim tekstovima (kontekstima). Samo u tačci tog dodira tekstova zrači ono svetlo koje sija napred i natrag, koje dotičnom tekstu omogućuje sudelovanje i dijalog".</font></span><span lang="HR"></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Već iz ovih rečenica Mihaila Bahtina, koji se s pravom može nazvati začetnikom poetike intertekstualnosti, možemo naslutiti osnovne karakteristike ovog pojma kao i probleme koje on inicira, a koji su opet posebno važni u danas veoma prodornoj teoriji dekonstrukcije, kao i u književnoj teoriji i praksi postmoderne.</font></span><span lang="HR"></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Suštinski problem intertekstualnosti je, dakle, u odnosu među književnim tekstovima, njihovom dodiru i preplitanju.</font></span><span lang="HR"></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Za Rolana Barta "intertekstualno je u svakom tekstu sadržano, jer je ono samo međutekstovlje nekog drugog teksta (…) Svaki tekst se doživljava samo u delatnosti proizvodnje."</font></span><span lang="HR"></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Prema najnovijim tumačenjima "poetika intertekstualnosti (…) okreće se, u krajnjoj liniji, problemima konstitucije smisla. Poznati postupci, koji stvaraju međutekstovne veze, kao što je umetanje tuđih tekstova u neki tekst, bilo kao citata ili aluzije kontaminacija mnoštva heterogenih tekstova ili ponavljanje ili parafraza nekog poznatog teksta kao parodije ili kontrafakture iznova se sagledavaju s gledišta semantičkog viška vrednosti koji oni stvaraju u konkretnom tekstu. Reč je o određivanju u tekst unete semantičke i estetske razlike, kao na primer 'uzurpacijom' tuđih tekstova, tekstovnih konvencija ili shema književnih vrsta (…</font></span><span lang="HR"><font size="4">)''.</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Iz svega što smo naveli proizilazi da poetika intertekstualnosti osnovni poticaj i inspirativni izvor vidi u samoj književnosti, u kreativnom procesu odabiranja i kombinovanja elemenata onog materijala koji postoji, koji je već stvoren. Reč je, dakle, o "akumulaciji tekstualnog iskustva" koje vodi stvaranju jednog takvog <i>Dela </i>o kome je sanjao još Malarme, ili o knjizi "u kojoj su sadržane sve knjige", kako je to precizirao veliki mag intertekstualnih prožimanja i postupaka Borhes.</font></span><span lang="HR"></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">GESTUALNI PESNIČKI ZNAK</font></span><span lang="HR"></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Upoređujući gestualni pesnički znak sa verbalnim pesničkim znakom primetićemo odmah kompleksniju strukturu, ali i znatnu heterogenost ovog prvog. Prostor, pokreti, zvukovi, predmeti, njihovi oblici, boje, svetlosni efekti u gestualnoj pesmi funkcionišu kao znakovi, ali kao znakovi funkcionišu i kompleksi različitih elemenata (sinteza zvuka i svetlosti, oblika i boje, gesta i predmeta, etc). Značenjske celine višeg estetskog reda nastaju u gestualnom pesničkom znaku prožimanjem i spajanjem tih kompleksnih znakova.</font></span><span lang="HR"></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">NOVI JEZIK</font></span><span lang="HR"></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Pesnik daleko prevazilazi nivoe gramatičke organizacije standardnog jezika stvarajući svojim specifičnim kreativnim metodama novi poetski diskurs i u njemu, naravno, na nekonvencionalan način, imaginativno oblikovan novi jezik.</font></span><span lang="HR"></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">IGRA</font></span><span lang="HR"></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Igra je starija od kulture, kaže Huizinga, i njena se suština suprotstavlja logičkoj interpretaciji jer ne počiva samo na racionalnom. "Postojanje igre uvek ponovo potvrđuje, i to u najpotpunijem smislu nadrazumski značaj našeg položaja u kosmosu." Čovek se igra i zna da se igra, što nam govori da nije samo "razumsko biće" već i nešto više od toga, jer za igru se može slobodno reći da je izvan i iznad razuma.</font></span><span lang="HR"></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">VELIKA SINTAKSA</font></span><span lang="HR"></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Sve se veća pažnja poklanja istraživanju jezika kao složene sintaksičke celine. Nisu usamljena mišljenja u lingvistici da "osnovna jedinica u njegovoj upotrebi nije reč ni rečenica, nego tekst". Mnogi istraživači, u pokušaju da definišu strukturno-semantičke parametre teksta, polaze od činjenice da osim uobičajene sintakse, koja reguliše oblike veza među rečima u rečenici, postoji i ona druga, uslovno nazvana velika sintaksa "koja odražava veze među rečenicama i govornim jedinicama nadfraznog formata".</font></span><span lang="HR"></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">ISTRAŽIVANJE I NOVINA</font></span><span lang="HR"></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Estetika zasnovana na postavkama nove avangarde u prvi plan umetnikove akcije stavlja ono što ima karakter eksperimentalnog, istraživačkog i otkrivalačkog. Sam čin istraživanja (eksperimenta) podiže se na nivo umetničkog dela. Jedan od ranije bitnih kriterijuma dovršenost dela gubi na svom značaju dok originalnost i novina <span>(</span>novum<span>) </span>sve više postaju nezaobilazni i gotovo presudni elementi u kritičkom vrednovanju umetničke tvorevine.</font></span><span lang="HR"></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">NOV NAČIN POSMATRANJA STVARI</font></span><span lang="HR"></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Dok su novokantovci videli u mišljenju organ i medij celokupnog saznanja stvari, fenomenolozi su svoju metodu zasnivali na zahtevu da se vratimo "samim stvarima". To se bitno razlikuje od pozitivističkog zahteva za ispitivanjem stvari. Fenomenolog teži opisu stvari onakvih kakve nam se one same pokazuju u mišljenju, u imaginaciji, odnosno u doživljavanju subjekta. Ovakav stav otvorio je nove prostore kreativnog istraživanja utemeljene na tačnom i potpunom opisivanju datog u okvirima svesti. Zato fenomenologiju i ne možemo smatrati određenom filozofskom doktrinom već jednim novim načinom posmatranja stvari, odnosno naših doživljaja o stvarima.</font></span><span lang="HR"></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">KRVOTOK</font></span><span lang="HR"></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Razapet između sveta stvari i sveta pojmova, između prirode i duha, kao duga, kao kakav lelujavi fantazmagorički most, nadvija se, bdi jezik. Ne pripadajući ni jednom od ovih svetova on ih istovremeno sjedinjuje, postaje njihov životonosni spoj, njihov krvotok.</font></span><span lang="HR"></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <h6><span lang="HR">PLANETARNO</span><span lang="HR"></span></h6> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">U prvoj fazi signalizma scijentizmu planetarno i kosmičko stoje u istoj ravni. Bitni parametri ''Planete''<i> </i>i ''Putovanja u Zvezdaliju''<i> </i>su kosmički (galaktički), ali i planetarni u zemaljskom smislu. Osnovni motivi, inspirativni i imaginativni izvori u obe poeme su putovanje (lutanje) i istraživanje. Zanimljivo je napomenuti da je za antičke Grke suština planetarnog bila, u stvari, sadržana u "lutajućem putovanju". (Grč. planetos – koji luta naokolo).</font></span><span lang="HR"></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">UKIDANJE JEZIKA</font></span><span lang="HR"></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Poetički programi konkretne i vizuelne poezije radikalno su promenili osnovne predstave o lirici i književnosti. Pošlo se sa odricanjem od metaforičke primene jezika kao prevaziđene, zatim je odbačena linearnost teksta, pronalaze se izražajni oblici bez sintakse, jezik se u pesmi izvesno vreme određuje kao označiteljski komunikacioni sistem, ali istovremeno i kao materijal koji "sam sebe prezentuje" da bi se na kraju sasvim ukinuo kao pesničko izražajno sredstvo.</font></span><span lang="HR"></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">FORMALISTI</font></span><span lang="HR"></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Ruski formalisti gledali su na poeziju kao jezik koji je u svojoj biti suprotstavljen sistemima jezičkih znakova što služe sporazumevanju i saznavanju. To je za njih jezik koji stalno negira, subverzivno ruši gramatička i sintaksička pravila svakodnevnog, tekućeg jezika, u permanentnoj pobuni protiv istrošenih klišea i vladajućih navika u nepredvidljivom svetu razmene, tvorenja i upotrebe reči i rečenica.</font></span><span lang="HR"></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">ZAGONETKA</font></span><span lang="HR"></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Uočavajući različitost (neistovetnost) običnog (tekućeg) i pesničkog jezika, još je Aristotel u svojoj <i>Poetici </i>govorio da pesnik mora da koristi neobične reči i izraze: tuđice, metafore i produženice, dakle sve ono što se razlikuje od svakodnevnog govora. Pesničkom upotrebom ovakvih reči i izraza, posebno metafora, prema velikom antičkom filozofu, nastaje zagonetka a suština zagonetke je u tome "da vezuje ono što je nemoguće, a opet govori o nečemu što je stvarno".</font></span><span lang="HR"></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">AFEKTIVNA INTONACIJA GOVORA</font></span><span lang="HR"></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">U stvaranju foničke (zvučne) poezije često se koristi i afektivna intonacija ljudskog govora koja, mada je manifestovanje unutrašnjeg, subjektivnog stanja, istovremeno predstavlja i univerzalni kôd. Izrazi straha, iznenađenja, radosti, tuge, ljubavi, besa, razumljivi su nam i izvan određenog jezičkog sistema jer su bez obzira na raznovrsne načine iskazivanja – semantizovani.</font></span><span lang="HR"></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">NASTANAK JEZIKA</font></span><span lang="HR"></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Istražujući genezu jezika lingvisti su već dugo suočeni sa ne malim teškoćama da se utvrdi njegova pojava u civilizacijskom sledu.</font></span><span lang="HR"></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Dvostruka priroda jezika, čiji su koreni i u duhovnom i u realnom svetu, i njegova mistična čarovitost povezana sa zagonetkom stvaranja, nesumnjivo su pomogli da se priguše prvi tonovi i zametnu tragovi nastanka jezika u ljudskoj istoriji.</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <h4><span style="font-weight: normal;" lang="HR"><font size="5">MERA JEZIKA – MERA SVETA</font></span></h4> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Putem stvaralačkog postupka otkrivati smisao stvari. </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4"><span> </span><span> </span><span> </span>*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Metafora – oruđe za kreiranje jedne sasvim nove realnosti.</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Analitičko tematizovanje samog bića jezika u apejronističkoj poeziji.</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Čovekova mistička žudnja za izgubljenim jedinstvom sa prirodom.</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Koji je osnovni cilj jezika?</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Doživljaj svemira, stvari i sveta pretočen u reči.</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Signalistički tekst kao konačna jezička (verbalno-vizuelna) struktura.</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Ispitivanje asocijativnih mogućnosti vizuelnog govora. </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4"><span> </span>*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Kada pesma gubi sopstveni estetski identitet? </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4"><span> </span>*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Materijalna upotrebljivost jezika.</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Svaka umetnost ima svoje osobeno biće koje se samo različitim prilazima može istraživati i otkrivati.</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Ka onom nedostupnom, onom neiskazivom. </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4"><span> </span>*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">"Pesnik je sveštenik nevidljivog."</font></span><span style="font-family: Arial;" lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">(Volas Stivens)</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Pesničko iskustvo – doticaj sa samim Bićem Sveta. </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4"><span> </span>*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Onaj koji peva polazeći od izvora.<span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4"><span> </span>*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">U transcendentalnim temeljima j ezika. </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4"><span> </span>*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Kako putem reči stvarati tišinu? </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4"><span> </span>*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Neprohodni prostori neizrecivog.</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Shvatajući pesništvo kao bitan činilac promene Kosmosa i Sveta.</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Može li se vreme odrediti kao "supstanca koja teče"? </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4"><span> </span>*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Vraćanjem toka stvari unazad poništili bismo vreme.</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">"Umetnost ne ponavlja vidljivo; ona čini vidljivim."</font></span><span lang="HR"><font size="4"><br /></font></span><span lang="HR"><font size="4">(Paul Kle)<span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Svest o kolebljivosti govora.</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Pesma izražena putem gestova kao oblika kompozicionih struktura.</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Jezik koji izvire iz drugih jezika.</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Otpor signalističke pesme da uđe u prostore viđenog i prepoznatljivog.</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Niče i njegova teza o smrti Boga.</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">U kojoj je meri paradoksalna priroda pesništva?</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Mesto i tren izdvojenosti, posebnosti bića.</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Postojanje i kretanje sveta u jeziku.</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Prema Huserlu senka stvari kao osnovni <span>kvalitet </span>te <span>stvari.</span></font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Neizgovoreno i neizgovorljivo.</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Prometejski smisao pesništva.</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Dovršiti se savršenstvom svoga dela.</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Kako da ustanovimo sisteme normi pomoću kojih bi se mogle meriti estetske (poetske) inovacije?</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Od samog početka zaronjen u okean jezika.</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Delo u potrazi za svojom formom.</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">S one strane govora.</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Da li reč kao sredstvo ili kao cilj?</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Prići što bliže stvarima. Progovoriti iz samih stvari.</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Pesnik – usplahireni snevač što sanjajući tumači svoj san.</font></span><span lang="HR"></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Sabiranje jezičkih naboja koji jasno pokazuju veliku unutrašnju tenziju lirskog govora apejronističke pesme.</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Kako razlikovati privid eksperimenta (manir) od inovativnog (izvornog) eksperimentalnog postupka u umetnosti (poeziji)?</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">"Samo je jedna istinska draž u životu: draž Igre."</font></span><span lang="HR"><font size="4"><br /></font></span><span lang="HR"><font size="4">(Bodler)</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Govor bez dimenzija.</font></span><span lang="HR"></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Dijalektika skrivanja i <span>istraživanja.</span></font></span><span lang="HR"></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Biti ravan Biću Sveta.</font></span><span lang="HR"></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><b><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></b></p> <h5><span lang="HR">JEZIK – PESMA – UNIVERZUM</span></h5> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Avangardni pesnik nastoji da pronađe drugačiji jezik i drugačiju strukturu svih izražajnih sredstava.</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">"Istorija je priča originalnih akcija".<br /></font></span><span style="font-family: Arial;" lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span><span lang="HR"><font size="4">(Džon Kejdž)</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Apejronistička pesma – oblik preko koga se izražava novo shvatanje bića, kosmosa i sveta.</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Govorljive praznine između reči i stvari.</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Da li je moguće napisati jednu povest egzistencijalnog iskušavanja pesnika u svim epohama i svim društvima.</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Signalistički pesnik kao izrazito paradoksalna i dvosmislena struktura.</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Za Maksa Benzea nema bitne razlike između naučne i umetničke produktivnosti. Klasična ideja stvaranja i savremena ideja programiranja, po njemu, veoma su bliske.</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Lingvistička struktura u teoriji strukturalizma dobila je ontološki status.</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Jezik je osnovna preokupacija apejronističke poezije, njena čvorna i žižna tačka.</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Da li, konačno, čitav svet ljudskog iskustva ulazi u pesmu?</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Bit konceptualne umetnosti je u izbegavanju realizacije umetničkog predmeta pa samim tim i oslobađanju dela od materijalne forme.</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Dela konceptualnih umetnika – dokumenti određenih misaonih procesa.</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Lingvističke, foničke i znakovne strukture prožimaju kinezički jezik gestualne pesme i deluju kroz samu njegovu osnovu.</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Problem odnosa govora i percepcije.</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Vizuelni jezici uspostavljaju sa drugim jezicima višestruke i složene veze.</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Kretanje jezika u pravcu pisma.</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">"Unutar sistema auditivnih znakova, uvek samo vreme, a nikada prostor, dejstvuje kao strukturalni faktor, i to vreme u oba svoja vida – sledu i istovremenosti."</font></span><span style="font-family: Arial;" lang="HR"><font size="4"><br /></font></span><span lang="HR"><font size="4">(Jakobson)</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Signalizam u književnosti otkriva mogućnosti i granice govora.</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Da li je bekstvo od jezika, kako to tvrdi tradicionalistička kritika, nemoguće, "odricanje, nikakav govor"?</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Funkcija gledanja i inspirativni impulsi što stvaraju nove semantičke konfiguracije jezika.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Znak oblikuje svoj sadržaj i određen je, po Lotmanu, ne kao ,materijalna datost, već kao skup funkcija.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Trajanje stvari koje je stvarno pod presijom je našeg subjektivnog vremena.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Kako rasplesti lelujavo tkanje imaginativnog pesničkog pletiva?</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Apejronistički pesnik čupa reči i sintagme iz standardnih, tekućih govornih okvira, stavlja ih u drugačije sisteme odnosa gde će one izlučiti nove poetske informacije.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Između dva kraja sveta.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Intimni poredak stvari.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Redukovanje materijalnosti forme umetničkog dela.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Semantika krika.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Poetika ''Planete''<i> </i>i ''Putovanja u Zvezdaliju''<i> – </i>neprekidno određivanje prema celini kosmičke egzistencije.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Iznad pragmatičkih vizija svakodnevlja.<span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Proizvodnja i kapitalizacija značenja u apejronističkoj pesmi.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Rast pesničke samosvesti.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Preoblikovanje poezije i utemeljenje novog bića jezika.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Prvobitna prozirnost reči.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Da li je pesnikov zadatak "čuvanje svetosti jezika", kako to V. X. Odn kaže?</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Signalistički pesnik suprotstavljen svetu i sistemima vrednosti koji u tom svetu vladaju.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Sa apejronističkom poezijom pronađen je način kako da se prisustvuje "iznutra fisiji Bića".</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Napokretnost stvari.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Rasap humanističke književnosti i pojava novih umetničkih pravaca u kulturi šezdesetih i sedamdesetih godina.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Za teoriju komunikacije poruka se javlja kao sled prepoznatljivih elemenata.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Anamorfoza – transformacija unutar prostora odašiljača i prostora prijemnika.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Kanal – fizička podloga komunikacije.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Da li je saznanje u krajnjoj analizi samo "saznanje vrednosti"?</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Scijentistička pesnička imaginacija koja luta istovremeno i mikro i makrokosmosom.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Elementi toka komunikacije kao "atomi poznavanja".</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Vrhunski napor umetnika jeste da stvori svome delu izgled devičanstva.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Da li je konkretna poezija najekstremniji poetski eksperiment u jezičkoj materiji?</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Pažljivo istraživanje oblika izraza kao fizičkog signala.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Jezik iznutra pometen sopstvenim protivurečjima.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Onima koji se bave analizom umetničkih formi, prema Umbertu Eku, teorija informacije može "pouzdano dati stroge metodološke kriterijume."</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Imenovanje snevanih zbivanja i neprepoznatljivih stvari.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Apejronistička pesma određena kao fantazmagorijski oblik u jeziku i jedan oblik segmentovanog govora.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Gde bi bile granice teorije informacije na estetičkom polju?</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Ispod poroznih slojeva čitljivosti.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">"Sve je umetnost što umetnik ispljune."<br />(Šviters)</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Šta bi mogla biti osnovna dimenzija govora vizuelne pesme?</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Semantički relativizam.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Diskurzivni potencijal reči i slike.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">,Jedinstvo fizičkih sistema je korelativno jedinstvo, a jedinstvo organizma značenjsko jedinstvo."</font></span><span style="font-family: Arial;" lang="HR"><font size="4"><br /></font></span><span lang="HR"><font size="4">(Merlo-Ponti)</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Poruka – zbir semantičkih i estetskih informacija.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Delimična predvidljivost poruke uz pomoć njenih formi (oblika).</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Informacija kao mera.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Kontinuirani tokovi reči u nizu lingvističkog kodiranja. Sled reči uspostavljen verovatnoćom asocijacije. Verovatnoća sistema – grupisanje reči vezanih za smisao.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Reči i sintagme u apejronističkoj poeziji same se dozivaju i odazivaju, sjedinjuju i nadgrađuju, vešto bežeći od već izgovorenog i svakidašnjeg.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Razumevanje – razlaganje formi.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Reč – superznak postojeće skupine slova.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Razumljivost <span>teksta merena u zavisnosti </span>od brzine rekonstrukcije uzorka <span>tog teksta iz koga je nasumice </span>izostavljen određen broj elemenata.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">"Temperatura jezika" – učestalost javljanja znakova u nekom tekstu obrnuto srazmerna njihovom položaju.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Poruka poseduje redudansu koja joj osigurava određenu razumljivost.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">U teoriji informacije forma kao statističko sklapanje jednostavnih elemenata.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Nivelisanje nivoa razgovetnosti.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">"Homogen prostor i homogeno vreme nisu svojstva stvari ni bitni preduslovi naše sposobnosti saznavanja."</font></span><span style="font-family: Arial;" lang="HR"><font size="4"><br /></font></span><span lang="HR"><font size="4">(Bergson)</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Zona maksimalne vrednosti poruke.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Iz postojeće fenomenologije stvarnog i imaginarnog sveta.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Nerazlučiv odnos između subjekta i objekta.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Stvari koje nestaju iza značenja koja im se pripisuju.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Poruka koju nije moguće predvideti i u kojoj se ne može razaznati nikakav oblik.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Škrtost izraza i jezgrovitost slike u fenomenološkoj pesmi.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Naše neposredno iskustvo određeno kao "intuitivni prostor".</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Osnovna dihotomija dimenzije poruke: na semantičku (univerzalnu) i estetsku (senzibilnu).</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">"Znak označava, ali, kad postane oblik, nastoji da sebe označi."</font></span><span style="font-family: Arial;" lang="HR"><font size="4"><br /><span> </span></font></span><span lang="HR"><font size="4">(Fosijon)</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Gledajući neku stvar pokušavamo da dokučimo šta ima "iza nje".</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Neverovatnost, neuporedivost i ono što je nepredvidljivo, po Maksu Benzeu, predstavljaju viši stepen strukturalnog reda.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Signalističke pesničke mašine <i>Signatvor </i>i <i>Zvezdozor: </i>izraz jednog novog planetarnog i kosmičkog osećanja prostora i vremena.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Kako će se i u kom momentu sam smisao gesta oformiti pred našim očima?</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Zajednički jezički izvor i njegova desakralizacija u aleatornoj poeziji.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Tvarnost reči i energija skrivena u toj tvarnosti.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Sadašnjost za posmatrača uvek zavisi od posmatranog prostora.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Beskrajnost kosmičkih prostora unutar jezika scijentističke i apejronističke pesme.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Istraživač u <i>Planeti </i>i <i>Putovanju u Zvezdaliju </i>ima snažan osećaj unutarnjeg jedinstva sa samim bićem kosmosa.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Prema Žaku Monou Univerzum nije u sebi sadržavao život, niti je biosfera u sebi nosila čoveka. Oni su nastali slučajno, usled nepredvidljivih događaja male verovatnoće.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Jezik nauke – metajezik.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Molekularna biologija i pokušaj da se stvori slika o hemijskoj osnovi života.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Elementi mikrofizičkog sveta stvaraju prostor koji je različit od našeg zato što se njihove relacije i međudejstva odnose na polja sile koje imaju drugu strukturu i, prema tome, drugi fizički smisao.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Molekuli, njihova građa i organizacija – ključni činioci među dinamičkim temeljima života.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Ka jedinstvenoj teoriji kosmičke evolucije, odnosa materije i energije bez obzira da li se radi o subatomskim česticama ili svemiru, o živoj ili neživoj materiji.<span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Tejar de Šarden ukazuje na prvobitnu sakralnost prirode i života i ističe izvanredne vrednosti čovekovog bivanja u svemiru</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Fenomenologija kao naučno utemeljen prolog u "objašnjenju sveta".</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Stepen i proces samorazvoja duha od "nižih" ka "višim" oblicima.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">U svetu atoma pojmovi mase i inercije nemaju sasvim isti smisao kao u neposrednom prostoru.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Stvari i njihova različitost od čulnih informacija koje zrače.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Da li svaka analiza uništava svoj predmet i da li njegovo ponovno sastavljanje nužno mora da se vrši po zakonima uma?</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">U apejronističkoj poeziji potpuno je srušena ona pregrada koja deli "logični" od "alogičnog" jezika.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Fundamentalna razlika između fizike i biologije leži u prirodi objašnjenja fenomena i tumačenja uloga nužnosti i slučaja.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">"Jezik je ono što je stvorilo čoveka, mnogo pre nego čovek – jezik!"<br />(ŽakMono)</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Mutacije, trajne promene u živoj materiji nužne su, odigravaju se slučajno i teško je predvideti njihovo biološko značenje.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Shvatanje Physis-a u izvornom značenju kao nicanje, rast, izdan i tok života u univerzumu.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">U pravu je jedan od kritičara kada sugeriše da je u <i>Planeti, </i>i uopšte u lirici prvobitnog scijentističkog perioda, pravi lirski subjekt, u stvari, protoplazma.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Videti iznutra, ne samo gledati (opažati), već prozreti predočiti i znati.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Čovekov poriv da sebe otkriva i tumači ne samo kao biće Zemlje već i kao kosmičko biće.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">S one strane uma, s one strane univerzuma. Materija – "ispoljavanje energije kroz masu".</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Da li, zaista, nauka kako to misli Kant, čini čoveka strancem u kosmosu u kome za njega više nema mesta određenog i potrebnog"?</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Budućnost fizike: povezivanje fenomena kvantne mehanike sa najznačajnijim pitanjima kosmologije.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Prema Tejaru de Šardenu evolucija biološke opne "tačku po tačku menja mehaničko tkivo svemira" i izražava postepeno osvešćivanje bića.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Prostor, univerzum, gravitacija – tri pojma koja označavaju istu stvar, samo sa različitih stajališta.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Osnovno pitanje kosmologije: da li je svemir otvoren ili zatvoren sistem?</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Suština nauke, po Hajdegeru, je istraživanje, a istraživanje je težnja da se ovlada bivstvujućim.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Nihilizam – sudbina evropske metafizike.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Prostor kao svest o određenom odnosu objekt - subjekt koji, kao sistem odnosa, postoji nezavisno od svesti što je o njemu imamo.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Da li je masa svemira dovoljno mala da može nastaviti stalno da se širi, ili je gustina dovoljno velika da gravitacione sile uspore ekspanziju i na kraju zaustave širenje, što može dovesti do kontrakcije svemira.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Traganje zvezdara i zazvezdara (istraživača) u <i>Planeti </i>i <i>Putovanju u Zvezdaliju </i>i njihova kosmička drama.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Može li se pojam trajanja izjednačiti sa pojmom vremena?</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Svi spoljni i unutarnji impulsi kretanja i egzistiranja živih oblika mogu se svesti na veoma složen pojam informacija.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Princip prenosa informacije je analogan proces. To isto čelo važi i kod živih bića i kod mašina.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Princip analogije je omogućio svestraniji pristup teoriji informacije, kako sa stanovišta matematike (fizički aspekt) tako i sa stanovišta psihologije i lingvistike (aspekt ljudske komunikacije).</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Kôd – jedan od bitnih uslova komunikativnog čina.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Količina ostvarene informacije na nivou signala kao oblika izražavanja.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Mera "prosečne originalnosti" poruke u komunikacionom sistemu.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">"U jeziku ne postoje ni ideje ni glasovi, koji bi prethodili jezičkom sistemu, već samo pojmovne i foničke diferencijacije koje iz toga sistema proizilaze."<br />(De Sosir)</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Na procesu prenosa (transmisije) informacija zasnivaju se i temeljne pretpostavke genetike.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Osnovni princip genetičkih promena je ciklično preoblikovanje informacija u negentropiju i obrnuto.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Jezici potopljeni u sopstvenu iracionalnu magmu u potrazi za Bićem Sveta.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Reči koje kruže oko još nedovoljno jasnog, maglovitog težišta značenja.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Apejronistička poezija kao proces, imaginativni niz slika i zbivanja.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Scijenistička metafizika zatrpana sopstvenim slikama sveta.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">U kojoj meri možemo usmerenje vizuelne poezije odrediti kao "antiznačenjsko"?</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Suočen s nedovoljnošću jezika i s nemogućnošću da se izvorno iskaže, avangardni pesnik započinje sa istraživanjem novih jezika i drugačijih načina izražavanja.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Raznovrsno, polimedijalno delovanje gestualnog (kinezičkog) pesnika u konkretnim procesualnim stvaralačkim akcijama.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Struktuiranje vizuelnih znakova nužno uključuje prostor i može biti izdvojeno od vremena, kao kod nepokretne slike i skulpture, ili može pridodati vremenski faktor, kao kod prethodnih slika."</font></span><span style="font-family: Arial;" lang="HR"><font size="4"><br /></font></span><span lang="HR"><font size="4">(Jakobson)</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span><span style="font-family: Arial;" lang="HR"></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Govor šatrovačke pesme gde se, u žustroj ritmičkoj raznolikosti, smenjuju slike velegradske jave.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Može li, zaista, između reči i stvari doći do "nedvosmislenog, univerzalnog slaganja"?</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Transformisati jezik dok je u akciji, dok traje njegovo dejstvo.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Za naše oko predmet je iscrpljen skupom vizuelnih opažaja koji ga karakterišu.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Da li je bolje ćutati "nego izneveriti značenje koje se oseća"?</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Maksimalno aktiviranje podsvesti i imaginativnog pletiva u apejronističkoj pesmi.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Reči suprotstavljene predmetima.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Ne samo opisivanje prirodnog iskustva sveta.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Oguliti koru jezika.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Optičko-simultani oblici prenošenja i izražavanja značenja u signalističkoj vizuelnoj pesmi.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Temelji teorijskog konceptualizma: analitička filozofija i teorija informacije.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Ka maksimalnoj poetičkoj realizaciji sopstvenog senzibiliteta.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Neraskidiva veza između erotike i pisanja.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Reči razbacane u prostoru i njihova žudnja za smislom.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Živo biće za sebe kao svest o postojanju.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Ontologija stvari-po-sebi.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Ništavilo kao "odsustvo konkretne stvarnosti".</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Stvar-po-sebi pretvorena u univerzalnost fizičkog sveta.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Za Fosijona stvaranje formi je osnovna aktivnost ljudskog duha i svesti.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Tehnološka, aleatorna i šatrovačka poezija – pesničko prisvajanje stvarnosti.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Potraga za živom magijom reči.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Brisanje granica između duha i sveta.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Iz plime uzavrelog jezika neuhvatljivo lice pesme.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Značenjske jedinice (moneme) mogu se realizovati uz pomoć različitih označitelja.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Strukturalna lingvistika smatra da se jezička evolucija u potpunosti uklapa u strukturalno poimanje jezika.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Jedan je istočnik svih bića.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Fizička i duhovna (mišljenja) realnost koje se manifestuju u jezičkim komunikacijama.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Prema Malarmeu pesnik mora da pronađe sazvučje između raspoređenih reči i praznog prostora u kome su reči smeštene.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Fenomenološka poezija – pokušaj da se stvari sagledaju (vide) ne spolja, već iz njih samih, iznutra.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Prenošenje iskustava, prema funkcionalistima, bio bi osnovni razlog postojanja ljudskog jezika.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Da li je zaista, razumevanje sveta "najviši interes duha"?</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Poezija koja je uspela da ne bude viđena samo kao poezija jednog određenog vremena, određenog trenutka.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Svetlaci imaginacije i jezički preobražaji. </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4"><span> </span>*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Zvukovna prenadraženost pojedinih šatrovačkih pesama. </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4"><span> </span>*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Agregatna stanja poetskog govora. </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4"><span> </span>*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Zna li pesnik šta je pesništvo?</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">U beskrajnoj vrevi i preplitanju tragova, značenja i stvari.<span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Apejronistička pesma na rubu semantičke neprozirnosti.<span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Pesnik – biće vaseljenske žudnje.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">"Tama je ukidanje svetlosti, a svetlost je ukidanje tame."</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4"><span> </span>(Leonardo da Vinči)</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Dinamizacija jezičkih sredstava kako bi se što više oslobodila verbalna energija u apejronističkoj poeziji.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Da li se zaustaviti onde gde staje jezik? </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4"><span> </span>*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Razlikovanje metajezičkih nivoa signalističke pesme.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">U antičkoj Grčkoj Anaksimandrov apeiron shvatan je i tumačen kao tvar od koje postaju svetovi i u koju se ponovo vraćaju.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Kako jednom rečju, ili rečenicom, izraziti čitav univerzum značenja?</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Značaj pisma i njegov uticaj na jezik.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Telo – rezonator svemira.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Polisemija reči.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Prostorna i vremenska putanja stvari, njena kinematika.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Apejronistička semantička kosmogonija.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Magični svet zatvoren u reči – pesma.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Ka nečemu što ne bi bilo samo jedan od opštih načina izražavanja bića.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Da li je jezik samo tvorba smisla i usmerenost ka komunikativnom značenju?</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Pesma suprotstavljena meri jezika.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Između svesti i opažanja postoji razlika jedino u stepenu. Svest je dovršeno opažanje koje se odrazilo samo na sebi.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Bezgraničnost stvaralaštva.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Reči i stvari između žudnje i nemoći. </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Kreativno pročišćavanje sveta. </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Misterija umetničke destruktivnosti.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Nema rešenja jer više ne postoje pouzdana značenja i apsolutna istina.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Sopstvena unutarnja dimenzija reči. </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4"><span> </span>*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">U signalizmu početak stvaranja jedne nove jezičke tipologije.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Da li su doživljaj, iskustvo, imaginacija u potpunosti prenosivi putem jezika i znaka?</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Kantov čuveni kopernikanski obrt: "Ne ravna se spoznaja prema predmetima, već obratno, predmeti se ravnaju prema spoznaji".</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Signalizam i oslobađanje samog procesa mišljenja.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Napetost između izgovorljivog i neizgovorljivog.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Metaforički preskoci.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Apejronistički pesnik iskušava stvaralačku moć vladanja rečima.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Prećutano: samo na drugačiji način izgovoreno.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Nova organizacija pesme i koncepcija pesničkog jezika u signalizmu.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Različiti izvori ontoloških određenja jezika i vizuelnosti.<span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Pesma koja prebiva s one strane reči.<span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Rastvoreni jezik.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Apejronistička pesma u neuhvatljivoj razigranosti jezika i postojanja.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Može li jedna reč da zameni čitav jezik?<span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Imenovanje – proces saznavanja sveta.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Silazeći u etimološke provalije, razarajući morfologiju reči.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Kako se ljudsko biće otkriva kao poetsko?</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Posedovati jezik znači posedovati svet.<span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Mobilnost bića i stvari u apejronističkoj pesmi.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Dekompozicija ključnih dogmatsko-represivnih prostora tradicionalističke poezije.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Prožimanje reči i njima označenih predmeta.<span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Na ikoničkoj ravni jezika.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Uprostorenje semantički nabijenog znaka u konkretnoj poeziji.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Pesnikov dodir sa svetom je dodir njegovog jezika sa jezikom sveta.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Komunikacija jezikom poboljšava se stalnim stvaranjem novih jezičkih znakova.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Reči-predmeti, reči-oblici i reči-funkcije u apejronističkoj poeziji.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Kakve su mogućnosti preciznih merenja umetničke (pesničke) informacije?</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">"Mišljenje kazuje Svet. Ono je mišljenje sveta."<br />(Akselos)<span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Reč se u samoj sebi obnavlja.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Zvučnost, iako nije bitna za verbalni jezik, i nije samo njemu svojstvena, predstavlja najstariji i najrašireniji oblik prezentacije jezičkih znakova.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Signalističko delo: stvaralačka potvrda imaginativnog i ludičkog duha.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Ono što je bitno nije samo pisanje već igra u svetu i sa svetom.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Postojanje stvaralačkih elemenata i kreativne energije u samom jeziku.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">"Poezija je jedan unutarnji glas kojem ni jedan drugi ljudski glas nije nalik."</font></span><span style="font-family: Arial;" lang="HR"><font size="4"><br /></font></span><span lang="HR"><font size="4">(Kroče)</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span><span style="font-family: Arial;" lang="HR"></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Otkrivanje marginalnih oblika egzistencije u šatrovačkoj pesmi.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Jaka značenjska tenzija između poetskih jedinica, jezičkih fragmenata i slika u razglobljenim semantičkim celinama apejronističke pesme.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Verbalne slike: tragovi koji su u nama ostali od slušanih ili izgovorenih reči.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Za Noama Čomskog jezik je nešto organsko, a ne intelektualno.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Odbacivanje pojavnih slojeva jezika.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Odnos konkretne i latentne energije poetskog govora.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Samorazarajuća svest apejronističke pesme.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Sama reč nije akcija, ali govor izaziva akciju.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Smisao reči tumačimo zajedno sa stanjima svesti koje treba imenovati.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Prozračnost govornog jezika.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Nepotkupljivo pismo.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Svojim osnovnim karakterom naše mišljenje je jezičko.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Prema Jakobsonu u književnom delu čitalac se ne suočava sa mislima već sa ''jezičkim činjenicama''<i>.</i></font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Reč je gest a njeno značenje je svet.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Može li umetnik da govori svetu samo "kroz celinu"?</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Fenomenološka pesma i inventar tajanstvenih veza među stvarima.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Energija signifikacije u ljudskom jeziku vezana je za prirodu značenja reči.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Kraljevstvo govora i kraljevstvo znaka.</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Izokrenuta metafizička stvarnost u aleatornoj pesmi.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Odricanje od govora i nemoć govora.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Može li poezija dovoditi u pitanje svet?</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Gašenje reči.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Jezik koji se ne razbija o neprozirnost stvari.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Nadjezička struktura reči u apejronističkoj pesmi.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Otkrivanje značenjskih odnosa u semiotičkim kompleksima.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Ne podleći jalovosti govora.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Među prvima koji je istakao značaj igre kao jedne od tvoračkih energija u stvaralaštvu bio je Kant.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Kako otkrivati princip jedinstva i celinu stvari?</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Oplemenjivanje reči u apejronističkoj pesmi novim vrednostima i kontekstualnom širinom.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Da li je književnost, kako to kaže Pol De Man, zaista "najnepouzdaniji jezik pomoću koga se čovek imenuje i menja"?</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Muk – teži i izrazitiji od reči.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Tajna koja daje meru svakoj stvari.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Govor tišine sastavljen od prećutanih veza i značenja.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Jednom sintetičkom metodom spajanja nespojivog, jezik aleatorne pesme podignut je iznad nivoa tekućeg jezika.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Za Getea "umetnost je najpre stvaralačka a onda lepa".<span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Kako se približiti izvoru stvari, ogoleloj istini bića.<span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Reči otelovljuju duh govora.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Tradicionalistička problematika i maniristički segmenti potrošenih poetika u neosimbolističkoj poeziji.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Kada aktiviranje same strukture jezika postaje izvor poetskog značenja?</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">"Svi uzroci koji izazivaju zaborav ne mogu da unište jednu istinsku čvrstu formu."</font></span><span style="font-family: Arial;" lang="HR"><font size="4"><br /></font></span><span lang="HR"><font size="4">(Valeri)</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">U konkretnoj poeziji reči kao znaci a ne nosioci određenog značenja.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Sukob sa stvarima.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Prema fenomenološkom učenju suština je izvorno data u samom doživljaju, pa je treba neposredno "gledati" ili "uviđati".</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Ekstatičko stanje jezičke ritmičnosti i slikovne imaginativnosti u apejronostičkoj pesmi.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Destrukcija (razaranje) jezika u pesmi – preduslov inovacije i nove poetske komunikacije.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Kako progovoriti iz središta stvari?</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Antimetaforička i antisubjektivistička realizacija jezika u fenomenološkoj poeziji.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Svest o nemogućnosti govora.<span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Jezik utonuo u nemost stvari.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Fragment kao nosilac i graditelj kompleksne arhitekture apejronističke pesme.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Da li je jezik slika stvarnosti ili "slika određenih konvencija"?</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Šatrovački jezik – jezik delanja (akcije).<span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Poezija lišena aristotelovskog opterećenja u ontološkom i logičkom smislu.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">U kojoj meri sama kultura ima karakter igre?<span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Svet je duhu dat kroz jezik.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Fenomenološko opisivanje neposrednog iskustva uz isključenje realne datosti.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Lingvistički nivoi odnosa jezika i prostora u konkretnoj pesmi.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Žudnja za konačnim imenovanjem stvari. </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4"><span> </span>*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Svetlost smisla.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">U samom činu stvaranja književnog dela istovremeno se stvara i jezik.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Vizuelno opažanje kao saznajna aktivnost.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Stvarnosna dimenzija reči-predmeta u signalističkoj pesmi.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Jezički prevladan svet.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Na tragu još jedne dimenzije sopstvenog postojanja.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Frekvencija između ništavila i punoće.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Ontološko približavanje savremenom postmetafizičkom iskustvu.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Da li su, zaista, reči postale "jednake stvarima" i da li su "nestvarne reči suvišne"?</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Suštinski deo stvaralaštva iskazuje se kao "slobodna igra".<span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Jezička fluktuacija i neodredljivost.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Različitost glasovne instrumentacije u foničkoj i apejronističkoj pesmi.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">"Umetnost je način da se nadživi pravljenje stvari."</font></span><span lang="HR"><font size="4"><br /></font></span><span lang="HR"><font size="4">(Šklovski)</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Stvaralački postupak kao nosilac "viška informacije".<span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Višeslojna struktura reči.<span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Horizont komunikacije.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Fonološki, morfološki, sintaksičko-intonacijski i leksički nivo poetskog govora.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Fiksiranje nestabilnih značenjskih čvorišta (središta) pomoću glasovnih kombinacija.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Erotizam reči.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Može li totalna metafora da se uhvati sa celinom sveta?<span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Procesualnost jezika i svemira, reči i pesme.<span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Ontološka veza predmeta i slike koja prikazuje predmet.<span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Elementarni čin konstituisanja značenja u nađenoj pesmi.<span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Upravljati semantičkim potencijalom jezičke mase.<span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Unutrašnji jezički prostor otvoren za rad reči.<span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Polifunkcionalnost poetskog izraza.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Aleatorna i stohastička poezija bez ostataka okrenute prema svetu fenomena i stvari.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">"Jezik upotrebljava čoveka a ne čovek jezik".<br /><span> </span>(Nortrop Fraj)</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Svet je onakav kakvim ga vidim, ili kakvim ga imenujem.<span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Umetnost kao "apsolutni jezik".<span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Transcendentalna subjektivnost.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Fenomenološko posmatranje: neposredno i intuitivno bez ograničavanja unapred određenim ciljem.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Uključivanje jezičkog sloja u književno struktuiranje.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">U kojoj meri se govor suprotstavlja racionalnom mišljenju?</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Jezička organizacija teksta s komunikacijskom funkcijom jezika.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Novo shvatanje i tumačenje reči u apejronističkoj poeziji.<span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Postmetafizički prostor.<span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Svest o granici izgovorljivog.<span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Pesma – bitka protiv zaborava bića.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Razlaganje pojmovnog jezgra reči.<span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Metafizičko došaptavanje s neizrecivim.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Tekst kao univerzum koji sadrži sve što je potrebno za njegovo funkcionisanje.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">"Kada čovek jednom shvati da nije centar vasione, biće u mogućnosti, a možda će čak biti voljan da žrtvuje svoju formu, da se odrekne svoje ličnosti, da prevaziđe samog sebe."</font></span><span lang="HR"><font size="4"><br /></font></span><span lang="HR"><font size="4">(Ihab Hasan)</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Istina jezika je u njegovom otkrivanju i razobličavanju sopstvenih tajni.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Neprozirnost govora i otvaranje mogućnosti davanja novih značenja.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Dokazujući postojanje stvari ti dokazuješ samog sebe.<span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Duh, svet i jezik neraskidivo povezani entiteti.<span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Jedinstvo dela – dinamička celina koja se razvija.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Postupci stvaranja značenja i prenošenja značenja u signalističkoj vizuelnoj pesmi.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Traganje za ontološkom osnovom jezika i znaka.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">"U jeziku, u sistemu jezika, ne postoji drugo osim razlika."</font></span><span lang="HR"><font size="4"><br /></font></span><span lang="HR"><font size="4">(Žak Derida)</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Gde su ključevi jezičke igre u stohastičkoj poeziji? </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4"><span> </span>*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Istraživanje i otkrivanje univerzalnih pravila jezika.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Pesnik – biće upućeno ka onostranom i nepojmljivom, ka nečem što je izvan i iznad njega.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Metamorfoze imaginarnog u signalističkoj vizuelnoj pesmi.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Erotički naboji u ''Planeti''<i> </i>i ''Putovanju u Zvezdaliju''<i> </i>kao iluzija spasenja.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Da bi bio oruđe stvaralačkog duha jezik mora biti i sam tvorački ostvaren.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Zagonetnost suštine stvaralaštva.<span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Odnos jezika i mišljenja.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Semantička ambivalentnost – otkrivanje i skrivanje apejronističke pesme.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Pesnik celine bića, činjenica i stvari.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Unutarnji rascep između fizičkog, znakovnog i značenjskog u jeziku.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Reč vraćena svome izvoru: glasu, kriku.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Urbani kosmos, velegradska topografija u šatrovačkoj poeziji.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Zabeležiti trenutak raspadanja jezika.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">U čemu se ogleda jedinstvo bitka i mišljenja?</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Prvi filozofi i traganje za iskonom, temeljom, uzrokom i počelom svih stvari.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">"Tek kada se misleći okrenemo prema mišljenom, postaćemo sposobni za ono što se još ima misliti."</font></span><span style="font-family: Arial;" lang="HR"><font size="4"><br /></font></span><span lang="HR"><font size="4">(Hajdeger)</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Rasprskavajuća značenja plutajućih sintagmi i reči apejronističke pesme.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Pesnikovo biće na granici postojanja.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Možemo li sagledati unutarnji i spoljni cilj jezika?</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Vizuelna poezija i traganje za univerzalnim kodovima komunikacije.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Za Heraklita Logos je skup suprotnosti u borbi.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Da li bi istina o čoveku i svetu mogla stati "u jednu jedinu reč"?</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Ne izgovarati samo ono izgovorljivo.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Nepomućena bliskost između reči i stvari u fenomenološkoj pesmi.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Jezik i pesma: put ka oniričkoj nadstvarnosti.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Samoponištavanje jezika u permutacionoj pesmi.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">"Ko zna ne govori; ko govori ne zna."</font></span><span style="font-family: Arial;" lang="HR"><font size="4"><br /></font></span><span lang="HR"><font size="4">(Lao Ce)</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Delo i nemogućnost njegovog ostvarenja.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Drugarstvo govora i ćutanja.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Pesma u kojoj se prepliću reči i tišina.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Doživljaj nagoveštenog i pesnička moć nagoveštaja.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Težnja jezika u pesmi da postane samosvojna stvarnost.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Svemir i svet nezamenljivi okviri apejronističke pesme.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Kumulativni karakter stvaralaštva.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Ka pesmi koja odbija da znači.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Reč – prethodnica oka i duha.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Od služenja jeziku ka služenju jezikom.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Utvrđivanje ontološkog statusa znaka i <span>jezika u signalis</span>tičkoj poeziji.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Svet tek svojom odsutnošću zapažen u pesmi.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Jezik u šatrovačkoj poeziji: stvarnost za sebe.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Upotrebljavati reči u pesmi tako kao da ih nema.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Sužavanje prostora pisanja.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Inverzivni oblik.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Topologijska i semiotička <span>struktura vizuelne pesme.</span></font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Istoznačnost reči i oblika.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Da li je pravi govor u ćutanju?</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Ozvučena tišina foničke pesme.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Netrpeljivost jezika.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Stvari-znaci bez značenja izvan svoje materijalnosti.<span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Reč je biće uma.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">"Da bi se samo pitanje obelodanilo – treba da postoji govor."</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span><span lang="HR"><font size="4"><br />(Lakan)</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Da li je samo meetafora glavno spremište pesničke snage i vizije?</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Na bliskost lingvistike i poetike upućuju i objekti njihovog proučavanja. Dok je predmet lingvistike sam jezik, predmet poetike je govor.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Komunikaciona funkcija signalističke pesme.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Bez stvaranja nove znakovne funkcije ne može biti novog znaka, pa, stoga, ni novog jezika.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Govor je celina.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Dvosmislenost – generator poetske funkcije jezika.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Odnos misli i pojavnog.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Razumevanje govora uslovljeno međusobnom akcijom znakova.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Audiovizuelni realitet jezika u konkretnoj poeziji.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Izložiti postupke građenja sveta i pesme.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Diktat smisla – osnovna odlika tradicionalističke pesme.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Ontološka predstava o celovitosti intelektualnog i čulnog, pojma i stvari, subjekta i objekta.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Centrifugalno i centripetalno dejstvo jezika.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Metafizička barijera između imanentnog i transcendentalnog, suštinskog i slučajnog.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Biti prirodan kao sama priroda.<span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Signalizam i nova duhovna supstanca sveta.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Traganje za prvim imaginativnim odblescima, za najdubljim počelima poezije.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Odnosi između poetskih postupaka i jezičkih mogućnosti.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Apejronistička poezija i njeno suštinsko utemeljenje u jeziku.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Nejasnost u samim rečima kao lingvističkoj činjenici.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Devičanski jezici cvetaju ispod površine tekućeg govora.</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">"Pustite da vas upotreba reči nauči njenom značenju."</font></span><span lang="HR"><font size="4"><br /></font></span><span lang="HR"><font size="4">(Vitgenštajn)</font></span><span lang="HR"><font size="4"><span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Pesnička žudnja za novom inkarnacijom u drugo biće.<span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Kada presušuje kosmička energija reči?<span> </span></font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">*</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4">Muka izgovaranja neizgovorljivog.</font></span><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4"><span> </span><span> </span>(Iz knjige ''Žeđ gramatologije'', Beograd, 1996)</font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="HR"><font size="4"> </font></span></p> <p class="MsoNormal"><span><font size="4"> </font></span></p>Miroljub Todorovichttp://www.blogger.com/profile/08722630911818111543noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-7035870204541607072.post-11641352294145316072010-02-17T09:53:00.000-08:002011-02-27T10:13:52.985-08:00ŠTEP ZA ŠUMINDERE - KO IM ŠTRIKA CREVA<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on"><span style="font-size: large;"></span><br />
<div class="MsoNormal"><span style="font-size: 130%;"><span lang="SR"></span></span></div><span lang="SR" style="font-size: large;"><strong>ŠTEP ZA ŠUMINDERE - KO IM ŠTRIKA CREVA</strong></span> <br />
<div class="Section1" style="font-family: georgia;"><div class="MsoNormal"><br />
<span style="font-size: 130%;"><span lang="SR">Izdavač „Arion“, Zemun, 1984.</span></span></div><div class="MsoNormal"><span style="font-size: 130%;"><span lang="SR"></span></span></div><div class="MsoNormal"><span style="font-size: 130%;"><span lang="SR"></span></span></div><div class="MsoNormal"><span style="font-size: 130%;"><span lang="SR">U ovom ćitapu nabošćete na frcangle, duple pegle, vatrovanja, maks-macole, cepanja književnih, umetničkih i birokratskih šminkera, vonjifera, štampajzera i ostalih dibdileja.</span></span></div><div class="MsoNormal"><br />
<br />
<strong><span style="font-size: large;">GLJARKU ŠALINU U BULJINU PA SMO KVIT</span></strong></div><div class="MsoNormal"><span style="font-size: 130%;"><span lang="SR"><br />
</span></span></div><div class="MsoNormal"><span style="font-size: 130%;"><span lang="SR"></span></span></div><div class="MsoNormal"><span style="font-size: 130%;"><span lang="SR"></span></span></div><div class="MsoNormal"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR"></span></span></div><div class="MsoNormal" style="margin-left: 4cm;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">Ovo pismo napisano je kao odgovor na pandursku šizblazu Vujice Rešina Tucića "Signalizam paravan za privatno menadžerstvo" u "Književnim novinama" od 1. oktobra 1975. godine. Sticajem okolnosti pismo tada nije štampano pa autor sada ispravlja </span></span><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">propust koji nije samo njegov.</span></span></div><div class="MsoNormal" style="margin-left: 4cm;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR"><br />
</span></span></div><div class="MsoNormal"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR"></span></span></div><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">Dragi prijatelju, odgovaram ti neposredno kao drugar drugu, kao što, uostalom, i priliči nama signalistima. Bolje je tako, skoro oči u oči. Priznajem, tvoje me pismo nije iznenadilo. Znam te i čekam nešto slično odavno. Samo možda ne baš ovako – pravo u jaja, ali ti nikako da se odrekneš svojih starih i već oprobanih gvintova, ili s leđa ili dole. To ti nije baš pametno. Uvek sam ti savetovao da se kloniš skandala, pa makar kao i do sada izvlačio onaj slađi kraj. Ne može se od tog blata, veruj mi, praviti tvrda književna reputacija. Samo, nisi me nikako slušao. Ušla ti voda u uši, šta li? Prvo ono sa Zupcem pre nekoliko godina. Dozvolio si da ljudi okolo pričaju kako te je Zubac doveo u Novi Sad, "uču iz Melenaca", i uveo u redakciju "Polja", objavljivao pesme svuda gde može, a ti posle nekog vremena digao puč protiv svog drugara i dobročinitelja, tako reći tutora i mentora, i pokušao da ga najuriš iz redakcije. Ne sećam se ni da li si u tome uspeo. To, uostalom, više nije ni tako važno. Ali sećam se i tvojih sledećih skandalčića i aferica. Umeračio si se posle toga, prijalo ti izgleda, pa gotovo svake godine. Prosto me strah da čeprkam po tvojoj bliskoj prošlosti "neposrednog proizvođača književnih oblika", i ne samo književnih. Zapahne me zadah ljutnje, jeda, cinizma, uvreda, blaćenja, podmetanja, nekih sudskih rešenja i još mnogo čega, što si možda i sam u svom strahu i besu izmislio. Prava "moralna prostitucija", kako reče jedan pozamašniji buržoaski mislilac.</span></span></div><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">Stalno nas uveravaš kako te mnogi mrze, uvaljuju ti razne stvari, progone, da su čak svi oko tebe maheri i menadžeri, koji stiču slavu i pare koristeći tvoje ime, dok ti nemaš leba da jedeš. Ti kao najžešći borac za stvaralačke slobode u ovoj zemlji, okružen si, eto, sve samim prepredenjacima, doušnicima i policajcima, koji jedva čekaju da te strpaju u aps. Ja sve to znam i strepim za tebe. Strepim. Ali ne zbog apsa. Neće to tebe. Sredi se stari moj, sredi se. Kažeš, u pismu, da nikada nisi bio signalista. Pa dobro, nisi bio. Šta tu ima. Zašto da dižemo toliku galamu oko toga. Plašim se jedino da ćeš ovim potpuno zbuniti nekog našeg čitaoca kada te ugleda u antologiji "Signalistička poezija" (1971) i drugim zbornicima i katalozima signalističkim. Tada se nešto nisi bunio protiv signalizma. Ni usmeno ni pismeno. Ni taj ti termin nije izgledao baš tako "besmislen". Naprotiv hitro si mi dostavljao svoje proizvode "istraživačko-kritičkog usmerenja" i svoje iscrpne biografske podatke.</span></span></div><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">Kažeš da sam koristio tvoju ličnost "za sticanje lične umetničke i društvene pozicije". Izraz "korišćenje moje ličnosti", kako si ga ti upotrebio, dosta je dvosmislen, ali ja ga prihvatam i evo ovim putem odričem se i vraćam ti sve plodove moje "beskrupulozne privatno-menadžerske eksploatacije". Ipak, preko nečega ne mogu baš tako lako da pređem. Videh ti pesme u poslednjem broju "Književne reči". "Nove pesme", tako si ih naslovio. Kao što sam odmah uočio, a nadam se ne samo ja, veoma si pažljiv čitalac nekih mojih knjiga ("Kiberno", 1970, i posebno knjige "Naravno mleko plamen pčela"", 1972). Ja ovde ne mogu da kažem da si koristio moju ličnost, ali neke druge stvari – zaista, i to obilato.</span></span></div><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">Što se tiče mog "privatnog preduzeća pod imenom Signalizam", šta se tu može, izmislio sam ga, patentirao, pa čak kao što vidiš uspeo i tebe neko vreme da u te oblačne poslove uvučem. Sada si se, srećom, probudio i osvestio. Ti i nekoliko poreznika-paskvilanata na tragu ste signalizmu. "Preduzeće", međutim, još neće pod stečaj.</span></span></div><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">Na kraju, dragi moj V. R. Tuco, da nas dobronamerni čitaoci ove naše farsice pogrešno ne shvate, nemoj da lakiraš stvari. Nisam ja tebe "neposrednog proizvođača književnih oblika" uklonio sa izložbe <i>Signalizam</i>. Ne daj bože! To bi bilo isuviše mazno, lepo i učtivo za nas avangardiste i "pravoverne antitradicionaliste". Uklonio. Taman posla! Pošto sam, kako si sam zaključio, neko vreme manipulisao tvojom ličnošću, ja sam s tobom naprosto postupio onako kao što bi postupio moj drugar Mika Mungos iz poznate beogradske kafeterije "Konj", kad primeti da mu neko u društvu zaudara: "Gljarku šalinu u buljinu, pa smo kvit."</span></span></div><div class="MsoNormal"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">Srdačno tvoj</span></span></div><div class="MsoNormal"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">M. T.</span></span></div><div class="MsoNormal"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR"></span></span></div><span style="font-size: 130%;"><br />
</span><br />
<div class="MsoNormal"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR"></span></span></div><div align="left" class="MsoBodyText" style="font-weight: bold; text-align: left;"><span lang="HR" style="font-size: large;">NEZNANJE UDRUŽENO S MALICIOZNOŠĆU, ILI: KAKO PO BR. ČECU MAIL-ART POSTAJE JAIL-ART</span></div><div align="left" class="MsoBodyText" style="font-weight: bold; text-align: left;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">(Objavljeno u ''Oku'' 16. IV 1981.)</span></span></div><div class="MsoNormal"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR"></span></span></div><div class="MsoNormal"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR"></span></span></div><div class="MsoNormal"><br />
</div><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">Na "kritiku" Branka Čegeca u "Oku" broj 235 ne bih se ni osvrtao da nije bilo onog malicioznog uvoda posoljenog omalovažavanjem i sarkazmom. Ovako, osećam se dužnim da čitaocima "Oka" pokažem s koliko osnovne neobaveštenosti o mail-artu, tom novom umetničkom obliku (novoj umetničkoj praksi), Br. Čec piše, čineći istovremeno niz gafova koji ga na kraju dovode u smešnu situaciju poluobaveštenog čoveka s krajnje naivnim i uprošćenim predstavama o problemu o kome pokušava da govori s nekakve, valjda samo po njemu, "teorijske razine" i tobože radikalnih pozicija. S mail-artom je Čegec ipak imao prilike da se upozna (i sa teorijom i sa radovima autora) u jednom od prošlogodišnjih brojeva beogradskog časopisa "Delo". On je to verovatno i učinio, ali na žalost veoma površno, upustivši se, po svemu sudeći, odmah nakon toga u proizvodnju, a evo sada i u kritiku "nedostatno radikalnih mail-art proizvođača".</span></span></div><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">Osnovna zabluda i zamka u koju upada laik i nedovoljno upućen čitalac (gledalac) učesnik mail-art akcija, potrošač pa često i proizvođač njenih produkata, jeste da odmah čvrsto vezuje čitavu ovu umetnost za instituciju pošte i njene propusne ne/mogućnosti, zaboravljajući pri tom jednu oštroumnu opasku umetnika i teoretičara Ulisesa Carriona da „mail-arta ima veoma malo veze s poštom, a vrlo mnogo s umetnošću“ . Naglašavam ovo <i>umetnošću</i>, jer želim da ukažem i na druge gafove koje Čegec čini, opet iz neznanja, posebno kada tvrdi da "za razliku od tradicionalne (standardizirane) književne (umjetničke) proizvodnje, koja egzistira na relaciji umjetnik: mnoštvo primatelja, mail-art proizvodnja konkretizira apstraktnu kategoriju mnogočlane recepcijske svijesti na određen odnos jednoga, konkretnog pošiljatelja poruke i jednoga, isto tako konkretnog primatelja te poruke, zadana izravnim označavanjem konkretna imena, prezimena i adrese". Ovakvo bukvalno shvatanje mail-arta i svođenje ove umetnosti na dopisivanje, korespondenciju koja obuhvata samo jednog pošiljaoca i jednog primaoca, pokazuje do koje mere Br. Čec nije mogao da shvati osnovne intencije nove umetničke prakse, otvorenu, isprepletanu i fluktuirajuću komunikatibilnost čija često samo polazna tačka može da bude odnos između dve svesti, dve jedinke s podjednakom ulogom pošiljaoca i primaoca, znači u jednom feed-back sistemu, koji upravo svoj "pravi oblik mail-art egzistencije" stiče deintimizacijom, izlaženjem iz tamnice jednog jedinog i jednosmernog kanala u svet, proširujući krug recipijenata svim raspoloživim sredstvima a posebno izložbama, časopisima, katalozima, knjigama, itd. Čegec bi hteo, izgleda, da mail-art <i>utamniči</i> u sferu krajnje privatnog i intimnog, zatvorenog, da od mail-arta načini <i>jail-art</i>. Ova ideja je bez sumnje "originalna", pa zato preporučujem Br. Čecu da jail-art patentira, teoretski ga fundira i opskrbi proizvodima svoje privatne korespondencije, pismima i razglednicama: mami i tati, devojci (kod ove poslednje došlo bi u obzir i šaputanje na uho, mada se u tom aktu, koliko mi je poznato, ne "rabi posrednička narav poštanske službe", sem ako ga Br. Čec, dosledno svom bukvalnom shvatanju mail-arta, ne bi obavljao isključivo telefonom), stipenditoru, glavnim urednicima časopisa u kojima objavljuje, sekretarima redakcija zbog neplaćenih honorara, na taj način njegov jail-art dobiće "nedvojben egzistencijalni oblik". Dotle, umetnici iz celog sveta štampaće svoje postcards čak u više hiljada primeraka, svoje marke, izrađivače knjige: book as artwork (G. Celant), ili bookworks (J. A. Hoffberg) ili, možda još poznatije "artist's books", svoje štambilje (Rubber Stamp Art) s porukama koje neće biti svojina samo jednog "konkretnog primatelja te poruke zadane izravnim označavanjem konkretna imena, prezimena i adrese" (sic!), jer će biti izlagane na bezbrojnim izložbama, štampane u katalozima, zbornicima, pregledima, čak i časopisima i listovima specijalizovanim za mail-art ("Ephemera", "Rubber", "Commonpress", i odskora mesečnik iz Belgije "Libellus").</span></span></div><div class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">Br. Čecu, koji se tako nonšalantno brčka u blatu sopstvenog neznanja i neobaveštenosti, ne preostaje ništa drugo nego, ili da nastavi sa svojim jail-artom, ili da svoju malicioznu invenciju iskoristi priključujući se velikoj porodici poštanskih umetnika, prethodno savladavši neke bitne stvari, pri čemu će mu i zbornik koji sam priredio u "Delu" i "Signal Art" otisnut u 77 primeraka poslužiti, kako on sam reče, kao dobar "mail-art bukvar".</span></span></div><div class="MsoNormal"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR"></span></span></div><div class="MsoNormal"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR"></span></span></div></div><span style="font-family: georgia; font-size: 130%;"><br />
</span><br />
<h2 align="left" style="font-family: georgia; font-weight: bold; text-align: left;"><span lang="HR">MALI ZELENI ČEGEC</span></h2><h2 align="left" style="font-family: georgia; text-align: left;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR"></span></span></h2><h2 align="left" style="font-family: georgia; text-align: left;"><b><span lang="HR">"DRAMA oksiDIRA u mulju raspoJASALE nišTICE"</span></b></h2><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR"></span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">Sistem Branka Čegeca, način njegovog razmišljanja, pisanja i obračunavanja sa samim sobom, prijateljima, pesničkim uzorima i svim onim što ga muči i leži mu na savesti, (ako ga uopšte muči), otvorio mi se odmah nakon čitanja još nekih njegovih recenzija kao i zbirke stihova. Taj sistem je veoma jednostavan, poznat još od pamtiveka. Čegec se očigledno nije trudio ništa novo tu da izmisli, verujući bezgranično u njegovu efikasnost, smatrajući ga najboljim načinom svog kritičkog i pesničkog tvoraštva.</span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">Pišući o zbirci jednog pesnika svoje generacije, pesnika čije istraživačke prodore više nego očigledno sledi, Čegec će s dozom zavidne zlobe zabeležiti da se radi o jednom "od najproduktivnijih hrvatskih pjesnika druge polovine posljednjega desetljeća… no za razliku od nekih poetički 'pročišćenijih' kolega, (njemu) kao da često nedostaje ono što on sam najčešće i vrlo žustro zagovara: sposobnosti kritičkog odbacivanja elemenata koji nemaju nikakvo specijalno opravdanje s jezičko-značenjskoga aspekta, ostajući golim, nagomilanim materijalom…" Odmah potom ovaj "radikalac" će ustvrditi da za sve navodne "propuste" koje je prišio pesniku "odgovor, vjerojatno, čuči negdje između pretpostavki o <i>nedostatnoj svjesnosti</i> iskustveno obogaćujućih i inicijalnih avangardnih (modernističkih) usmjerenja…'' </span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">Zapažate li ovo "o nedostatnoj svjesnosti", niste li već to negde čuli, osetili taj isti podmukli udarac u stomak "<i>nedostatno radikalnih mail-art proizvođača</i>" koji zanemaruju "jedini pravi oblik mail art egzistencije, <i>'tradicionalizirajući'</i> ovu autentičnu umjetničku djelatnost, apsolutno neprilagodljivu <i>tradicionalnu</i> egzistencijskom obliku književnih proizvoda". Na sličan način će Br. Čec svom pesničkom uzoru podmetnuti "<i>tradicionalistički</i> pjesnički ćorak proturanja određenih, implicite nagoviještenih ideja .. ." (Sve podvukao M.T.).</span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">Prelistavajući Čegecovu knjigu "Eros – Europa – Arafat" naiđem na sledeće "stihove":: "Michele otvara usta, iskustva ove poezije posvema su porušila poetski SUSTAV koji je tradicija kodificirala." Da li je to iznenađenje? ! Kao što ćemo videti i nije. Da li da ga ostavim BEZ KOMENTARA? Ipak, za svaki slučaj, možda je momak nagluv, da mu uguram u uho njegove sopstvene reci: "Ovo prepisivanje, zapravo, ne bje avangardno." Sada posle ovakvih primera, mogu nam biti nešto jasniji porivi i ciljevi koji stoje iza "herostratskog sindroma" Br. Čeca, simptomatičnog inače za sve epigone i neinventivne pesničke produktivce kojim oni žele da što pre zatrpaju sve tragove, sve puteve i puteljke sopstvene neizvornosti.</span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">Sličan incident, čiji povod doduše ipak nije bio tako bezazlen kao napred navedeni, već sam doživeo. Pre devet godina, povodom knjige "Poklon-paket", sa istovetnom malicioznošću napao me je tada, a i sada, poznati beogradski tradicionalistički pesnik, miljenik kritičara, izdavača, raznoraznih žirija i antologičara. U svom "smelom" napadu, u listu "Borba", otišao je toliko daleko da ga čak nije ni potpisao. Nešto više od godinu dana nakon napada ovaj "pesnik" i "kritičar" objaviće zbirku u kojoj doslovno preuzima stvaralački metod koji je ranije popljuvao u "Poklon-paketu". Tu smo, dakle, dragi Čegec, "zlosretno… derište", "doista DRAMA oksi-DIRA u mulju raspoJASALE nišTICE."</span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR"></span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><br />
<span style="font-size: 130%;"><b><span lang="HR">"Usko-ro očekujte čireve na (g)uzici Mona Lise"</span></b></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">Tek toliko o pesničkoj i kritičarskoj brčecovštini, sada da vidimo kako stoje stvari s njegovim brč brljanjem u mail-art-u.</span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">Po Čegecu, za koga posle drugog mu "argumentovanog" teksta, mogu mirne savesti da kažem da je pao pravo s Marsa u jugoslovensku neoavangardu, ili "novu umetničku praksu", kako reče da smo se složili, "temeljne umjetničke principe" na kojima se zasniva mail-art moramo tražiti u pošti kao organizovanom i oficijelnom sistemu prenošenja poruka. Tu, po njemu, treba dodati još i neke "osnovne elemente" kao što su: ime, prezime i adresa i ova umetnost dobija svoj "nedvojben egzistencijski oblik". Već sam, u prethodnom tekstu, pokazao gde završava takvo usko, u stvari krajnje naivno shvatanje mail-arta.</span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">Ovaj, ne bih mogao reći "sočan/moćan", čak ni "glasak a(van)garde" čiji "organ" ipak nije "organon", kako to on umišljeno sanja pod toplim i znojnim jorganom svoje bezazlene pre/potencije i svog blaženog neznanja, ne može nikako da "slijedi zadane principe sučeljavanja". Zašto? Svakako ne zato što je konačno uvideo da je njegovo bezglavo zaletanje; u zid jail-arta prosto naprosto besmisleno i smešno. Pre mi se čini da Čegec nije ni iz našeg spora, niti je čitajući izbor iz "Dela" išta shvatio. Da sam u pravu kad to tvrdim uveravaju me citati koje on navodi u prilog svoje teze "da je tiskanje mail-art publikacija apsurdno i nepotrebno i da razdire bit mail-arta". Na ovo se nadovezuje odlomak iz teksta G. Deislera: "Pojava 'poštanske umetnosti' se poklapa s kritičnim momentom svetske privrede koja se nalazi u depresivnom stanju: kada je sve teže izdavati časopise, finansirati knjigu: a manje-više je nemoguće sresti izdavača za neki nerazuman projekt eksperimentalne poezije. Ova ekonomska činjenica mnoge umetnike primorava da smanje svoj uobičajeni prostor i da na taj način potraže 'svoju publiku' bez mnogo posrednika." Šta je, zapravo, želeo Čegec povezujući svoju neodrživu tvrdnju sa ovim odlomkom ostaje posve nejasno. Zar je moguće da sada suštinu (bit) mail-arta vidi u nekim ekonomskim činjenicama, da zabranjuje tiskanje mail-art knjiga, artist's books,. book as artwork, zbog privrednih teškoća? Uzgred, poštanska umetnost se pojavila pre dvadeset godina, prve velike izložbe organizovane su, a katalozi štampani pre desetak i više godina, dakle kada svetska privreda nije bila "u depresivnom stanju" – naprotiv. Pitanje koje Čegec postavlja oko funkcije umetničkog dela, originala, kopije, Mikelanđela, itd., formulišući ga kao "temeljno problemsko pitanje" samo još jednom potvrđuje već izrečeni sud o njegovom potpunom nepoznavanju avangardnih kretanja u umetnosti i literaturi poslednjih decenija (Fluxus, Arte povera, konceptualna umetnost, body-art, konkretna i vizuelna poezija, mail-art, performans), kao ni onih pre šezdeset i više godina (Dada, suprematizam). Da je iole upoznat s manifestnim stavovima ovih pokreta, struja, pravaca, kao i sa kasnijim njihovim kritičkim osvetljenjima od strane teoretičara i estetičara, takvo pitanje mu ne bi ni palo na pamet, bar ne bi potezao Mikelanđela posle brkate Dišanove Mona Lize, ili čak sopstvene za koju očekuje da će dobiti "čireve na guzici".</span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">U osnovi svih pomenutih pokreta šezdesetih i sedamdesetih godina ovog veka je težnja za što širom komunikacijom. Nema više zatvorenih i idealizovanih muzejskih originala koji "pripadaju elitističkoj manjini sub-kulture". Rene Berger u knjizi "Art et Communication", Paris 1972, podseća na Marauxovu izjavu: "Plastična umetnost je izmislila svoje <i>otiske</i>" analizira prirodu "novih stanica koje emituju umetnički izraz."</span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">Herve Fischer u uvodnom eseju "Diffusions de masse et Communications marginales" svoje knjige "Art et Communication marginale", Balland, Paris 1974, tvrdi da: "Ideja o jedinstvenom umetničkom delu gubi značaj sa pojavom potrebe za komunikacijom i rasprostiranjem istraživačkog rada, slika i ideja. Neke pikturalne prakse čak odbacuju jedinstveno originalno umetničko delo i nasuprot tome ostvaruju se kroz neograničenu komunikaciju. Ovo je slučaj sa gumenim pečatima." Radi se o Rubber Stamp Art jednoj podvrsti mail-arta. Činjenica je, međutim, da je u mail-art-u od svih pomenutih pravaca najizraženija potreba za što širom komunikacijom putem umnožaka, reprodukcija, kopija, pa je zato ovde potpuno deplasirano postavljati pitanje originala i njegove funkcije.</span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">Na kraju navešću i mišljenje Abrahama Molesa, koji u eseju "L' esthetique experimentale dans la nouvelle Societe de consommation" doslovce kaže: "Bit umetničkog dela nalazi se odsada u kopiji a ne više u originalnom delu."</span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">Leonardo može mirno da počiva, njegova Mona Liza u verziji ovog, kako sam sebe nazva, "zelena i nedoraslog poletarca" ipak neće dobiti "čireve na guzici". Razlog za to je veoma jednostavan; ona, ma koliko se trudila da izgleda što nekonvencionalnije, još uvek sedi u jednoj baroknoj, tradicionalističkoj fotelji štrikajući samoj sebi tople čarape i meke, ugodne podmetače. Njen svet, "otupjela osjetila" i njeno znanje ne prelaze granice mesta gde se ustoličila. Povremeno, onoliko koliko joj to dopušta anemičnost, ona znatiželjno zaviri preko ograda tuđih istraživačkih napora, uzme ponešto, malo izmeša pa počne da lepi, površno, bez ikakvog dubljeg poriva i stvaralačke energije, po svome mlohavom telu lažne avangardne čireve.</span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR"></span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR"><em>(Objavljeno u ''Oku'', 28 V 1981)</em></span></span><br />
<br />
<br />
</div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia;"></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia;"></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia;"><span style="font-family: georgia; font-size: 130%;"><br />
</span><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEh1er5cpsthznVLuHNy0y_3VDMRmc0FBAxL5OvNNdAuYTORJVwVoeqUfdJvR_K98h60Ua0pv4KIiE7GvrhYsqaC5Hz-hV_HRlTcxzu_v09fwtPSYrOGO1YK4HXy32SP56y_dRnxqIl8hQo/s1600-h/new-1.jpg" onblur="try {parent.deselectBloggerImageGracefully();} catch(e) {}"><img alt="" border="0" id="BLOGGER_PHOTO_ID_5443738776515296338" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEh1er5cpsthznVLuHNy0y_3VDMRmc0FBAxL5OvNNdAuYTORJVwVoeqUfdJvR_K98h60Ua0pv4KIiE7GvrhYsqaC5Hz-hV_HRlTcxzu_v09fwtPSYrOGO1YK4HXy32SP56y_dRnxqIl8hQo/s320/new-1.jpg" style="float: left; height: 320px; margin: 0pt 10px 10px 0pt; width: 205px;" /></a></div><span style="font-family: georgia; font-size: 130%;"><br />
<span style="font-size: 180%; font-weight: bold;"><br />
</span><br />
<br />
<br />
<br />
<span style="font-size: large;"><span style="font-weight: bold;"><span lang="HR"></span></span></span><br />
<br />
<span style="font-size: large;"><span style="font-weight: bold;"><span lang="HR"></span></span></span><br />
<br />
<span style="font-size: large;"><span style="font-weight: bold;"><span lang="HR"></span></span></span><br />
<br />
<br />
<span style="font-size: large;"><strong>VLADAN RADOVANOVIĆ UVEK NA POČETKU *</strong></span><br />
<br />
<span style="font-size: large;"><span style="font-weight: bold;"><span lang="HR">ili: "otisak prsta koji uz sadejstvo sa naslovom postaje znak identiteta"</span></span> </span></span><br />
<div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><br />
<span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">Ovih prolećnih dana (tokom aprila) u Muzeju savremene umetnosti u Beogradu odigravala se jedna smešna, i pomalo tužna, komedija pod nazivom "Verbo-voko-vizuelno u Jugoslaviji 1950—1980". Njen glavni akter, odnosno kako je sam sebe, ovom prilikom, nazvao "autor", bio je Vladan Radovanović. Izložba ne bi zavređivala neku veću pažnju, i pored ogromnog samoreklamerskog napora "autora" i njegovih prijatelja službenika Muzeja, od kojih se neki pojavljuju i kao izlagači, da u njenom katalogu ne stoji da će pored Beograda biti prikazana još u Sarajevu (Umjetnička galerija BIH, maj 1982), Skoplju (Muzej na sovremenata umetnost, jun 1982) i Mariboru (Razstavni salon Rotovž, jul 1982). Tako će ovu umetničku farsu, koja vrvi od najgrubljih falsifikata i privatnih aranžmana u stilu "ti meni ja tebi", posredstvom njenih veštih organizatora; a po svoj prilici i pod plaštom međurepubličke saradnje, videti veći deo naše zemlje.</span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">U pratećem, reklamnom i informativnom materijalu, čiji je sastavljač najverovatnije, Radovanović, a koji je na dan otvaranja i kasnije obilato citiran preko gotovo svih medija: štampe, radija i televizije, kaže se da izložba "predstavlja pokušaj istorijskog i teorijskog određenja verbo-voko-vizuelnog kod nas". Prema "autoru", pod ovim terminom se podrazumeva "tendencija poetskog porekla koja je danas postala relativno samostalna višemedijska umetnost. Njen višemedijski karakter obuhvata odnose verbalnog, vizuelnog, zvučnog, kinetičkog i taktilnog. (...) Vreme i prostor nisu samo kategorije u kojima delo postoji već mogu biti i njegova tema. Pored ovih, u izložbenim radovima pojavljuju se teme iz oblasti subjektivnih doživljaja, metafizike, magije, nauke, politike, pa i umetnosti."</span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">Dileme nema, ambicije "autora" izložbe su zbilja bile velike kada se potrudio da u svoj "verbo-voko-vizuelni" tor utera radove sa "temama" iz tako brojnih oblasti, "pa i umetnosti".</span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">Ovde ne želim da ulazim u razmatranje ne/primerenosti termina "verbo-voko-vizuelno", koji je Radovanović preuzeo od pesnika brazilske grupe Noigandres pokušavajući njime uzaludno da pokrije raznorodne oblike pesničkih istraživanja koja su se javila poslednjih nekoliko decenija. Taj izraz je od strane estetičara i teoretičara konkretne i vizuelne poezije, (u smislu u kome ga "autor" upotrebljava), odavno napušten, tako da je svako njegovo oživljavanje bespredmetno, pogotovu što "on ne označava ni prosto zbiranje svega što je nastalo onako kako je nastalo", a najmanje u sebi sadrži "predloge promene".</span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">Povod za ovaj, i ovakav, kritički osvrt su, pre svega, način na koji Radovanović pokušava da prekroji i falsifikuje kretanja u posleratnoj jugoslovenskoj avangardi, zapostavljajući, pa čak i "brišući" neke značajne inovatore, uz istovremenu "afirmaciju" i mistifikovanje uloge minornih i po njega "neškodljivih" pojedinaca. U vezi s tim, bio je očigledan krajnje privatan karakter koji je izložba u Muzeju savremene umetnosti, namenjena našoj najširoj javnosti, poprimila.</span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">Tako se u predgovoru kataloga citira "verbo-voko-vizuelna" "umetnica" i "teoretičarka" Biljana Tomić. Posebno se raspravlja o njenoj slabašnoj, kompilatorskoj "poetici" narečenoj "typoezija", uz činjenicu, koju i "autor" izložbe veoma dobro zna, da ova "pesnikinja" nije napravila više od 4 do 5 vizuelnih pesama, dok njena "typoteorija" može stati na manje od pola kucane stranice. Istovremeno, potpuno je ignorisan slovenački avangardni pesnik i kritičar Denis Poniž, danas u Jugoslaviji daleko najznačajniji teoretičar i praktičar konkretne i vizuelne poezije. O tome, svakako, pored niza eseja objavljenih u slovenačkim i književnim publikacijama srpskohrvatskog jezičkog područja, svedoči i internacionalna "Antologija konkretne in vizualne poezije", koju je Poniž sačinio i objavio u Ljubljani 1978. godine. Ta antologija predstavlja jednu od najinstruktivnijih, ako ne i najboljih (u kritičko-naučnom smislu) pregleda konkretne i vizuelne poezije, koji su se do sada pojavili u svetu.</span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">Poniža nema na izložbi Vladana Radovanovića. On ga i ne pominje u svojim smešnim i smušenim "resintezama" i "sema analizama". Njemu, jednostavno, smeta jedan umetnik i estetičar takvog kalibra i on ga potezom ruke "uklanja". U čemu mu smeta? Pre svega u Radovanovićevom klovnovskom, mohamedalijevskom hodu ka pijedestalu "prvaka jugo-avangarde". Prednost Biljane Tomić, u ovom slučaju, je očigledna, ali pored te ona ima i prednosti druge vrste. Tomićka je, naime, kustos Galerije Studentskog kulturnog centra u Beogradu, gde je Radovanović u više navrata pokazivao svoja "autorska umeća". Ne smemo prevideti ni činjenicu da je suprug Biljane Tomić kustos Muzeja savremene umetnosti, a ujedno, prema katalogu, i jedan od ,.koordinatora" i "postavljača" izložbe "Verbo-voko-vizuelno". Još je simptomatičniji slučaj Koste Bogdanovića takođe kustosa Muzeja savremene umetnosti i člana Saveta koji je izložbu odobrio. Bogdanović se pojavljuje i kao "dizajner kataloga" izložbe, "koordinator" i kao jedan, bar po pisanju Vladana Radovanovića, od njenih ključnih izlagača. Iluzorno je napominjati to da Kostu Bogdanovića niko u ovoj zemlji ne poznaje kao konkretnog i vizuelnog pesnika, a njegova jedina veza sa novim pesničkim oblicima bila bi u tome što je u par navrata panegirički pisao o svom prijatelju Vladanu Radovanoviću.</span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">Poznata je Radovanovićeva sklonost da sebe stavlja na početak svih avangardnih kretanja u Jugoslaviji, kao i da sam vrši "analizu" sopstvenih dela. Ovu njegovu, najblaže rečeno narcisoidnu, sklonost raskrinkao je svojevremeno u "Oku", broj 227 iz 1980, prikazujući niški časopis "Gradinu" posvećen posleratnoj srpskoj avangardi, pesnik Ranko Igrić. To raskrinkavanje je najverovatnije i povod da se Igrić, i pored toga što se poslednjih godina nalazi u najužem krugu veoma agilnih istraživača na planu konkretne, vizuelne, gestualne poezije, mail-arta i sl., ne nađe među 69 Radovanovićevih "verbo-voko-vizuelnih" besmrtnika.</span></span></div><div class="MsoBodyTextIndent" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">U svakom slučaju, ovakvom "teoretičaru", za njegovu "sema sintezu" bili su potrebni i oni koji su se nekad malo našalili sklepavši dve-tri "avangardne" pesme, oni koji nisu ni pre deset, ni petnaest godina značili ništa, a sada znače još manje, kao, na primer, polupismeni Žarko Rošulj koji svoju pesmu "Šest magičnih kvadrata za mog velikog brata" posvećuje upravo Vladanu Radovanoviću. Ovaj, pak, "veliki brat", autor "prve vizuelne pesme", "prve gestualne pesme", "prve VVV knjige u našoj literaturi", apsolutni prvak u svim kategorijama, bez trunke mere i stida, pokazuje tu vizuelnu perverziju na svojoj "autorskoj" fešti, omogućenoj društvenim novcem, u sopstvenu "čast i slavu", u "čast i slavu" Muzeja savremene umetnosti i čitavog jugoslovenskog "verbo-voko-vizuelizma" od 1950. do 1980. Priča za sebe je već više puta pominjani predgovor u katalogu izložbe, gde Radovanovićeva govorna i misaona verbigeracija dolazi do punog izražaja. U toj "salati od reči" posebno se analiziraju oni koji "predlažu perspektivu tunela", ili kod kojih je "procesualnost pretpostavljena ali nije evidentna, niti je izvesno da je njen trag bitan". Izuzetna pažnja poklonjena je i onim pesnicima i umetnicima što obilato koriste "otisak prsta koji uz sadejstvo sa naslovom postaje znak identiteta", odnosno svima onima u čijim se delima ostvaruje "simbioza osnovnog formalnog sa dezignativnim kao distinktivnim", kao i onima kod kojih se "pojavljuje samo slučaj spoja formalnog kao osnovnog, i dezignativnog kao distinktivnog".</span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">U takvim se, eto, "umnim" onano-analizama iscrpljuje "stvaralački genij" Vladana Radovanovića.</span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR"><br />
</span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR"></span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR"></span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia;"><span lang="HR" style="font-size: large;"><strong>NAPOMENA</strong></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">Ovim tekstom, objavljenim u ''Oku'' broj 264. od 29. IV 1982, započeta je veoma oštra polemika s većim brojem učesnika. Glavna rasprava vođena je u ''Oku'', a povremene čarke još u ''Omladinskim novinama'', ''Danasu'',<i> </i>''Poljima'' i ''Književnim novinama''. Nakon šest meseci žučne borbe tekstom Denisa Poniža "Manipulare humanum est" u broju 276. od 14. X 1982. redakcija ''Oka'' je (kako je sama navela) odlučila "zaključiti polemiku oko verbo-voko-vizuelne, konkretističke, signalističke umjetničke prakse (...) unatoč tome što taj tekst (Denisa Poniža) ne predstavlja točku na i u toj polemici i što dalje provocira neke odgovore."</span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">Prilozi koji slede u knjizi, bilo da su u proznom, pesničkom ili vizuelnom obliku, vezani su za ovu polemiku, pojedine njene učesnike i dogodovštine, kao i neke ličnosti koje nisu uzele neposrednog učešća u borbi, ali se njihov uticaj "iz senke" vidno osećao.</span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR"></span></span></div><span style="font-family: georgia; font-size: 130%;"><br />
</span><br />
<div class="MsoNormal" style="font-family: georgia;"><b><span lang="HR" style="font-size: large;">OSTRVLJENI PSI NA TRAGU SIGNALIZMA*</span></b></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia;"><b><span lang="HR" style="font-size: large;">(Povodom paskvile "Signalistički marifetluk")</span></b></div><div align="center" class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: center;"><span style="font-size: 130%;"><b><span lang="HR"></span></b></span></div><div align="center" class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: center;"><span style="font-size: 130%;"><i><span lang="HR">"Čuvari svetovnog ognja </span></i></span></div><div align="center" class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: center;"><span style="font-size: 130%;"><i><span lang="HR">dali su mi da jedem i pijem<br />
a gladan sam bio kao pas"</span></i></span></div><div align="right" class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: right;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">(S. Matković ,"Cvet saznanja" Polja, oktobar 1971)</span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR"></span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">Slavko Matković mi je 12. decembra, sada već daleke, 1970. godine, uputio pismo koje je počinjalo na sledeći način:</span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR"><br />
</span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">"Poštovani druže Todoroviću,</span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">Dozvolite da vam se predstavim, zovem se Slavko Matković i rukovodilac sam likovne grupe Boš + Boš, iz Subotice". I dalje u pismu ovaj "rukovodilac" mi šalje radove "onih članova grupe koji se bave vizuelnom te signalističkom poezijom".</span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">Prva rečenica se formulom "dozvolite da vam se predstavim" i rečju "rukovodilac" u celini definiše uglavnom pri/prostu psihološku strukturu Matkovićeve ličnosti. Ona će kasnije biti još uočljivija u svim "ljubavnim" pismima koja mi je slao ovaj snishodljivi momak, autor "signalističkih stripova", takoreći "okoreli signalista", dok mu je to odgovaralo i dok nije počeo da traga za drugim šefovima koje će verovatno takođe moliti za dozvolu da im se predstavi.</span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">U svojoj paskvili u "Omladinskim novinama" kojom se ulaguje novom "bosu" Vladanu Radovanoviću, iskazujući mu na taj način podaničku privrženost, Slavko Matković će napisati: "U jednom periodu (vreme izlaženja časopisa "Signal", početak sedamdesetih godina), SIGNALIZMU – TODOROVIĆU bila je potrebna masovnost, bio mu je potreban krug ljudi (što više to bolje), koje je on onda <i>proglašavao signalistima, hteli oni to ili ne, znali oni za to ili ne</i>." (Podvukao M. T.)</span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">Slavko Matković je startovao u signalizmu, objavljivao svoje prve vizuelne pesme i "signalističke stripove" u časopisu "Signal", glasilu signalističkog pokreta, zastupljen je u signalističkim izborima i antologijama, učestvovao je na poznatim izložbama signalizma u Galeriji suvremene umjetnosti u Zagrebu 1974. i Salonu Muzeja savremene umetnosti u Beogradu 1975. – jednom reči, delovao i afirmisao se u ovom pokretu. Sada, međutim, prvi put čujem da ga je na to neko "prisilio", da je bio "naivan", da je protiv svoje volje proglašen signalistom a da to čak nije ni znao niti hteo. Moja moć je zaista bila velika kada sam "primorao" Slavka Matkovića da postane signalista. Moguće je da sam ga čak i hipnotisao kada mi je tako revnosno slao svoje radove da ih objavljujem u signalističkim izborima, antologijama i izlažem na izložbama signalizma. Možda S. M. nije bio svestan sebe i svojih postupaka (ovo je sasvim moguće) kada mi je pisao brojna molbena pisma iz kojih ću, radi ilustracije, navesti samo ova dva nasumice izabrana pasusa:</span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">"Ja bih veoma voleo kada bismo se mogli sastati uvek kada se desi nešto krupnije na planu signalističkog rada mislim da bi to umnogome doprinelo radu i celoj školi. Ovo nije samo moje mišljenje samo moj stav i želja. (…) Ja i nadalje radim na stripu, istina moja interesovanja – istraživanja idu u svim pravcima. Strip i signalizam (vizuelna poezija) ostaju i nadalje moja baza i polazište no ja sam trenutno preokupiran mišlju da ostvarim signalistički esej." (26. 8. 1975, Križevci).</span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">Ostavljam čitaocima da na osnovu svega što je izneto donesu svoj sud o moralnom liku "avangardiste" Slavka Matkovića. Da bih ovog sada već bivšeg signalistu još jednom podsetio na to šta je bio, pošto pati od očigledne amnezije, poslužiću se ovim pogledom iz neutralnog ugla, citirajući slovenačkog teoretičara avangarde Denisa Poniža:</span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">"U okviru signalizma deluje mnogo autora (Vlada Stojiljković, Zoran Popović, Slavko Matković, Žarko Rošulj, Bogdanka Poznanović, Branka Andrić, Marina Abramović i mnogi drugi). Godine 1969. vojvođanski pesnici signalisti, među kojima je najaktivniji Slavko Matković, osnovali su grupu BOSCH&BOSCH, koja proširuje spoznaje signalizma i na druge medije (…)" ("Antologija konkretne in vizuelne poezije", Ljubljana 1978., strana 224– 225).</span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">U poslednje vreme u modi je da se napada signalizam. Između ostalih napadaju ga i oni koji su započeli i afirmisali se u ovom pokretu, kao na primer Žarko Rošulj, Balint Sombati, a sada i Slavko Matković. Povodi za napade su razni. Ovoga puta iskorišćeno je moje odbijanje da učestvujem na izložbi "Verbo-voko-vizuelno" koju je organizovao Vladan Radovanović. Šta mislim o toj izložbi i njenom "autoru", već sam kazao u svom tekstu objavljenom u listu "Oko" broj 264. Ovde ne nameravam da ponovim već izložene stavove.</span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">Postavlja se pitanje kako protumačiti ove grube nasrtaje bivših signalista na signalizam. Šta ih tera da izliju toliku žuč i mržnju na ono u čemu su učestvovali, što su stvarali i u šta su verovali, ako su uopšte verovali. U psihopatologiji književnosti i umetnosti, pa i šire, postoje brojni primeri koji pouzdano osvetljavaju ovaj problem. Ja ne želim njime da se bavim. Oni koji budu proučavali signalistički pokret sigurno ga neće zaobići. Potrebno je da dodam i to da u signalizmu učestvuje, i kroz njegove je redove prošlo, više desetina književnika i umetnika. To je nesumnjivo moralo da uslovi stvaranje i ovakvog nadriumetničkog kala kao što su Rošulj, Sombati i Matković. Objavljujući ih i hrabreći da istraju u svom netalentovanom batrganju i sam, po svoj prilici snosim deo krivice, što je taj kal, oličen prvenstveno u ovoj trojki koristeći signalizam kao odskočnu dasku uspeo da stekne nekakvu mizernu slavicu i priznanjca u onim sredinama i atarima gde su mogli da zasene prostotu. Svoj infantilizam, slabu pismenost i krajnje epigonstvo oni, međutim, neće moći dugo da kriju.</span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">Taj i takav kulturni otpad, lešinari duha koji će uvek zobati poslednje mrvice sa stolova drugih, uniženi i uništeni svojom jalovošću, zlobom i ledenom mrzovoljom ispunjeni antitalenti, psi koji su u stalnom traganju za novim gospodarima, jer im se u kratkovidom besu učini da one stare izdaju snage, da više ne mogu da love i da ujedaju ni za sebe, ni za njih, iskezili su bezuba i smradna usta na signalizam, posle toliko godina služenja i dodvoravanja pokazujući najzad svoje pravo lice.</span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR"></span></span></div><div align="right" class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: right;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">*<em>Objavljeno u ''Omladinskim novinama'' 15. V 1982</em>.</span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR"></span></span></div><span style="font-family: georgia; font-size: 130%;"><br />
</span><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEiyVKid-nuLxK9lqmBWbqXVEkONmgTReaVO5wvI8c9yw5riHIZXbVaBMngxlmWHLP9xiQbDcYbeNBs-MPlh7Ni5kSK7SX_YkE51_askfYAHwc488PPUt8NpWgkJOdRXJwmj6eg8w__YDv0/s1600-h/new-2.jpg" onblur="try {parent.deselectBloggerImageGracefully();} catch(e) {}"><img alt="" border="0" id="BLOGGER_PHOTO_ID_5443738518709711826" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEiyVKid-nuLxK9lqmBWbqXVEkONmgTReaVO5wvI8c9yw5riHIZXbVaBMngxlmWHLP9xiQbDcYbeNBs-MPlh7Ni5kSK7SX_YkE51_askfYAHwc488PPUt8NpWgkJOdRXJwmj6eg8w__YDv0/s320/new-2.jpg" style="cursor: pointer; float: left; height: 241px; margin: 0pt 10px 10px 0pt; width: 320px;" /></a><br />
<span style="font-family: georgia; font-size: 130%;"><span style="font-size: 180%;"><br />
</span></span><br />
<div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; margin-left: 36pt;"><span style="font-size: 180%;"><b><span lang="HR"><br />
</span></b></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; margin-left: 36pt;"><span style="font-size: 180%;"><b><span lang="HR"><br />
</span></b></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; margin-left: 36pt;"><span style="font-size: 180%;"><b><span lang="HR"><br />
</span></b></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; margin-left: 36pt;"><br />
</div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia;"><br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<span lang="HR" style="font-size: large;"><strong>O ČOPORU I FANTOMIMA*</strong></span><br />
<span style="font-size: small;"></span><br />
<span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">Povodom grupnog napada D. Kamperelića, Ž. Rošulja i R. Igrića u "Oku" broj 265. od 13. 5. 1982.</span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR"></span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">Po Elijasu Kanetiju (u knjizi "Masa i moć"), "čopor se sastoji od grupe uskomešanih ljudi koji više od svega žele da ih bude više. Što god da zajedno poduzimaju, bilo da polaze u lov ili u rat, bolje bi prošli da su brojniji. Za grupu koja se sastoji od tako malo pripadnika, svaki pojedinac koji bi joj se pridružio predstavljao bi nesumnjiv i značajan, preko potreban priraštaj". Određujući dalje ovaj pojam, Kaneti će ustvrditi da je najprirodniji i najautentičniji, u stvari, lovački čopor. "On se obrazuje kad treba poći na neku suviše opasnu ili suviše snažnu životinju koju pojedinac teško može zapleniti sam (…)."</span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">Čopor verbo-voko-vizuelaca pod veštim bičem svog predvodnika Vladana Radovanovića uvećava se, napada. U ušima mi već odzvanja njegov bliski, strvinarski urlik. Ne samo u "Oku", gde ispoljava svoju masovnost, trojica odjednom (biće ih izgleda i više), već i u "Omladinskim novinama", "Poljima" i drugde. "Čopor hoće plen; hoće njegovu krv i njegovu smrt", ili, kako to pomalo "pesnički" uvijeno reče moj sagovornik iz prošlog broja "Oka" Žarko Rošulj, "zadovoljstvo (…) da vidi <i>Kraj</i> Miroljuba Todorovića". To zadovoljstvo ovom čoporu ipak neću priuštiti, mada priznajem, prilično ošamućen, desnim, ako mi on to dozvoli da kažem, podmuklim krošeom Ranka Igrića. Ne mogu se, pak, s Rankom složiti da sam njegove reči izvlačio iz konteksta da mi posluže kao "zakrpa na zastavi" signalizma. Nisam ga citirao, pokušao sam da taj deo njegovog prikaza protumačim. Na svoj način, naravno, i za ove potrebe. Ranko kaže: pogrešno. U redu. Zapravo, bilo bi u redu da Ranko sada ne istrže svoju sopstvenu rečenicu iz jednog, rekao bih, drugačijeg konteksta nego što to on želi da pokaže. Drugačijeg zbog toga što je, u najmanju ruku, osenčen još nekim tamnim tonovima koje Igrić vidi u Radovanovićevom radu. Dakle, ne isključivo "samoanaliza", već i nešto drugo. Šta drugo? Možda se te negativne konotacije, pre svega narcisoidnost, mogu naslutiti i u rečenici "autor (Vladan Radovanović) nam nadalje navodi i pokušava objasniti mnoge 'VVV radove nastale u poslijeratnom srpskom avangardnom stvaralaštvu, ponajčešće navodeći svoja ostvarenja" (Podvukao M. T.). Kažem, možda. Prepustiću ipak Ranku, iz bojazni da ga ponovo ne povredim "pogrešnim" interpretacijama, da citira veći deo iz svog prikaza, koji se odnosi na Radovanovića, pa da onda sam objasni "šta je time hteo da kaže".</span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR"></span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><br />
<span style="font-size: 130%;"><b><span lang="HR">Crno pile signalizma iz podmetnutog jajeta</span></b></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">Što se, pak, postscriptuma tiče, i Rankove želje da podmetne" svoj potpis ispod mog "obrađenog" teksta, to mu zaista, i pored najbolje volje, ne mogu dopustiti. Prvo, previše mi je i onog prethodnog podmetanja. Drugo, plašim se da Ranko Igrić slično sada već svom sabratu iz verbo-voko-vizuelnog čopora, Žarku Rošulju, ne postane fantom. O čemu se radi? Zapravo, pre nešto više od dve godine, tačnije 10. januara 1980, u broju 136 "Književne reči" pojavio se članak "Signalizam crno pile", koji je potpisao Žarko Rošulj. Kažem samo potpisao, jer ga nije i napisao. Napisao ga je, kao što ste to možda već i pogodili, njegov "veliki bata" iz "šest magičnih kvadrata":</span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR"></span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">Verbovokovizuelno (1)</span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">Likovno pesništvo (2)</span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">Audiospecijal bre (3)</span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">Dežurna avangarda (4)</span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">Autor Pustoline (5)</span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">Noćnik avangardni (6)</span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR"></span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">Tako je za mnoge koji dobro poznaju Žarkovu intelektualnu razinu i stvaralačke domete, ovaj "grafopoeta", odjednom, preko noći, postao fantom-kritičar, odnosno fantomalni (kako bi to možda Moni de Buli rekao) teoretičar. Kao što vidiš, dragi Ranko, nije baš zdravo "podmetnuti" svoj potpis ispod tuđeg teksta. Da ne bude zabune, za članak koji Rošulj potpisuje u prošlom broju "Oka" uopšte ne sumnjam da je njegov. Od prvog do poslednjeg retka tu se ocrtava pravi lik Žarka Rošulja. Mogu samo da ga zamislim kako u velikom "misaonom" naporu "izmodavši" poslednje dve rečenice kao svoj polemički kreščendo, veoma srećan i ponosan na ovu svoju tvorevinu, koju još nikom nije stigao da posveti, zadovoljno trlja ruke i poskakuje pred svojim čoporskim saplemenicima.</span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">Toliko o čoporu i fantomima. A sada očekujem da se konačno, posle svih neophodnih priprema, puštanja hajkača i sl., do zuba naoružan "teoretskim" i drugim smicalicama, pojavi njihovo sema-sintetičanstvo, mister verbo-voko -vizuelnog, "noćnik avangardni", lično, rastežući pred očima "fascinirane" publike, pored svojih termina i one federe koje mu je radi poboljšanja probave i svekolikih polimedijalnih, intermedijalnih, semamedijalnih i drugih moći, prodao pre dvadesetak godina pesnik Ljubiša Jocić (možda će V. R. i vežbe s ovim rastezaljkama proglasiti za gestualnu poeziju i to dokumentovati fotografijom), pokušavajući da nam objasni falsifikate, privatne aranžmane i druge "autorske" poteze na njegovoj izložbenoj farsi koja je bila i ostaće predmet našeg spora.</span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR"></span></span></div><div align="right" class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: right;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR"><em>Objavljeno u ''Oku'' 27. V 1982</em>.</span></span></div><span style="font-family: georgia; font-size: 130%;"><br />
</span><br />
<div class="MsoNormal" style="font-family: georgia;"><b><span lang="HR" style="font-size: large;">KAKO ODBRANITI SVOJE DELO OD (NE)KULTURNE BIROKRATIJE*</span></b></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">Otvoreno pismo Mariji Pušić, upravnici Muzeja savremene umetnosti u Beogradu.</span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR"></span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">Drugarice Pušić,</span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">da budem iskren, nisam se nadao da ću prepisku započetu sa Vama krajem prošle godine, da nastavim i to na ovakav, javan način. Kažem morati, jer me na to zaista primorala izložba "Verbo-voko-vizuelno" u Muzeju savremene umetnosti čiji ste upravnik, kao i katalog štampan povodom izložbe, koji Vi za izdavača potpisujete. Ta izložba, na žalost, i pored sve svoje problematičnosti, i nekih krupnih nedostataka i spornih pitanja, prikazuje se, i biće prikazana u još nekoliko gradova Jugoslavije.</span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">Da bi i drugi mogli da prate ovu našu javnu prepisku, i ocene svu težinu primedbi i zamerki koje Muzeju i Vama upućujem, objaviću ovom prilikom i prethodna pisma koja smo razmenili.</span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">Negde u prvoj polovini novembra, bez oznake datuma, dobio sam od Vas pismo sledeće sadržine:</span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR"></span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><br />
<span style="font-size: 130%;"><i><span lang="HR">Poštovani druže Todoroviću,</span></i></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><br />
<span style="font-size: 130%;"><i><span lang="HR">Muzej savremene umetnosti u Beogradu organizuje izložbu čiji je radni naziv REČ-ZVUK-LIK/VERBO-VOKO-VIZUELNO koja će se održati od 14. januara do 7. februara 1982. u prostorijama Muzeja predviđenim za povremena izlaganja. Autor izložbe je Vladan Radovanović. Izložba će obuhvatiti sve pojave pretežno literarno-poetskog porekla sa težnjom širenja ka vizuelnom i zvučnom uz naglašena prostorna i kinetička svojstva, koje su se na području Jugoslavije razvijale od pedesetih do osamdesetih godina. Smatrajući Vašu delatnost na tome polju značajnom, nadam se da ćete se saglasiti sa tim da na izložbi budu zastupljeni sledeći Vaši već objavljeni radovi: ''Jezik u biću", "Kraj" i "Nestati".</span></i></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><i><span lang="HR">Takođe Vas molimo (…) da pošaljete (…) i 1-2 objekta, od kojih: 1. "Vreme je novac", 2. "Objekt-poezija"/slova na bocama i čašama (…) </span></i></span></div><div align="right" class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: right;"><span style="font-size: 130%;"><i><span lang="HR">S drugarskim pozdravom,</span></i></span></div><div align="right" class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: right;"><span style="font-size: 130%;"><i><span lang="HR">UPRAVNIK MUZEJA </span></i></span></div><div align="right" class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: right;"><span style="font-size: 130%;"><i><span lang="HR">Marija Pušić</span></i></span></div><div align="right" class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: right;"><span style="font-size: 130%;"><i><span lang="HR"></span></i></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">Nisam mnogo oklevao u svom odgovoru:</span></span></div><div align="right" class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: right;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">14. XI 1981. Beograd </span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR"><br />
</span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">Poštovana drugarice Pušić,</span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">primio sam Vaše pismo u kome tražite suglasnost da moji radovi: "Jezik u biću", "Kraj" i "Nestati" budu zastupljeni na izložbi "Verbo-voko-vizuelno". Moram odmah da kažem, da ne samo da se ne saglašavam, već ne dozvoljavam da se bilo koji od mojih objavljenih, ili drugih radova pojavi na ovoj izložbi, reprodukuje u katalogu, ili materijalu koji je vezan za izložbu. Takođe ne mogu dozvoliti da se bilo šta od knjiga, publikacija, časopisa i antologija koje sam objavio i uredio izloži ili da se nešto iz njih preuzme za izlaganje, ili reprodukovanje.</span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">Razloga za to imam previše. Navešću samo jedan, nadajući se da je on dovoljan. Uostalom s tim razlogom bićete uskoro i sami suočeni. On će se manifestovati najpre u količini sopstvenih "verbo-voko-vizuelnih" tvorevina kojima će "autor" ove izložbe usrećiti Muzej i njegove posetioce. Ništa manje neće biti uočljiva ni uloga koju će "autor" sebi pripisati u predgovoru kataloga izložbe uključujući tu i "analizu" svojih radova. Da nisam usamljen u ovome što mislim navešću prikaz iz zagrebačkog "Oka" broj 227 od 27. 11. 1980. godine:</span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">"Radovanović nastoji zastupati svoje verbi-voco-vizuelno… Autor nam nadalje navodi i pokušava objasniti mnoge 'VVV' radove nastale u poslijeratnom srpskom avangardnom stvaralaštvu, ponajčešće navodeći svoja ostvarenja. Uistinu ostaje nejasnim što je to Vladanu Radovanoviću… trebalo da <i>pod svaku cijenu nastoji biti 'sam svoj teoretičar'</i>." (Podvukao M. T.) Toliko o liku ovog "autora", kome ne dozvoljavam da u bilo kom obliku koristi moj stvaralački rad, duboko verujući da će verbo-voko-vizuelna farsa i razni falsifikati u punoj meri doći do izražaja na "izložbi" koju priprema. Ostajući otvoren za svaku drugu saradnju sa Vama i Muzejom savremene umetnosti, čije napore u našoj kulturi veoma cenim,</span></span></div><div align="right" class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: right;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">Primite najsrdačnije pozdrave </span></span></div><div align="right" class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: right;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">Miroljub Todorović</span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR"><br />
</span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">Mislim da sam odbijajući Vaš poziv bio veoma precizan i jasan, pa sam stvar smatrao, bar što se mene tiče, završenom. Utoliko pre bio sam već pomalo neprijatno iznenađen kada je stiglo Vaše drugo pismo:</span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR"></span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><br />
<span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">Muzej savremene umetnosti </span></span><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR"><em>Beograd, 14.12.1981.</em></span></span></div><div align="right" class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: right;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR"><em>JD/SS/Br. 02-46/25</em></span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><i><span lang="HR"><br />
</span></i></span><span style="font-size: 130%;"><i><span lang="HR">Poštovani druže Todoroviću, </span></i></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><i><span lang="HR">Primili smo Vaše pismo od 14. XI i žalimo što ste zauzeli takav stav prema izložbi Verbo-voko-vizuelno, koju Muzej priprema. Dozvolite da Vam skrenemo pažnju na to da će izložba, pored prikaza aktuelnih zbivanja, imati i veoma izraziti istorijski karakter, u najvećoj meri zasnovan na dokumentarnim podacima, što odgovara obavezama Muzeja da osigura studijski i što je moguće objektivniji nivo izložbi koje priređuje. Istovremeno, Muzej ukazuje poverenje istaknutim autorima iz različitih oblasti nastojeći da u saradnji s njima doprinese obradi i prezentaciji pojedinih fenomena, kao što je to bio i slučaj sa Vašom izložbom Signalizma održanoj u Salonu 1975. godine.</span></i></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">Budući da Vaša delatnost kao umetnika, teoretičara, izdavača i <i>organizatora izložbi – inače srodna idejama oko kojih se formira ova izložba – predstavlja istorijski značajnu i nezaobilaznu činjenicu, molimo Vas da još jednom razmotrite svoju odluku i ne lišite izložbu svog učešća. U uverenju da ćete imati razumevanja za naše razloge, drugarski Vas pozdravljamo</i>,</span></span></div><div align="right" class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: right;"><span style="font-size: 130%;"><i><span lang="HR">UPRAVNIK MUZEJA </span></i></span></div><div align="right" class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: right;"><span style="font-size: 130%;"><i><span lang="HR">Marija Pušić</span></i></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR"></span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR"><br />
</span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">Moram odmah da kažem da me nije zavelo laskavo mišljenje koje ste izrazili o mom radu na polju umetnosti, kao ni činjenica da se u ovom svom drugom pismu, na neki prećutan način, gotovo odričete svog "autora", napominjući da izložbu "Muzej priprema". Još Vam je slabiji argumentu kome ste poredili izložbu na koju me pozivate s izložbom "Signalizam" koju sam svojevremeno organizovao u Salonu Muzeja. Na ovo Vaše pismo nisam smatrao za potrebno da odgovaram, misleći da sam u svom ranijem odgovoru bio dovoljno ubedljiv.</span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">Gotovo dva meseca nakon Vašeg pisma, tačnije 10. februara 1982, kada sam, nepotpuno, obavešten šta se zbiva u likovnim krugovima, mislio da je izložba, koju ste tako revnosno pripremali, već prikazana našoj publici i okončana, stigla je nova intervencija iz ustanove kojom upravljate. Ovoga puta telefonom se javio Vaš službenik, inače poznati likovni kritičar, Jerko Denegri. Ne znam da li ste ga slučajno ili namerno izabrali za ovu intervenciju, tek Denegri je jedan od kritičara koji poslednjih godina svim silama nastoji da odstrani i izbriše signalizam i moj stvaralački rad iz umetnosti. O ovim njegovim prećutkivanjima, a time i svesnim falsifikatima, koji su naročito došli do izražaja u publikaciji "Nova umjetnička praksa 1966–1978" (izdanje Galerije suvremene umjetnosti, Zagreb) uskoro ću morati posebno da progovorim.</span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">Ukratko, Denegri je u telefonskom razgovoru još jednom, dakle, po treći put (što morate i sami priznati da je previše) tražio da učestvujem na izložbi, odnosno da se moji već objavljeni i drugi radovi izlože, opet uz tvrdnju da "izložbu Muzej priprema" izbegavajući da pomene njenog "autora". Kategorički sam se pozvao na pismo koje sam Vam 14. novembra uputio i na svoje neotuđivo pravo da ne dozvolim da mojim delom manipuliše takva ličnost kao što je Vladan Radovanović. Onda je Denegri pokazao svoje pravo lice, a time i naličje čitavog ovog birokratskog pritiska na mene, uvijenog u oblandu laskavih priznanja, ali i upozorenja na obavezu Muzeja "da osigura studijski i što je moguće objektivniji nivo izložbi koje priređuje". (Koliko je ova izložba "studijska" i "objektivna", videćemo kasnije). Ni manje ni više ovaj likovni kritičar, službenik Vaše ustanove zapretio mi je jednom drugom institucijom: Autorskom agencijom. Zapravo, ako sam ga dobro shvatio, a mislim da jesam, Autorska agencija bi trebalo da me pravnim sredstvima prisili, ili u najmanju ruku zaplaši kako ne bih pravio smetnje da se moji već objavljeni radovi reprodukuju, odnosno izlože. Takav nesvakidašnji pritisak samo još jednom pokazuje u kakvom se podređenom odnosu nalazi većina naših autora (mislim ovde na književnike i na likovne umetnike posebno) prema institucijama kao što su: muzeji, galerije, izdavači, i prema onima koji u tim institucijama i u njihovo ime upravljaju i odlučuju. Braneći svoje delo, pravo da raspolažem svojim delom, da ne dozvolim da se njime manipuliše, doveo sam sebe u situaciju da mi se, najverovatnije, zauvek zatvore vrata Muzeja savremene umetnosti, i ne samo njega, već sva ona vrata gde moćna i privilegovana (ne)kulturna birokratija pruža svoje pipke, uz istovremenu pretnju da mi se putem druge moćne institucije, koja je osnovana da štiti prava autora, a koja, kao što su nedavne rasprave pokazale, to ne čini kako bi trebalo, oduzme pravo da raspolažem sopstvenim delom.</span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">Izložba koju ste pripremili, a čije je otvaranje nagoveštavano još 14. januara, otvorena je konačno 7. IV uz bučno i posebno naglašeno "autorstvo" Vašeg saradnika i trajala je do 25. aprila. U katalogu izložbe stoji: "Autor izložbe i Muzej savremene umetnosti zahvaljuju se svim izlagačima na ustupljenim radovima…" kao i da "radovi Miroljuba Todorovića nisu uvršteni u izložbu na njegov izričit zahtev". Time je stvoren privid da ste konačno prihvatili moju odluku da "ne dozvoljavam da se bilo koji od mojih objavljenih, ili drugih radova pojavi na ovoj izložbi, reprodukuje u katalogu, ili materijalu koji je vezan za izložbu". To, međutim, kao što ćemo videti nije tačno. Ni Vi, ni Vaš "autor" niste do kraja poštovali moj zahtev (pročitajte još jednom pismo), ili, bolje rečeno, izigrali ste moja autorska prava. Na koji način? Verovatno Vam je ovo što ću sada navesti dobro poznato, jer ste na takvom položaju da ste u stalnom kontaktu s autorima (umetnicima) i u mogućnosti da štitite, ili kao u ovom slučaju, kršite ta prava, ali ću Vas ipak podsetiti. U članu 4. stav 1. Zakona o autorskom pravu ("Službeni list SFRJ", broj 19 iz 1978. godine) "pod autorskim delom podrazumevaju se i zbirke autorskih dela, kao što su: enciklopedije, zbornici, antologije, muzičke zbirke, fotografske zbirke i sl., koje s obzirom na izbor i raspored građe, predstavljaju samostalne tvorevine". (Podvukao M. T.)</span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">U katalogu izložbe "Verbo-voko-vizuelno". "autor" i Muzej je zahvaljuju svim izlagačima "na ustupljenim radovima". Napominjem odmah da dobar deo izložbe ne sačinjavaju originalni radovi koji su "ustupljeni", kako to želi da se prikaže, nego fotokopije već objavljenih radova, s tim što pojedini autori izgleda nisu bili ni obavešteni. No, to je drugo pitanje, ono što je relevantno za naš dijalog je činjenica da je jedan deo tih radova, od kojih su neki štampani i u katalogu, upravo fotokopiran, odnosno preuzet (pozajmljen) iz zbornika i antologija koje sam tokom protekle decenije sačinio i objavio u časopisima: "Signal", "Gradina", "Delo", "Koraci", "Dometi", itd. Nedozvoljenim preuzimanjem, jer "autorsko delo može drugo lice iskorišćavati samo po dozvoli autora" (čl. 17. stav 3. Zakona), a nesumnjivo je da se radi o izborima i antologijama, dakle autorskim delima, Vi ste povredili moja autorska prava. Da odmah stvar razjasnim, da ne budem shvaćen pogrešno, ovo nije završna poenta onoga što želim da kažem. Pokazujem samo postupak i način kako jedna reprezentativna kulturna ustanova, kao što je Vaša, prvo neodgovornim, birokratskim pritiskom svojih službenika, a onda flagrantnim kršenjem prava autora, pogrešno ostvaruje svoju misiju u kulturi koju joj je društvo poverilo.</span></span><br />
<span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">Najmanje mi je ovde stalo da, insistirajući na svojim pravima, povredim prava onih autora koje sam zastupio u izborima i antologijama. Ali, neovlašćeno koristeći moja dela (izbore i antologije) Vaš "autor", a za to ste podjednako odgovorni i Vi i Muzej savremene umetnosti, nigde nije naveo izvore odakle je preuzeo (pozajmio) radove. Da ovo nije samo moralna obaveza već i zakonska, navešću već više puta citirani savezni Zakon o autorskom pravu, gde se u onim momentima kada je moguće objavljivanje i reprodukovanje bez dozvole autora "u svrhe nastave" (ovo očigledno nije slučaj o kome govorimo) mora "jasno označiti ime i prezime autora, izvorno dalo i poreklo pozajmice". (Podvukao M. T)</span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">Moralnu i zakonsku odgovornost ovakvog "propusta" posebno potencira činjenica da je on od strane Vašeg "autora" učinjen svesno i namerno. Naime, Vladan Radovanović poslednjih desetak godina svoju "zastrašujuću" upornost, uglavnom, troši na negiranje stvaralačkog pokreta signalizam. To se, uostalom, jasno vidi i u uvodnom članku kataloga ove izložbe. Kakva je to pošast za signalizam što se baš na njega namerio Vladan Radovanović možete i sami zaključiti iz sledeće ocene koju o Vašem "autoru" daje jedan njegov prijatelj i kritičar u, inače, veoma pozitivnom prikazu: "<i>On, uglavnom uvek zna šta hoće. Svoje zamisli verno i vernički sledi da ne preza ni od konstrukcija, suvih koliko samo mogu biti.</i>" Ili: <i>"Radovanović je odlučan u tome što hoće, što sve mukotrpno i sa zastrašujućom doslednošću promišlja, što netrpeljivo odbija svaku natruhu slučajnosti". </i></span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">Elem, taj i takav Vladan Radovanović, koji "zna šta hoće" i svoju opsesiju "sa zastrašujućom doslednošću" "verno i vernički sledi" čitavu jednu deceniju života (i to na baš onu u punoj snazi – petu) utrošio je na ogovaranje signalizma,. Prvo usmeno, a kada je video da to ne pomaže i pismeno. Zamislite samo da imate na tragu tako fanatizovanog i prepunog mržnje islednika? Inače, nije mnogo dugačka lista toga što je on naškrabao o ovom pokretu. Još manje je tu nečeg novog u odnosu na njegovu prvu paskvilu. Uglavnom, sam sebe neinventivno prepisuje. Ali, verovali ili ne, ono što je Radovanović ispisao o signalizmu i mojoj malenkosti čini više od 90% njegovog "esejističkog" rada. Ne može, zaista, svako da ima svoga Vladana Radovanovića.</span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">Nadam se da mi nećete zameriti na ovoj maloj digresiji čiji je povod Vaš "autor", ali to nije nikako bilo skretanje sa osnovne teme našeg dijaloga, naprotiv, samo sam Vam, između ostalog, izneo još jedan od razloga zbog čega sam odbio da učestvujem na izložbi.</span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">Drugi problem koji želim ovde da pokrenem odnosi se na privatizaciju kulturne ustanove od strane ljudi koji u njoj rade. O tom problemu, koji je, takođe, vezan za izložbu "Verbo-voko-vizuelno" već sam nešto napomenuo u svom tekstu objavljenom u "Oku" broj 264, ali sada stvar želim da isteram do kraja s nadom da ćete mi Vi mnoge nejasne stvari objasniti.</span></span><br />
<span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">Kao autori, koautori, koordinatori, uvodničari, saradnici; opremači i postavljači izložbe "VVV" pojavljuju se sledeće ličnosti (navodim prema katalogu):</span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">"Koncepcija izložbe, izbor eksponata i uvodni tekst: Vladan Radovanović</span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">Koordinacija: Ješa Denegri i Kosta Bogdanović</span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">Grafička oprema kataloga: Vladan Radovanović i Kosta Bogdanović</span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">Naslovna strana kataloga: Vladan Radovanović</span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">Postavka: Vladan Radovanović i Ješa Denegri."</span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR"><br />
</span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">Nema sumnje odabrana i agilna družina. I baš je lepo od njih što su nam tako pregledno pokazali šta je ko uradio. Trebalo bi im još i zahvaliti na skromnosti, jer mogli su, ne daj bože, da navode gde je ko i kako pomerao table s eksponatima, stakla i vitrine u holu Muzeja, koje od njih i koliko eksponata fotokopirao, a ko lepio i na kojoj strani, da li levo ili desno od ulaznih vrata, itd., itd.</span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">Dvojica od navedenih koautora su službenici Muzeja: Denegri i Bogdanović. Bogdanović je, koliko mi je poznato, još i član Saveta Muzeja koji je ovu izložbu odobrio. Da napomenem i to da je na jednom sastanku ovog samoupravnog tela, kada je jedan od članova Saveta stavio blagu primedbu upravo na predlog oko organizovanja izložbe "Verbo-voko-vizuelno", Bogdanović odmah reagovao iznoseći svoje "argumente" u prilog prihvatanja izložbe i njenog "autora". Time je, rekao bih, pokazao nešto više od uobičajene profesionalne (službeničke) zainteresovanosti da se ta izložba pošto-poto održi. Pa, reći ćete Vi, to još uvek nije tako strašno. Kako za koga. Ovo je, međutim, samo lice cele ujdurme. Pogledajmo i njeno naličje. Na izložbi VVV kao jedan od glavnih aktera (vizuelnih pesnika i teoretičara) figurira Biljana Tomić supruga Jerka Denegrija i, uzgred budi rečeno, kustos jedne beogradske galerije u kojoj se Vladan Radovanović često pojavljivao i pojavljuje kao "autor". Ostavljam Vama da, iz ovog primera, izvlačite zaključke.</span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">Drugi primer je mnogo drastičniji i odnosi se na Vašeg službenika Kostu Bogdanovića, koji je kao što smo videli, još i član Saveta Muzeja, jedan od koordinatora izložbe i jedan od dizajnera kataloga. Na kraju, da ne zaboravim i njegovu poslednju (ili možda prvu? ) ulogu na izložbi VVV. Ovaj, sada bismo slobodno mogli reći šoumen sa petostrukom ulogom pojavljuje se, konačno, i kao "nezaobilazni" stvaralac (izlagač) "verbo-voko-vizuelnog'. U uvodnom članku Vladan Radovanović kaže da izložbeni eksponat "Međuodnos" (kakav simptomatičan naslov!) Koste Bogdanovića "zahvata i u mnoge druge probleme", što se eto pokazuje potpuno tačnim. Jer, dok je Biljana Tomić i mogla nekako da se pojavi na izložbi s obzirom na njene ranije organizatorske zasluge za širenje vizuelne poezije, o čemu sam i sam jednom prilikom nešto zabeležio (njen umetnički, vizuelno-poetski i teoretski ulog je, na žalost, minoran), dotle Kosta Bogdanović nigde drugde nije poznat kao konkretni i vizuelni pesnik do u svaštari Vladana Radovanovića. Tu je, dakle, i srž problema koji je otvorio ovaj i ovakav privatni "međuodnos". Ovde ne želim da ulazim i u ostale srodničke i druge "međuodnose" koji bi se, možda, još otkrili na ovoj i povodom ove izložbe. Izneo sam samo najuočljivije i drastične slučajeve.</span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">Na kraju, drugarice Pušić, hteo bih da završim pismo sa dva veoma precizna pitanja, prvo: kako ste dopustili da, i pored upozorenja, Vaš "autor" i Muzej moralno i zakonski povrede moja autorska prava?; i drugo: (pitanje koje dugujete ne samo meni već i našoj kulturnoj javnosti) kako ste dozvolili ovakav stepen privatizacije Muzeja savremene umetnosti povodom izložbe "Verbo-voko-vizuelno", a koji je u navedenim primerima više nego očigledan?</span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR"></span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">U Beogradu, 17. V 1982.</span></span></div><div align="right" class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: right;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">U očekivanju Vašeg odgovora*</span></span></div><div align="right" class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: right;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">drugarski Vas pozdravljam</span></span></div><div align="right" class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: right;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">Miroljub Todorović</span></span></div><div align="right" class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: right;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR"></span></span></div><div align="right" class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: right;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR"></span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><b><span lang="HR"><br />
</span></b></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><b><span lang="HR">Apendiks</span></b></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><b><span lang="HR"></span></b></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">Otvoreno pismo trebalo je biti objavljeno u prošlom broju "Oka" u okviru jednog dužeg napisa. Uvažavajući teškoće Redakcije, zbog obima teksta, pismo je izdvojeno iz celine i objavljuje se u nešto skraćenom obliku sada. U međuvremenu dogodilo se još dosta toga oko sporne izložbe, tako da je nužan i ovaj dodatak.</span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">Pre svega, sumnja o privatizaciji dobila je novu, svežiju hranu. Koautori, koordinatori, saradnici i postavljači "VVV", službenici MSU Denergi i Bogdanović, od kojih smo jednog, po prvi put, na toj izložbi, mogli da upoznamo i kao "kvalitetnog" konkretnog pesnika, našli su se jedne večeri, sredinom maja, na Trećem programu radio Beograda, ustanovi gde je (neverovatna slučajnost!) zaposlen "autor" izložbe Vladan Radovanović. Prijatelji i saradnici imali su tada svoje verbo-voko poselo na kome su zdušno hvalili ono što su koordinirali, opremali, postavljali i gde su izlagali. Nije poznato, pored osnovne i očigledne stvari, u čemu se ovog puta, na njegovom radnom mestu, još ogledalo koautorstvo Vladana Radovanovića. Da li je on svojim prijateljima nameštao mikrofone, štimao magnetofone, rashlađivao ih, u toplom studiju, ledenom VVV bozom. Kažem, ništa se ne zna. Sve je otišlo u v/etar/.</span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">U "Književnim novinama", likovni kritičar koji izložbu prikazuje čudi se "<i>kako je jedna institucija, kao što je Muzej savremene umetnosti, mogla pristati da tako lako preuzme odgovornost za jednu nepotpunu informaciju</i>". Naglašavajući "birokratsku letargiju" ljudi iz Muzeja, ovaj kritičar povodom izložbe VVV zaključuje "da bi tim stručnjaka, istoričara umetnosti uspeo da afirmiše više aspekata ove problematike". (Podvukao M. T.) Na kraju da napomenem i ovo. Koliko verbo-voko-vizuelci i "avangardistički" klan obožava institucije, ne samo kulturne već i one izvan kulture, moglo se videti, pored već pomenute Denegrijeve pretnje Autorskom agencijom i u odgovoru V. Radovanovića u prošlom broju "Oka". "Autor" VVV upozorava me da moja kritika njegove "izložbe", i otkrivanje očiglednih falsifikata i privatističkih mahinacija "mogu imati i druge posledice sem ovog (Radovanovićevog) teksta". Nije li to nevešto zakamuflirana pretnja sudom? Da ta pretnja nije bezazlena i da ovaj "avangardista" i njegovi puleni mogu veoma brzo da "okupiraju" i tu instituciju, tražeći njenu arbitražu kad im se kritika ne dopadne, pokazuje i slučaj Žarka Rošulja, koji se ovih dana "proslavio" podnoseći tužbu protiv jednog kritičara izložbe "Verbo-voko-vizuelno u Jugoslaviji 1950–1980". Sud i njegove odluke izgleda, postaju prvi i jedini argumenti kojima sema-medijalni "bos" Vladan Radovanović i njegovi prijatelji mogu potvrditi svoje "avangardne stavove" u umetnosti.</span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR"></span></span></div><div align="right" class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: right;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR"><em>Objavljeno u ''Oku'' 10. VI 1982.</em></span></span></div><div align="right" class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: right;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR"></span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR"></span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR"><br />
</span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">*Na žalost nikakav odgovor na ovo otvoreno pismo nisam dobio. Drugarica Marija Pušić, izgleda, smatra da, iz svoje upravničke fotelje, može komotno da ignoriše javno postavljena pitanja, koja se odnose na rad njene ustanove, i dužne odgovore na ta pitanja jednostavno prećuti. To, uostalom samo potvrđuje teze o manipulacijama "autora" izložbe i njegovih muzejskih saradnika i privatizaciji Muzeja savremene umetnosti. </span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">Slično mišljenje, u još oštrijoj formi, izložila je, u svom polemičkom tekstu "Kako miriše signalizam" (''Oko'' 19. VII 1982) i Snežana Stojanović. Ona je ustvrdila da se u čitavoj ovoj stvari (VVV facovanje) radi o "privatnim iživljavanjima" autora izložbe i nekih njegovih pulena "a sve to pod okriljem Muzeja savremene umetnosti čiji odgovorni i pozvani, i prozvani, uporno ćute. Da li to znači da su oni odobrili i učestvovali u ovakvoj nedostojnoj raboti? Ovde nedvojbeno stoji prigovor Denisa Poniža koji sumnja u 'iste startne pozicije različitih učesnika u pripremama za izložbu'. Kao što smo videli (zaključuje Stojanovićeva) ne radi se samo o neravnopravnim startnim pozicijama već i o mnogo perfidnijim igrama autora izložbe i muzejske birokratije s pojedinim našim umetnicima".</span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR"></span></span></div><br />
<div class="MsoNormal" style="font-family: georgia;"><br />
<b><span lang="HR" style="font-size: large;">ŠODER AVANGARDISTA*</span></b></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia;"><b><span lang="HR">Roto-Francek protiv "crnog pape"</span></b></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR"></span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR"><br />
</span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">Javio se Franci, nije mogao da izdrži, priteralo ga, željan slave i vođstva, široke popularnosti, "pesničkog" mitingovanja. Promolio svoju sedu, bradatu njuškicu iz mišje rupe "užih avangardističkih krugova" i zacijukao, pustio svoju droćku "u širu javnost". Franci, vrli borac "za novu praksu zajedništva u avangardnoj umetnosti", Brus Li, Simon Templar, agent 009 našeg avangardizma; Francek Ždanovičnik, novo ime, nova roto-zvezda nastupa iz sredina koje kipe od "stvaralačkih ambicija", uništavajući najveće neprijatelje naše literature, možda i našeg društva, čak čitave planetarne civilizacije: "gnusnog despota", "vođu", "crnog papu", "književnog Homeinija" Miroljuba Todorovića i njegovu opaku ideologiju nasilničku i osvajačku veru signalizam, kojom želi da zatruje "nevini" i naivni konkretistički "avangardizam", jebenu jugo-književnost, našu nadu u "svetlu (literarnu) budućnost", čitav svemir.</span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">Borbeni poklič, himnu Fra. Z.-a i njegovih istomišljenika, protiv moje "cezarske" malenkosti, ispevao sam (oslobodivši ih tako stvaralačkih i drugih muka) i objavio još pre više od jedne decenije:</span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR"><br />
</span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR"></span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">miroljub todorović je hohštapler</span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">miroljub todorović je anarholiberal </span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">miroljub todorović je nazadna</span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">društvena snaga</span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">miroljub todorović je pamflet</span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">vešto smišljen i tempiran</span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">u čemu su greške miroljuba todorovića</span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">miroljub todorović zauzima</span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">krajnje subjektivne stavove</span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">miroljub todorović ne vidi</span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">da njegova borba ne vodi ničemu</span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">miroljub todorović ne daje</span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">precizne odgovore na naša pitanja</span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">miroljub todorović različito pristupa</span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">oceni problema</span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">miroljub todorović nije samokritičan</span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">u svome izlaganju</span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">miroljub todorović ne prima na sebe</span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">nikakvu odgovornost</span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">miroljub todorović bi hteo</span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">da svako postane miroljub todorović</span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR"><br />
</span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR"></span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">Franceku je, dakle, potrebno samo da podigne tešku ruku, punu olova, ispruži svoj debeli, "uvaženi" antologičarsko-institucionalni prst i povuče oroz (kako se već izjasnio, on u ovom slučaju "ubija") pa će sve biti sređeno. Opaku jeres i njenog "despota" progutaće tama.</span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">Malo morgen:</span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR"><br />
</span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR"></span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">celivaj cepanicom </span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">pišično diši </span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">kušaj i kiži </span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">ne kargoniši</span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR"></span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">nek fenjer Francek </span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">šeta gaće</span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">s ve</span><span lang="SR">-</span><span lang="HR">ve čučavcem </span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">burgije braće</span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR"></span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">keglu u jaja </span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">krljni im micu </span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">uzalud ale </span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">traže ticu</span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR"></span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">mutne mrtvace</span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">stiže kačka</span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">kilavog Franceka</span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">westeast mačka</span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR"><br />
</span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR"></span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><b><span lang="HR">Plati pa klati ili kako zgotoviti avangardistu</span></b></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><br />
<span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">Euforični Franci, poslednjih godina stalno išorava neke neslane gvintove pokušavajući da ih patentira. Jedan od njih je (u "Oku" broj 270. to ste mogli pročitati) pravo na grešku, uputstvo ko sme a ko ne sme da greši, i to jednom ili više puta. Francek je, inače, (po sopstvenom pisanju) bezgrešan, <i>devica</i>, sveta deva, <i>junferica</i>, džana colovača, <i>blomba</i>, virdžinijana, <i>limenka</i>, neosuđivana riba, <i>celka</i>. Nikako da se pocepa, ili da mu je pocepaju. Drugi Francekov patent još je slavniji. Po njemu ga znaju čak i preko grane u gastarbajterskim i inim domovinama. Kako i ne bi kad je smislio dupljak po kome proizvodi "avangardiste". Sistem je prost, ali zato genijalan" Funkcioniše po onoj narodnoj, ili još preciznije kurvinjskoj filozofiji, (F. bi rekao ideologiji): <i>"plati pa klati".</i> Ovaj šuminder, ljubitelj lovudže i institucija, uvrštava u svoje westeast antologije svakog ko mu istrese rođenu gengu. <i>Pljuni šoder pa će ti Franci dodeliti diplomu ''avangardiste</i>". Zaista, nova originalna biznis "praksa zajedništva u avangardnoj umetnosti". Pošto Franci radi i sa strancima trebalo bi zainteresovati i "širu javnost". Možda nam njegove šalabajzije mogu pomoći da popravimo devizni platni bilans, bar u "užim krugovima" izdavačke delatnosti. U međuvremenu pozivam sve jugoslovenske i strane pesnike, od sedam do sedamdeset sedam godina, (može i porodično) da se jave Franciju Zagoričniku, Kokrica, Kranj. Posle colovanja suvarka uz radost, "euforiju", "ponos" (urođene samo onom ko se "bavi konkretizmom") i druge bananalije, Franci će ga ufurati u avangardu za večna vremena.</span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">(Važna napomena: ko prospe više, dobiće i veći broj stranica u Westeastu, pa samim tim za antologičara i njegove sledbenike nabaciće se kao najlaf konkretista, a i njegova večnost biće "tvrđa".)</span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">Ovaj patent ima samo jednu malu manu. Posle objavljivanja "ponositi" i "naivni" Franci mora da piše duga "radosna" pisma pojedinim svojim saradnicima da mu što pre rignu ronjke. Jer, po našem starom običaju, <i>mnogi otklate al neće da plate</i>.</span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR"></span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR"><br />
</span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">Post scriptum:</span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">dok te štampajzer</span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">Francek gleda</span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">gurni mu malo</span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">papra i meda</span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">zdimiće</span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">ko patka s leda</span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR"></span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">produvao si kulovu konce </span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">nek kenja </span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">žvaće gaćeronce</span></span><br />
<span style="font-size: 130%;"><span lang="HR"><br />
</span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; margin-left: 1cm; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">*</span></span><br />
<span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">Ovaj tekst pod naslovom "Štep za šumindera, ko mu štrika creva" poslat je listu ''Oko'' kao odgovor na čitav niz grubih napada F. Zagoričnika. Prema rečima Josipa Brkića, v. d. glavnog i odgovornog urednika, koji je, po sopstvenom tvrđenju, bio za objavljivanje teksta, ostali članovi redakcije nisu se saglasili s njegovim mišljenjem.</span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR"></span></span></div><br />
<span style="font-family: georgia; font-size: 130%;"> </span> <br />
<div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><b><span lang="HR" style="font-size: large;">VUJICI REŠINU ALIJAS TUCI</span></b></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: left;"><b><span lang="HR" style="font-size: large;">HISTE(O) RIKU JUGOSLOVENSKOG AVANGARDIZMA*</span></b></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><b><span lang="HR" style="font-size: large;">za "objektivan" prikaz u "Oku" broj 269. i druge zriling radnje</span></b></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><b><span lang="HR"></span></b></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR"></span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR"><br />
</span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">javio se i Tuca </span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">pojeo masni ve-ve ručak </span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">pa sad od hvale štuca</span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR"></span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR"><br />
</span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">drži ga stara </span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">avan-pizma </span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">na Miroljub-art </span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">todorovićizam</span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR"></span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR"><br />
</span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">pustio svoj </span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">objektivni piš </span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">vonjifer Tuca </span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">konkretni miš</span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR"></span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR"><br />
</span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">kusa sve čorbe </span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">što mu ponude </span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">bogoljub danas </span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">sutra šta bude </span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR"></span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR"><br />
</span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">šta si to ruco </span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">dragi Tuco </span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">gde si se smuco </span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">kog si otkuco?</span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR"></span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR"><br />
</span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">dugo te kužim </span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">kuvar ti krezav </span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">da nije zagorela </span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">resinteza?</span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR"></span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR"><br />
</span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">ili ste njupali </span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">(večita kriza) </span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">krepanog odojka </span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">socrealizam?</span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR"></span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR"><br />
</span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">u baljozu ti </span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">prebranac-Vladan </span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">bio si kanda </span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">jebeno gladan</span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR"></span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR"><br />
</span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">jel ti gotivan </span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">novi bos </span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">kako servira </span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">sema-sos?</span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR"></span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR"><br />
</span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">miriše li mu </span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">oko kuće </span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">pipazon-torta </span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">za tebe </span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">vruće-nadignuće?</span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR"></span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR"><br />
</span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">sve mi to liči </span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">na rad na sic </span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">dok jedan sovi </span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">drugi gric</span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR"></span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR"><br />
</span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">pišično stanje </span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">kad krelac krizma</span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">slatka vam</span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">kaka signalizma**</span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR"></span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR"><br />
</span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR"><em>*Objavljeno u ''Oku''2. IX 1982.</em></span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR"></span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR"></span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><br />
<span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">**U ''Borbi'' od 16. oktobra 1982. godine, u tekstu naslovljenom "Reči nisu metak", na sledeći način se komentariše ova pesma-polemika:</span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">"U nas je dosta polemika koje se vode kao da su reči zamena za metke. (…)</span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">To je razgovor preko nišana na pušci.</span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">U zagrebačkom ''Oku'', koje od samog početka (ovo mu je deseta godina) odvaja dosta prostora za sučeljavanje oprečnih stavova, nedavno smo pročitali po mnogo čemu karakterističnu polemiku.</span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">Otpisujući Vujici Rešinu Tuciću na prilogu objavljenom petnaest dana ranije, Miroljub Todorović, signalistički pesnik, sročio je odgovor na šatrovačkom jeziku. Iz poduže Todorovićeve šatro-polemike navodimo dve strofe: dugo te kužim/kuvar ti krezav/ da nije zagorela/resisinteza? (…) sve mi to liči /na rad na sic/ dok jedan sovi/drugi gric/.</span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">Kao što se vidi, šatrovački jezik je praskav i afektivan, ali u njemu nema balkanske pomrčine, džeferdara ni uznemirenih strasti. Sarkastičan je i dvosmislen, ali i pun humora. Vrcav.</span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">Ne želimo da arbitriramo u ovoj inače dugoj polemici, ali sa zadovoljstvom registrujemo Todorovićevu inovaciju."</span></span><br />
<br />
<br />
<br />
<strong><span style="font-size: large;">UFURANI "UMETNIK"</span></strong></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR"></span></span></div><span style="font-family: georgia; font-size: large;"><strong><em>Kosti Bogdanoviću</em></strong></span><br />
<div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><br />
<span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">pajt Košta se pelikanski čmurao </span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">"međuodnos" ga </span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">u veve/ovce/ ufurao</span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><br />
</div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR"><br />
</span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR"></span></span></div><div align="center" class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: center;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR"></span></span></div><div align="center" class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: center;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR"></span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia;"><b><span lang="HR" style="font-size: large;">KOM LI PAPAJU PAPI?</span></b></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia;"><span style="font-size: 130%;"><i><span lang="HR">Draganu Veličkoviću</span></i></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia;"><span style="font-size: 130%;"><i><span lang="HR"><br />
</span></i></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR"></span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">ko je sad jugo-papa </span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">ko se po drndulji drapa </span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">kog su i gde pretukli </span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">koga za pevca povukli </span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">ko se po ćuskiji češe </span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">pre pape i papstva </span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">šta beše?</span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">niz čije gmižu sapi </span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">uz kakva šene vrata </span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">kom li papaju papi </span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">k/h/er Slavko i Som bata?</span></span><br />
<br />
</div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><br />
</div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhIhd0FT7vxnoNbkccbjkTovzK9vEgd3-09qgbKYvmLBISuJ1YAOnPbMnGCfu-agj9Rsnj0odHx0P_04X4BYyT_BPlPb2jK1vcu6qLgo-xdFxQ_JrnvFEQisiL2Mb3fyTL8Ui7yv1Z4j3c/s1600-h/new-3.jpg" onblur="try {parent.deselectBloggerImageGracefully();} catch(e) {}"><img alt="" border="0" id="BLOGGER_PHOTO_ID_5443738089695420306" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhIhd0FT7vxnoNbkccbjkTovzK9vEgd3-09qgbKYvmLBISuJ1YAOnPbMnGCfu-agj9Rsnj0odHx0P_04X4BYyT_BPlPb2jK1vcu6qLgo-xdFxQ_JrnvFEQisiL2Mb3fyTL8Ui7yv1Z4j3c/s320/new-3.jpg" style="cursor: pointer; float: left; height: 320px; margin: 0pt 10px 10px 0pt; width: 210px;" /></a></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR"><br />
</span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR"></span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR"></span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR"></span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 180%;"><b><span lang="HR"><br />
</span></b></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 180%;"><b><span lang="HR"><br />
</span></b></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 180%;"><b><span lang="HR"><br />
</span></b></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 180%;"><b><span lang="HR"><br />
</span></b></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 180%;"><b><span lang="HR"><br />
</span></b></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 180%;"><b><span lang="HR"><br />
</span></b></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 180%;"><b><span lang="HR"><br />
</span></b></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><br />
</div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><br />
<br />
<br />
<br />
<span lang="HR" style="font-size: large;"><b>NEURO-ARTIST FRA. Z.</b></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">U čast Francija Ždanovičnika, inspirisano njegovim degen-droćkama u ''Oku'' 269, 270, 271, 272, 273. i 274.</span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR"><br />
</span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR"></span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">odasvud nas briči </span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">"avangardni" mraz </span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">razvalio njokalicu </span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">neuro-artist Fra. Z.</span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR"></span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR"><br />
</span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">ćalaprda ko zunzara </span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">vatrira se i turpiše </span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">barlija na škrge diše </span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">drnda, mrvi i njunjori </span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">kao da mu flondža gori</span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR"></span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR"><br />
</span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">kroz lapine zapahuje </span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">kvaran westeast bazd </span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">muca, štuca nakokeren </span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">neuro-artist Fra. Z.</span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR"></span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR"><br />
</span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">u proročkoj avet-togi </span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">fašira nas i žilavi </span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">šalabajza šlogi-dogi </span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">pušta masne sraćkalice </span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">auspuh mu supegusla </span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">čorbu kuva, westeast trice </span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">zukvan, kreša, dibdileja </span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">avangardist iz Kokrice</span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR"></span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR"><br />
</span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">u brljosu konkretizma </span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">ko karbonski gmaz </span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">kurcšlus pljucu oblizuje </span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">neuro-artist Fra. Z.</span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR"></span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR"><br />
</span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">baljezga i mlatakara </span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">halabuči i tandrče </span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">češlja jezik, melje, hrče </span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">bunca, vergla, mutno drucka </span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">stalno đubri, poprducka </span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">mrndža, pimpla i krmosi </span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">beneta na sitno pljucka </span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">nulerica trt-mrt dičnik</span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">levak Franci Čaplajičnik </span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">utucava, žglavi kosi </span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">klepeće ko tocilo </span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">pravi duple gurabije </span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">šuplje ve-ve drocilo </span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">u plićak se nabije </span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">balega pa zaguguče </span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">klamfa, kvrči ne od juče </span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">kao drusla diže dim </span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">dok šantavo ergeliše </span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">buljon provala pred njim</span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR"></span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR"><br />
</span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">u "Oku" nam poturao </span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">svoje mine na gāz </span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">leva truba, hipodromac </span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR">neuro-artist Fra. Z.</span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span style="font-size: 130%;"><span lang="HR"></span></span></div><span style="font-family: georgia; font-size: 130%;"></span><br />
<div style="text-align: justify;"><br />
<br />
<strong><span style="font-family: Georgia; font-size: large;">HOMUNKULUS IZ PARACELZIJUSOVE TEGLE</span></strong><br />
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: Georgia;"><strong>Prilog proučavanju "stvaralačkog" lika Vladana Radovanovića kao kontra-fazon na panegirke koje su o istom "autoru" odrecitovali Vujica Rešin Tucić, u broju 269. i Franci Zagoričnik u broju 270. "Oka".</strong><span style="font-size: large;"> </span></span></span><br />
<br />
<br />
<span style="font-size: large;"><strong>Sinovi demona Grupulexa</strong></span> <br />
<br />
<span style="font-size: large;">Vladan Radovanović je duhovno nedonošče, diljem našeg kulturnog prostora poznate Mediale, iliti Med i Ale, kako joj umilno tepa jedan od njenih tvoraca. Ova grupa tvrdi da je njen zakonodavac sam đavo, u njihovom žargonu narečen kao Grupulex. "Znaš li da imam ugovor s đavolom? " (Šejka). "Po prvi put shvatih da je Grupulex đavo (…) riječ sazdana od riječi grupa i lex zakon. Ukazivao mi se kao kobni zakonodavac grupe. Kao da je bio iza svih pomutnji, nesporazuma, neuspjeha, napada; kao da se otimao o naše duše." (Glavurtić).</span><br />
<span style="font-size: large;">Ne znam da li je na području ove "strašne drame", čiji su ulog bile "duše" medialnih umetnika, grozni demon Grupulex uspeo da se dočepa Vladanove duše, ali je i meni i mnogima poznato da Mediala nema nikakve veze s avangardom, da je zapravo osuđivala avangardu, pa čak i šire shvaćenu modernu umetnost, i to u trenucima kada se žilavom borbom ponovo osvajala izgubljena umetnička sloboda, i kada su "inovatorska usmerenja" u našoj umetnosti postajala fenomen od izuzetnog značaja za dalji razvoj kulture u celini. Zato se u potpunosti možemo složiti s onim kritičarima koji kažu da "pravi dometi Mediale nisu sadržani u njenom polemičkom, eksperimentalnom duhu, već u manirističkim, paseističkim delima (…) njenih protagonista", odnosno da je Mediala bila i ostala samo "zakasnela maniristička akademija". Ovo potvrđuje i opredeljenje njenih tvoraca čije "odbijanje budućnosti i prihvatanje prošlosti znači u stvari odbijanje teorije napretka i svakog futurističkog koncepta društva i života". (Miodrag B. Protić). U toj i takvoj Mediali rođen je i formirao se Vladan Radovanović. Da li je onda uopšte mogao da se iz njenih arijergardnih, zagušljivih prostora "isforsiranog okultizma", u kič izokrenutog nadrealizma i intelektualne blasfemije, skidajući "u snovima jorgan zemlje s pokopanih" u znaku "estetike pseudoduhovnosti" i "luciferijanskog iluminizma", pojavi kao "začetnik" i "preteča", (kako sam sebe voli da vidi), gotovo svih avangardnih kretanja u jugoslovenskoj umetnosti?</span><br />
<strong><br />
</strong><br />
<strong><span style="font-size: large;">Providna džeparenja</span></strong><br />
<span style="font-size: large;">"Pustolina" V,. Radovanovića, za koju on tvrdi da je "prva VVV knjiga" izdata u našoj literaturi, objavljena je 1968. godine. Osam godina pre toga, s obaveznom Vladanovom "analizom", ona se pojavila u "Vidicima". Tada u njoj nije bilo nikakvih vizuelnih elemenata (sem klasičnih crteža, ilustracija), još manje je vonjala na "kosmološku poemu". Bilo je očigledno da se radi o primeni postupka preuzetog od francuskih "šozista", koji je Vladan, u svom večitom imitatorskom kašnjenju, pokušao da uflinta u ovu sredinu kao nov i originalan. To se, uostalom, videlo i iz komentara urednika tadašnjih "Vidika" Danila Kiša, pod naslovom "Prezir ljudske sadržine", koji u "Pustolini" vidi "isprazni l'art pour l'art, gorki trijumf tehnokratije". Kiš jasno i nedvosmisleno upućuje na A. R. Grijea, M. Bitora i druge francuske pisce "novog romana" koji su tih godina bili u modi. Po svoj prilici je "Pustolilna" postala "verbo-voko-vizuelna" i "kosmološka poema" u poslednjem momentu, pred štampanje, 1967, ili čak 1968. godine, kada je ovaj grebaroš, načuvši opet nešto o konkretnoj poeziji, brže bolje vizuelizovao pojedine delove svoje "šozističke" mažnjevine (ne kulovišući ovog puta "dve godine za prvih šest stranica", kako je ranije puštao buve).<br />
Ali, na Vladanovu žalost, u našoj literaturi tada je već čitave tri godine postojala (bila objavljena) i delovala jedna druga kosmološka poema, stvorena bez šozističkih i konkretističkih filcovanja. Ta poema je, naravno, preduzimljivog i neoriginalnog, sklonog providnim džeparenjima, Radovanovića naterala da svoju bla bla prozu iz "oble bline" blatom oblepljene pustoline prebaci na brzaka u kosmičke "ahou" visine i još joj došminka, ko buljander lažnu, pseudonaučnu, "svesvet" bradicu.<br />
Kad smo kod "Pustoline" da pokažemo još jedan od brojnih slučajeva Vladanove neinventivnosti, sklonosti ka paljevini, divljim folovima i štelovanju na sitno. U "Glosaru" ovog dela on će izdroćkati reči: jastvo, niština, zemnik, i još neke, uz tvrdnju da ih je sam skovao. Bilo bi u redu da tih reči nema u svim malo debljim rečnicima našeg jezika, i to sa istim značenjem koje im njihov "tvorac" daje. Tako ovu irvas-ipsinu ne mogu da progutaju čak ni izlopatani laponci.</span></div><div style="text-align: justify;"></div><div style="text-align: justify;"><span lang="HR"><br />
</span> </div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span lang="HR"></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><b><span lang="HR" style="font-size: large;">Od "pipazona" do Popajevog Kiće</span></b></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span lang="HR" style="font-size: large;">Krajem pedesetih godina Radovanović se, u beogradskoj kulturnoj čaršiji, proslavio svojim "pipazonima". No, da je ovaj ",umetnik" samo pišični trabant što otkriva već otkriveno, čovek bez ideja koji za neku novinu, ili bizariju, negde nešto načuje, a onda je brže-bolje prisvaja polažući kasnije na nju "primat", potvrdiće, upravo povodom "pipazona", posredno, i njegov idejni i estetski vođa iz Mediale, Miro Glavurtić kada u svom "Prilogu za povjest Mediale" ("Gradac" broj 17-18, 1977) kaže kako se u "Mixed media" (Bore Ćosića) humorno polemisalo o 'pipazonima' i osporavala njihova autentičnost.</span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span lang="HR" style="font-size: large;">U originalnost i "primat" Vladanove "pipazonerije" posumnjalo se jer je ustanovljeno da je Marineti još početkom 1921. godine, u Parizu, objavio "manifest taktilizma", predlagao osnivanje "taktilističkog pozorišta" i tom prilikom čak izložio jednu taktilnu sliku. Pokazaće se, međutim, da su i pre Marinetija stvarana pipazonska dela. Dadaisti su tvrdili da je tokom Prvog svetskog rata umetnica Glifford-Williams prva izmislila taktilizam i napravila skulpturu za pipanje koju je izlagala 1916. u Njujorku. Ovu skulpturu trebalo je opipavati zatvorenih očiju. Glifford-Williamsova bila je u vezi s Marselom Dišanom. dok je Apoliner o njenim radovima držao jedno predavanje 1917. godine<sup>1</sup>. Ovde ne treba zaboraviti ni poznatu Dišanovu "Ružičastu dojku", napravljenu od sunđeraste gume koja je izlagana s uputstvom posetiocima da je pipaju.</span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span lang="HR" style="font-size: large;">Kada se sve to uporedi s Vladanovom "pipazonskom teorijom" i činjenicom da on smatra "da, bi najidealniji i možda najadekvatniji pristup pipazonu morao biti u mraku", stvar postaje više nego jasna.</span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span lang="HR" style="font-size: large;">Po svedočenju M. Glavurtića "'pipazoni' su (…) proistekli, 1952. ili 1953. godine, iz jednog doživljaja brijanja, čulnih utisaka dodira četkice i čančeta, koji su se miješali sa senzacijom 'seckanja luka' u blizini. Mislio je (V. Radovanović) da se taj dojam može obnoviti, u prijatnijim okolnostima jedne nove umjetnosti i novih objekata. Pa i ono famozno <i>bl</i> (oblutak, blina, oblina, itd.), ona veza konsonanata koju je osobito obrađivao u 'Pustolini', proizilaziće iz nekih <i>neprijatnih fizioloških doživljaja</i>. O tome će, kasnije, Bora Ćosić u 'Mixed media', pisati da je proisteklo 'verovatno pod uticajem neke psihogene smetnje, spazme ili slično' i da je Vladan Radovanović 'ovo osećanje oblog otpora u sopstvenom jednjaku prevodio u značenje suglasničke veze <i>bl</i>.' Ćosić je to bi dovodio u vezu s nekim onomatopejama, kao <i>klok</i> i <i>klak</i>, ili <i>pli</i>, kojima je Marineti pridavao osobitu pažnju, ali je, navodno, prema Ćosiću, veoma blisko i <i>gulpu</i> Popajevog Kiće." (Ponešto podvukao i M. T.)</span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span lang="HR" style="font-size: large;">Tako ovaj "avangardista" u stalnoj, histeričnoj borbi za prvenstvo, "primat u bavljenju", (opet neka junfer ideologija), on koji je želeo "da odsvira pojedine zvezde", završava među žvalama Popajevog Kiće. Stoga nije ni čudno što njegova teoretisanja i avangardisanja izazivaju podsmevanje: "Bez obzira koliko se Vladan ukazuje kao racionalan tip, prema krajnje relativističkim današnjim tipologijama, 'pipazoni' su uglavnom izazivali podsmijeh i o njima se dosta govorilo, s podsmijehom. Jedno vrijeme su medialiste podsmješljivo zvali pipazonima". (Glavurtić).</span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span lang="HR"><br />
</span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span lang="HR"></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><b><span lang="HR" style="font-size: large;">Simuliranje mita dubine iliti krebil-eleraba</span></b></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span lang="HR" style="font-size: large;">Pošto je demaskiran kao "prvi" pipazonac; osporen mu je "primat", itd., Vladan je ubrzo prešao na "taktizone", izloživši publici "željnoj" njegovih <i>talasanja, mrndžanja</i> i <i>krebil-keleraba</i>, svoju "teoriju" o "Velikom zvučnom taktizonu":</span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span lang="HR" style="font-size: large;">"Spolja je on kvrgava građevina nesimetričnog oblika. Izgleda kao izvađeni komad utrobe. U dnu zjapi tmina. Sagne se, provuče kroz otvor i ispruži potrbuške. Pod je olučast i uspinje se naviše. Sad je isto, bilo da se oči drže zatvorene ili otvorene. Sa strane, u zidu tunela, napipaju se udubljenja a i posluži njima kao osloncima za opiranje nogu i potiskivanje tela naviše. Sopstvenom snagom, gmižući potrbuške krenemo nagore. (…) Taktizon pomaže 'potrebu da se imam svojijim'." V. Radovanović.</span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span lang="HR" style="font-size: large;">Ne znam koliko je "taktizon" pomogao Vladanu da se gmižući potrbuške, (možda je to njegova prava stvaralačka pozicija), "ima svojijim", tek ovaj "autor", što stalno tabana za zapendžetiranom ribom, uvek je na tuđem i zbog toga mora često da se opravdava:</span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span lang="HR" style="font-size: large;">"Možda izgleda da verbo-voko-vizuelni radovi duguju izvesne podsticaje konkretnoj i vizuelnoj poeziji" (…)</span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span lang="HR" style="font-size: large;">"Godine 1957. projektovao sam verbo-voko-gestualni rad Fijontabl, a 1957-58. sistem ideograma (sasvim koincidentno zasnovan kad i ideogrami Ditera Rota)."</span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span lang="HR" style="font-size: large;">"Možda ovaj pristup ima sličnost sa Body-artom" (…) </span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span lang="HR" style="font-size: large;">"Novi projekti (misli na svoje projekte M. T.) besumnje duguju nešto konceptualizmu" (…) itd., itd. <i>Polaže pravo na džanu colovaču a ovamo, ko trudna bubašvaba, stalno kratak</i>.</span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span lang="HR" style="font-size: large;">Vladanovo <i>mojstvo</i> ("ono od ukupnosti osećanja sebe za šta verujem da me čini drugačijim od drugih; ono što me određuje u očima drugih…") je, izgleda, suviše slabašno, dok mu je jastvo ("osećaj sebe sveden na osećaj samog postojanja; ono što verujem da je zajedničko za bilo koje osećanje sebe")<sup>2</sup> prenaglašeno, tako da ovaj "duhovni supermen vizionarnog pedigrea (…) sa licem mudraca kome drevni ezoteristi nisu ni do kolena", kako se s njim sprda jedan poznati kritičar, konačno ulazi u sferu klovnerije, iako on sam nikad "nije mogao zamisliti jedan humoran odnos prema umetnosti". "Racionalna stabilnost" Vladanove neumetničke ličnosti, proistekla iz "hladnog konstruktivizma, simuliranja mita dubine" (Džadžić) učinila je da ovaj homunkulus iz medialne paracelzijusove tegle, sa svojom "prilježnošću i zastrašujućom sistematičnošću", za koga je umetnost uvek bila "stvar suviše ozbiljna", na kraju, u toj svojoj mrtvačkoj ozbiljnosti, postane i sam smešan.</span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span lang="HR" style="font-size: large;"></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; margin-left: 216pt; text-align: justify;"><span lang="HR" style="font-size: large;"><em>Objavljeno u ''Oku''30. IX 1982.</em></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; margin-left: 216pt; text-align: justify;"><span lang="HR" style="font-size: large;"></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span lang="HR"><br />
<span style="font-size: large;"></span></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span lang="HR" style="font-size: large;">1. Prema "Pismu Branka Vučićevića" u knjizi B. Ćosića "Mixed media" (1970).</span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span lang="HR" style="font-size: large;">2. Iz Glosara "Pustoline".</span><br />
<br />
<br />
<br />
<strong><span style="font-size: large;">NAVALNA PETORKA VEVE/OVACA/</span></strong><br />
<br />
<span lang="HR">1. Žderko Energi</span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span lang="HR">2. Pajt Kosta</span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span lang="HR">3. Franci Ždanovičnik</span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span lang="HR">4. Tektonac Jadovanović</span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span lang="HR">5. Vonjifer Smuca</span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span lang="HR"><br />
</span></div><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgbDp1-h0f3xpWiZwDwiOZ0qPhl9IvT31t-9qd54q6IldIpr_IRZ8XdWVZCX85OPixjD0elQktriUKn6IWNjZgtyldpd5wX50_RUWEGoVsofBNIdZL8AuWfpUYd-BOwpf-k7naqpJy15Sk/s1600-h/new-6.jpg" onblur="try {parent.deselectBloggerImageGracefully();} catch(e) {}"><img alt="" border="0" id="BLOGGER_PHOTO_ID_5443737380323342578" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgbDp1-h0f3xpWiZwDwiOZ0qPhl9IvT31t-9qd54q6IldIpr_IRZ8XdWVZCX85OPixjD0elQktriUKn6IWNjZgtyldpd5wX50_RUWEGoVsofBNIdZL8AuWfpUYd-BOwpf-k7naqpJy15Sk/s320/new-6.jpg" style="float: left; height: 320px; margin: 0pt 10px 10px 0pt; width: 210px;" /></a><br />
<div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><br />
</div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span lang="HR" style="color: red;"><br />
</span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span lang="HR" style="color: red;"></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span lang="HR"></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span lang="HR"></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><b><span lang="HR"><br />
</span></b></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><b><span lang="HR"><br />
</span></b></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><b><span lang="HR"><br />
</span></b></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><b><span lang="HR"><br />
</span></b></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><b><span lang="HR"><br />
</span></b></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><b><span lang="HR"><br />
</span></b></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<span lang="HR"><b><span lang="HR" style="font-size: large;">BORA ĆOS</span></b></span><span style="font-size: large;"> </span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><b><span lang="HR"></span></b></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><br />
<span lang="HR">gurnuo i Bora Ćos</span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span lang="HR">u brljos "pustoline"</span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span lang="HR">svoj picig nos</span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span lang="HR">pa kad je prokužio</span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span lang="HR">gde je sve Jadovan</span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span lang="HR">minu zgazio</span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span lang="HR">šmekerski se opružio</span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span lang="HR">miksmedijalno ga oplajvazio</span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><br />
<br />
<strong><span style="font-size: large;">UŠNIRANI MIŠ</span></strong></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span lang="HR"><br />
</span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span lang="HR"></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span lang="HR"></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span lang="HR"></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; margin-left: 3cm; text-align: justify;"><i><span lang="HR">Vujici Rešinu</span></i></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; margin-left: 3cm; text-align: justify;"><i><span lang="HR">alijas Smuci</span></i></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; margin-left: 3cm; text-align: justify;"><i><span lang="HR">odskoro šlepovanom </span></i></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; margin-left: 3cm; text-align: justify;"><i><span lang="HR">e-ve bruci</span></i></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span lang="HR"></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span lang="HR">iš! iš!</span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span lang="HR">iš! iš!</span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span lang="HR">kriknuo je </span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span lang="HR">ušnirani miš</span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span lang="HR"></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span lang="HR"><br />
</span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span lang="HR">čegrtari kao čajnik </span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span lang="HR">svoj crcoljak mrz </span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span lang="HR">piška, piška pantališka </span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span lang="HR">Desa Šakić mu se smiška </span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span lang="HR">Lazu pegla slad-jezikom </span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span lang="HR">Tuca brzotrz</span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span lang="HR"><br />
</span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span lang="HR"></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjP0uyp_imMOTgDK0gxRm9ZzRF2xnmL5sJzbTRlkp36UKJOMcFJfJHrPhUWwg8YIGHYpukxUU8enSOuLohdqSVTSrJADEWyq_KGfGwb0kidIoLgvC8FevzFoAqVZ4ooUF1A_3ax9uWu6dM/s1600-h/new-4.jpg" onblur="try {parent.deselectBloggerImageGracefully();} catch(e) {}"><img alt="" border="0" id="BLOGGER_PHOTO_ID_5443736935780639618" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjP0uyp_imMOTgDK0gxRm9ZzRF2xnmL5sJzbTRlkp36UKJOMcFJfJHrPhUWwg8YIGHYpukxUU8enSOuLohdqSVTSrJADEWyq_KGfGwb0kidIoLgvC8FevzFoAqVZ4ooUF1A_3ax9uWu6dM/s320/new-4.jpg" style="cursor: pointer; float: left; height: 320px; margin: 0pt 10px 10px 0pt; width: 198px;" /></a></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><br />
</div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span lang="HR" style="color: red;"><br />
</span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span lang="HR"></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span lang="HR"></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><b><span lang="HR"><br />
</span></b></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><b><span lang="HR"><br />
</span></b></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><b><span lang="HR"><br />
</span></b></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><b><span lang="HR"><br />
</span></b></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><b><span lang="HR"><br />
</span></b></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><b><span lang="HR"><br />
</span></b></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><b><span lang="HR"><br />
</span></b></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><br />
</div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<b><span lang="HR" style="font-size: large;">KANARINAC KISKO</span></b></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><b><span lang="HR"></span></b></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span lang="HR"><br />
</span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span lang="HR">poezija šezdesetih krepala </span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span lang="HR">ziher se promaje prepala </span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span lang="HR">gde li je svoj bubreg spisko </span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span lang="HR">oblačni O' Stoja Kisko?</span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span lang="HR"></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span lang="HR"><br />
</span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span lang="HR">zvrkalo, gajba, daskalica </span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span lang="HR">pajtosi kulovi, gvint-klackalica </span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span lang="HR">i signalizam ušljiskan </span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span lang="HR">od kanarinca Kiska</span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span lang="HR"></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span lang="HR"></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span lang="HR"></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><br />
</div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><b><span lang="HR" style="font-size: large;">TANE OD SATANE</span></b></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; margin-left: 3cm; text-align: justify;"><i><span lang="HR">Miru Glavurtiću</span></i></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span lang="HR"></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span lang="HR"><br />
</span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span lang="HR">osana, osana!</span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span lang="HR">usred davež dana</span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span lang="HR">ko jafina neslana</span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span lang="HR">na zdrp zvona</span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span lang="HR">provalila</span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span lang="HR">s medialnog amvona</span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span lang="HR">bosoglava satana</span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span lang="HR"></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span lang="HR"><br />
</span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span lang="HR">jure je psine </span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span lang="HR">iz ipsine </span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span lang="HR">sve dalijevske </span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span lang="HR">mažnjevine </span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span lang="HR">ne može s mufa </span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span lang="HR">da ih skine</span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span lang="HR"></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span lang="HR"><br />
</span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span lang="HR">ala od meda </span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span lang="HR">onjušila Lucifera </span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span lang="HR">i zguza i spreda</span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span lang="HR"></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span lang="HR"></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span lang="HR"></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><br />
</div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><b><span lang="HR" style="font-size: large;">PRIVATNO "OKO"</span></b></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; margin-left: 3cm;"><i><span lang="HR">uredniku za peglanje<br />
Borivoju Radakoviću</span></i></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span lang="HR"></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span lang="HR"><br />
</span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span lang="HR">glavna je bio fora </span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span lang="HR">Boro Radak </span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span lang="HR">za ponekog gorak </span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span lang="HR">za vazelince sladak</span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span lang="HR"></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span lang="HR"><br />
</span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span lang="HR">prvo je Borivoj </span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span lang="HR">čopor zdušno huškao </span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span lang="HR">levo i desno </span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span lang="HR">pezio i palio </span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span lang="HR">"signalistički barjak" </span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span lang="HR">mutno njuškao </span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span lang="HR">Tuci u telefon </span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span lang="HR">Top-listu uvalio</span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span lang="HR"></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span lang="HR"><br />
</span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span lang="HR">frka je dobila </span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span lang="HR">razmere pasuljstreca </span></div><div class="MsoNormal" face="georgia" style="text-align: justify;"><span lang="HR">kad su iz Blentalanda </span></div><div class="MsoNormal" face="georgia" style="text-align: justify;"><span lang="HR">zapandisali</span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span lang="HR">tektonac Jadovanović </span></div><div class="MsoNormal" face="georgia" style="text-align: justify;"><span lang="HR">i krletan Kreca</span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span lang="HR"></span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span lang="HR"><br />
</span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span lang="HR">na kraju trt-mrt </span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span lang="HR">drvoš tropa </span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span lang="HR">RADAKciji je dunulo </span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia; text-align: justify;"><span lang="HR">da polemiku uštopa</span></div><div class="MsoNormal" face="georgia" style="text-align: justify;"><span lang="HR"></span></div><div class="MsoNormal" face="georgia" style="text-align: justify;"><span lang="HR"><br />
</span></div><div class="MsoNormal" face="georgia" style="text-align: justify;"><span lang="HR">ne arlaj</span></div><div class="MsoNormal" face="georgia" style="text-align: justify;"><span lang="HR">avangardna stoko</span></div><div class="MsoNormal" face="georgia" style="text-align: justify;"><span lang="HR">kužira te Boro </span></div><div class="MsoNormal" face="georgia" style="text-align: justify;"><span lang="HR">kroz privatno "Oko"</span></div><div class="MsoNormal" style="font-family: georgia;"><span lang="HR"></span></div><br />
<br />
<br />
<span style="font-size: large;"><span lang="HR"><strong>BIROKRATIJA I AVANGARDA</strong></span></span><br />
<span style="font-size: large;">Povodom izložbe Nova umetnost u Srbiji 1970–1980. pojedinci – grupe – pojave, </span><span style="font-size: large;">Muzej savremene umetnosti, Beograd, april 1983.</span><br />
<div style="text-align: justify;"><span style="font-size: large;"><br />
</span><br />
<span style="font-size: large;">„Birokratija u umetničkom svetu je kao i svaka druga birokratija. Ona je u osnovi metod centralizovanja moći i kontrole“. Ova misao Mela Ramsdena, američkog avangardnog umetnika, veoma precizno ocrtava lik i ulogu kulturne birokratije u jednom društvu. O toj i takvoj ne/kulturnoj muzejskoj birokratiji, koja se u našoj sredini i prilikama lako može prepoznati u instituciji Muzeja savremene umetnosti, odnosno nekoliko njegovih „stručnjaka“ što su se već proslavili manipulacijama, iskrivljavanjem činjenica, svojevrsnim pritiscima na umetnike, privatnim aranžmanima pa čak i proizvodnjom nove iliti avangardne umetnosti, imao sam priliku da govorim prošle godine u jednom polemičkom tekstu. Na žalost tada, iako „prozvana i pozvana“ova ne/kulturna birokratska „elita“, kojoj, izgleda, ne odgovara „dijaloška strategija“ dok se krije iza moćne senke MSU, zaštićena „stručnom aparaturom“ čuvajući svoju sigurnost, stečene i učvršćene pozicije, kao i mogućnost kontrole i manipulacije ljudima, umetnicima, nije našla za shodno da odgovori na otvorena i javno postavljena pitanja. Ovaj tip ponašanja s jedne strane podrazumeva aroganciju birokratske kulturtregerske mašinerije koja ne trpi nikakvo suprotstavljanje, pogotovu ako ono dolazi od strane umetnika, a s druge strah da se u otvorenom dijalogu ne otkriju zakulisne igre i samim tim poljuljaju sopstvene pozicije moći.</span><br />
<span style="font-size: large;"><br />
</span><br />
<span style="font-size: large;">Moć ovakvih institucija, (ali i pojedinaca u njima), da parafraziram već pomenutog Ramsdena, leži u lakoći kojom one reprodukuju i kontrolišu uloge „što je sposobnost koja nije samo stvar povećanog broja stručnjaka, već takođe i umetnika“. Ulogu tobože „vrednosno neutralnih administratora kulture“ u ovom slučaju u oblasti „nove umetničke prakse“, ili „nove umetnosti“ još pre desetak i više godina preuzeli su Muzej savremene umetnosti, Galerija SKC iz Beograda i Galerija suvremene umjetnosti iz Zagreba, zapravo jedan deo njihovih stručnjaka: Jerko Denegri, Biljana Tomić Denegri i Marijan Susovski. Proizvod tog delovanja je više izložbi od kojih su svakako najpoznatije: Nova umjetnička praksa 1966–1978 (1978), Inovacije u hrvatskoj umjetnosti sedamdesetih godina (1982) i nedavno otvorena u MSU Nova umetnost u Srbiji 1970–1980, pojedinci – grupe – pojave, o kojoj će ovde ponajviše biti reči.</span><br />
<span style="font-size: large;"><br />
</span><br />
<span style="font-size: large;">U uvodnoj belešci kataloga izložbe upravnik Muzeja Marija Pušić piše da je izložba Nova umetnost u Srbiji „rezultat zajedničkog rada jedne ekipe stručnjaka Muzeja“ i da je, iako su umetnička kretanja prikazana na izložbi još uvek u toku pa im samim tim „nedostaje istorijska distanca koja omogućava sigurnije analize i ocene, Muzej nastojao da se sadržaju izložbe pristupi sa istraživačkih i studijskih polazišta…“ U izlaganju koje sledi na žalost moraćemo da demantujemo ovu tako sigurnu tvrdnju Marije Pušić.</span><br />
<br />
<br />
<span style="font-size: large;"><strong>Uklonjeni signalizam</strong></span><span style="font-size: large;"></span><br />
<br />
<br />
Da je pripremanju izložbe pristupljeno „sa istraživačkih i studijskih polazišta“ ne bi bilo moguće da ovi „stručnjaci“ i „istraživači“, „vrednosno neutralni administratori“ sa jedne tako značajne izložbe isključe čitav jedan pokret koji je nastao i razvio se u srpskoj kulturi, i delovao i još uvek deluje u njoj, kako u književnosti tako i u oblasti koja se u ovom slučaju, znatno šire shvaćena, može nazvati likovnom umetnošću. 1*<br />
<br />
Da paradoks bude još veći tačno pre deset godina u Galeriji suvremene umjetnosti u Zagrebu održana je izložba Rasponi, kojom je predstavljena nova srpska umetnost; signalizma na toj izložbi ima, doduše šifriranog od strane „vrednosnog administratora“, autora izložbe Jerka Denegrija, u „signal grupa“. (Ime signalizam se, izgleda, već tada nije smelo spomenuti.)<br />
<br />
Sledeće godine (1974) u istoj galeriji u Zagrebu održana je izložba sa četrnaestoro umetnika pod naslovom Signalizam. Tom prilikom štampan je i izvanredno opremljen i informativan katalog sa reprodukcijama radova umetnika, manifestima pokreta i obimnom bibliografijom signalizma. Ovo naglašavam zato što je u istoj galeriji samo četiri godine kasnije otvorena izložba Nova umjetnička praksa 1966–1978, na kojoj su prikazana sva značajnija kretanja u jugoslovenskoj „novoj umetnosti“ poslednjih desetak godina. Signalizma na ovoj izložbi uopšte nema. I ne samo to: iz obimne dokumentacije kataloga izložbe, čiji je urednik i predgovarač Marijan Susovski, kustos Galerije suvremene umjetnosti, izbačene su sve signalističke manifestacije, izložbe, časopis, knjige i druge akcije, dakle sve ono što je integralni deo, ako ne i koren (osnova) nove umetnosti u Srbiji.<br />
<br />
Ješa Denegri i Slobodan Mijušković, upotrebili su svu svoju „istraživačku“ energiju da signalizam izbrišu (i bukvalno izbrišu) iz bibliografije, „zabrane“ reviju Signal i tekstove signalista. Marijan Susovski se potrudio da iz popisa knjiga „nove umjetničke prakse“ precrta (ili možda čak „spali“) sve signalističke knjige. Nijedne nema u njegovom „popisu“ a zna se koliko ih je objavljeno od 1965. godine naovamo. Signalizam i pojedine njegove publikacije spominju se samo u sećanjima i bibliografijama pojedinih umetnika koji, izgleda, nisu bili na vreme upozoreni da je sve što miriše na ovaj stvaralački pokret nepoželjno, kako bi ga uklonili iz svojih biografija, čak iz svoga pamćenja.<br />
<br />
Reći ćete: verovatno je Marijan Susovski, urednik kataloga i jedan od glavnih organizatora ove izložbe, zaboravio da je u njegovoj galeriji četiri godine pre toga mogao da vidi signalizam na delu i da se bar koliko toliko obavesti o njemu. Zaključićete da ovaj čovek ima jako slabu memoriju što, uostalom, (kao što smo se uverili), nije tako retka mana institucijskih „vrednosnih administratora“. Ipak da sve nije tako postoji siguran i uverljiv dokaz. Iste godine kada je kritičar, urednik i organizator Marijan Susovski sa mape „Nove umjetničke prakse (u Jugoslaviji) 1966–1978.“ izbrisao srpski avangardni pokret signalizam, on se (Susovski) na poznatoj izložbi Artwords & Bookworks priređenoj u The Los Angeles Institute of Contemporary Art u Los Anđelesu od 28. II do 30. III 1978., pojavljuje kao izlagač dakle umetnik, sa svojom bookwork pod naslovom, verovali ili ne, Signalizam. Da li posle ovoga možemo M. Susovskog smatrati signalistom, pripadnikom signalističkog pokreta, autorom jedne signalističke knjige; uneti ga (a ne izbacivati kao što to on čini) u signalističku dokumentaciju i bibliografiju? Čak i da se radi samo o katalogu Signalizam, a ne o nekom originalnom bookwork proizvodu, ostaje nejasno zašto je ovaj kritičar i kustos jednom rukom (da li levom ili desnom) brisao signalizam sa izložbe u Zagrebu, isterivao ga iz jugoslovenske umetnosti, a drugom ga poturao na izložbi u Los Anđelesu. Ostaje samo na Marijanu Susovskom da nam objasni ovu zaista u svemu „novu kritičarsku praksu“. <br />
<br />
</div><div style="text-align: justify;"></div><div style="text-align: justify;"><strong><span style="font-size: large;">Nova prećutkivanja i falsifikati</span></strong><br />
<span style="font-size: large;"><span style="font-family: georgia;">U katalogu izložbe Nova umetnost u Srbiji – 1970-1980, pojedinci, grupe, pojave (Muzej savremene umetnosti, Beograd 1983) otišlo se još dalje. Ne samo što je signalizam ponovo izostavljen i prećutan, ovoga puta potpuno je izbačen iz Hronološkog pregleda i Dokumentacije. Drastičan primer te drske rabote čiji su autori Jerko Denegri, Jadranka Vinterhalter, Jasna Tijardović, Ljubica Stanivuk i Zoran Gavrić, izgubili svaki osećaj za profesionalne i etičke norme, predstavlja brisanje bibliografske jedinice s jednim tekstom pesnika Ljubiše Jocića o Marini Abramović pod naslovom Signalistička umetnost tela, objavljenog u broju 47 Književne reči, 1975. godine. Ovaj izuzetan esej u kome naš poznati pesnik, i sam pripadnik signalističkog pokreta, nadahnuto analizira gestualno stvaralaštvo Marine Abramović, nekako se pored cenzora Denegrija i Mijuškovića provukao kroz prvu čistku u „Dokumentima“ Nova umjetnička praksa 1966–1978. (Zagreb 1978) i zabeležen je u Općoj bibliografiji na strani 100. Iz bibliografije kataloga Nova umetnost u Srbiji, međutim, on je jednostavno izbrisan. U jednom od kritičkih priloga u ovom katalogu pod naslovom Umetničke grupe – razlozi okupljanja i oblici rada, Jadranka Vinterhalter, kustos Muzeja savremene umetnosti, uzaludno pokušava da da kakve takve obrise okupljanja i delovanja grupa u okviru nove umetnosti u Srbiji. Ta nemoć i nemogućnost dolazi pre svega zbog činjenice da Vinterhalterova operiše u pojedinim, rekao bih ključnim momentima, najčešće netačnim, iskrivljenim, pa čak i svesno krivotvorenim faktičkim materijalom. Za deo netačnih podataka i falsifikata snose odgovornost i sami umetnici koji su kao individue (u ovom slučaju) poslušni i svesni izvršioci jedne birokratske nalogodavne mašinerije na čijem čelu stoji poznata, već davno utrenirana troglava kritičko-institucionalna aždaja bračni par Denegri i Marijan Susovski. Za najveći pak deo netačnosti i nesuvislosti, čije posledice i pored sve njihove providnosti mogu biti fatalne za pravilno sagledavanje i tumačenje nove umetnosti u Srbiji, pa i šire u Jugoslaviji, kriva je sama Jadranka Vinterhalter, njena neobaveštenost, neznanje ili možda nešto treće. Jedna od prvih „omaški“, koja zaslužuje i znatno težu kvalifikaciju, odnosi se na netačne podatke i zaključke koje nam Jadranka Vinterhalter daje povodom delovanja grupe „šest umetnika“', kao i o prvim nosiocima nove umetničke prakse kod nas.<br />
<br />
Ne bih želeo da budem pogrešno shvaćen ali kao da je nekome veoma stalo da Beograd potpuno eliminiše iz onog kruga kulturnih sredina gde se javljaju nosioci nove umetnosti, ne samo na nivou Jugoslavije, već čak i u okvirima Srbije. Tu očiglednu dezinformaciju najpre je proturio Ješa Denegri u svom tekstu Problemi umjetničke prakse poslednjeg decenija (katalog Nova umjetnička praksa 1966–1978) da bi je sada prihvatila i Jadranka Vinterhalter u obliku koji može čak pomalo i cinički da zazvuči: „Zanimljivo je da se prvi nosioci nove umetnosti u Srbiji javljaju van Beograda.“<br />
<br />
Dok kod ostalih grupa Vinterhalterova napominje da su od „vizuelne i konkretne poezije krenuli u rad u drugim medijima“, dotle se za beogradske umetnike prećutkuje i nigde ne navodi činjenica da su troje iz grupe „šestoro umetnika“ (Marina Abramović, Zoran Popović i Neša Paripović) svoj rad u novoj umetnosti započeli upravo u signalizmu, istražujući najpre u vizuelnoj poeziji, a odmah zatim proširujući i povezujući svoja subjektivna interesovanja sa svim onim što se u tom momentu označavalo kao signalistička istraživanja. Na stranu činjenica da je prvi manifest signalizma objavljen još 1968. godine a da je prva signalistička akcija u prostoru, ono što je kasnije definisano kao signalistička manifestacija ili gestualna poezija (u žargonu likovnjaka performans) izvedena aprila 1969. godine u Beogradu. Već početkom septembra u okviru signalizma stvarani su uz pomoć kompjutera na Ekonomskom institutu u Beogradu prvi poetski tekstovi (u jeziku) i vizuelno-istraživačka dela (od mašinskih znakova). Istovremeno nastaju vizuelna dela u okviru signalističkih istraživanja od kompjuterskog materijala (trake, kartice, itd.) koja već u oktobru i novembru iste godine sa poezijom izlažem na dvema samostalnim izložbama u Galeriji Ateljea 212 i na Tribini mladih u Novom Sadu. Povodom tih izložbi štampani su i katalozi gde su, između ostalog, objavljeni i odlomci iz drugog manifesta signalizma.<br />
<br />
Sa Zoranom Popovićem i Marinom Abramović upoznao sam se krajem 1969. i početkom 1970. godine. Zoran je već tada imao više radova u stilu typewriter arta, a Marina je u novu umetnost upravo ulazila veoma zainteresovana za istraživanja koja sam i u oblasti literature i u domenu likovnih umetnosti („proširenih medija“, „nove umetničke prakse“, etc.) obavljao pomoću kompjutera. Nešto kasnije i njen diplomski rad na Akademiji bio je vezan za kompjuterska i slična istraživanja u umetnosti. Ne bih želeo da ovde opširnije govorim (pisaću o tome drugom prilikom) o zamislima i idejama što su tokom dugih razgovora o signalističkoj umetnosti i novoj umetnosti uopšte prosto iskrili iz inventivne Marine, koja je već tada, mada još uvek slikajući svoje oblake i oblačaste ljudske figure, uveliko bila u sferama, „oblacima“ novih umetničkih traganja. Jedan deo radova nastalih iz ovog druženja, razmene ideja, proučavanja, analize, diskutovanja do tada objavljenih signalističkih manifesta, knjiga i ostalog materijala biće, nakon toga, publikovan u reviji Signal.<br />
<br />
Zamisao o pokretanju internacionalne revije za signalistička istraživanja Signal potiče još iz prethodnih godina. Ta se zamisao, uz pomoć više umetnika vezanih za istraživački rad u novoj umetnosti, među kojima su bili: Marina Abramović, Zoran Popović, Neša Paripović i Tamara Janković (osnivač Galerije T-70 čiji je udeo u traganjima tih godina takođe nepravedno zapostavljen), konačno krajem 1970. godine realizovala štampanjem časopisa. U prvom broju Signala (septembar, oktobar, novembar 1970) objavljuju radove svi pomenuti umetnici, a Marina Abramović, Zoran Popović i Tamara Janković učestvuju i u njegovom uređivanju kao članovi redakcije.<br />
<br />
Sve ove činjenice, samo delimično navedene, nedvosmisleno pobijaju dezinformaciju Jadranke Vinterhalter da rad na novoj umetnosti u Beogradu počinje nešto kasnije nego u drugim centrima, i da beogradski umetnici započinju sa svojom delatnošću tek „aprila 1971“.<br />
<br />
No to nije jedina „omaška“ Vinterhalterove. Tako će ova kritičarka pored primera na koji sam ukazao reći povodom jedne grupe da njeni članovi već krajem 1970. godine „uspostavljaju vezu sa beogradskim časopisom Signal koji je objavljivao vizuelnu i konkretnu signalističku poeziju“. Na ovaj način se perfidno, ali s obzirom na, činjenice i dokumentaciju, prilično providno Signal svodi samo na časopis „koji je objavljivao vizuelnu i konkretnu signalističku poeziju“, a time posredno (što nije ideja samo Vinterhalterove) i signalizam svodi na „jugoslovensku varijantu konkretne i vizuelne poezije“. Naravno nije tačno ni jedno ni drugo. U zaglavlju svih brojeva Signala stoji (što je J. V., da je htela, mogla sasvim lepo i lako da pročita) da je Signal internacionalna revija za signalistička istraživanja. Šta se podrazumevalo pod signalističkim istraživanjima detaljno sam obrazložio u nizu svojih tekstova i manifesta sabranim u knjizi Signalizam (1979). Sam signalizam nikada nije svođen, sem kod ovakvih „kritičara“ samo na konkretnu i vizuelnu poeziju. Već u prvim manifestima naglašeno je da „signalizam predstavlja avangardni stvaralački pokret sa težnjom da zahvati i revolucioniše sve grane umetnosti od poezije (literature) preko pozorišta, likovnih umetnosti, muzike do filma“ (…). To je bio, dakle, jedan otvoren i precizan program za istraživanje u više umetničkih disciplina i oblasti i stvaranje nove umetnosti. Po mnogo čemu neka od signalističkih istraživanja, u to vreme, podudarala su se i preplitala s mnogim pravcima i tendencijama pa i s konceptualnom umetnošću, ili onim što se kod nas kasnije nazvalo „novom umetničkom praksom“.<br />
<br />
Najveće rezultate signalizam je postigao u literaturi, ali i u onome što se određuje kao likovna umetnost, odnosno „nova umetnost“, kao i njihovim graničnim (dodirnim) oblastima. Signalizam, dakle, nije samo konkretna i vizuelna poezija; Signal nije samo časopis za „vizuelnu i konkretnu signalističku poeziju“. U njemu su svoje radove objavljivali i ortodoksni konceptualisti Sol Levit, On Kavara, kao i Klaus Groh, Kalkman, Gramse, Urban, a od naših „novo-praktičara“ Raša Todosijević, Urkom Gergelj, Nuša i Srečo Dragan i drugi.<br />
<br />
Šta je onda krajnji cilj ovakvih „omaški“, namernih previda i krivotvorenja? Kao što smo videli još od 1973. godine (Rasponi), a i pre toga, sprovodi se jedna smišljena politika, prvenstveno bračnog para Denegri, (koji, izgleda, novu umetnost u Srbiji smatraju svojim privatnim posedom), i njihovih pulena, najpre zataškavanja značaja signalizma za razvoj nove umetnosti u Jugoslaviji a kasnije njegovim potpunim nipodaštavanjem i odstranjivanjem čak i iz hronoloških pregleda i bibliografija.<br />
<br />
Ovakav način obračuna s jednim avangardnim pokretom, časopisom i pojedinim umetnicima, na žalost, nije nepoznat u našoj kulturi. Nedavne polemike i otvaranje jednog „kulturnog dosijea“ od pre šezdeset godina dovoljno može da opomene. Čistka umetnosti, (a i književnosti o čemu će drugom prilikom posebno biti reči), od nepoželjnog signalizma sprovedena je bez buke u tišini kancelarija kulturno-birokratskih institucija. Ne/kulturna birokratija je upravo na ovom slučaju ispoljila svoje pravo lice pokazavši prikrivenu moć „stručnog aparata“ u težnji „za perpetuiranjem svog oficijelnog otuđenja kulture“. Jadranka Vinterhalter i njoj slični, iz mlađe generacije likovnih kritičara, samo su nastavljači, produžena ruka onih koji isteruju signalizam iz srpske, jugoslovenske i umetnosti uopšte, već više od jedne decenije.<br />
<br />
*Tekst „Birokratija i avangarda“ objavljen je u Književnoj reči broj 210, 10. V 1983. i knjizi „Štep za šumindere – ko im štrika creva“, Beograd, 1984.<br />
<br />
Na diskriminaciju i uklanjanje signalizma sa izložbe „Nova umetnost u Srbiji 1970–1980.“ prvi je ukazao, likovni kritičar Zoran Markuš u svom prikazu izložbe pod naslovom „Govor u prvom licu“ u Nedeljnoj Borbi od 23–24. aprila 1983. Njemu se tri nedelje kasnije u istom listu (14–15 maj) pridružuje i jedan od prošlogodišnjih polemičara. Dragan Veličković, koji u svom tekstu „Nasilje unutar avangarde“ iznosi pretpostavku da je uklanjanje signalizma samo posledica ranijih polemika, odnosno neka vrsta osvete (ne)kulturne birokratije, koja je na ovakav način ispoljila svoj bes i svoju institucijsku moć.<br />
<em>(Objavljeno u “Književnoj reči”, god. XII, br. 210, 10. maj 1983).</em></span><span style="font-weight: bold;"><span lang="HR"></span></span></span></div><br />
</div>Miroljub Todorovichttp://www.blogger.com/profile/08722630911818111543noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-7035870204541607072.post-68676216300140760922010-01-31T14:30:00.000-08:002010-01-31T14:32:17.397-08:00ZNAČITI I BITI<div style="text-align: left;"><!--[if gte mso 9]><xml> <w:worddocument> <w:view>Normal</w:View> <w:zoom>0</w:Zoom> <w:punctuationkerning/> <w:validateagainstschemas/> <w:saveifxmlinvalid>false</w:SaveIfXMLInvalid> <w:ignoremixedcontent>false</w:IgnoreMixedContent> <w:alwaysshowplaceholdertext>false</w:AlwaysShowPlaceholderText> <w:compatibility> <w:breakwrappedtables/> <w:snaptogridincell/> <w:wraptextwithpunct/> <w:useasianbreakrules/> <w:dontgrowautofit/> </w:Compatibility> <w:browserlevel>MicrosoftInternetExplorer4</w:BrowserLevel> </w:WordDocument> </xml><![endif]--><!--[if gte mso 9]><xml> <w:latentstyles deflockedstate="false" latentstylecount="156"> </w:LatentStyles> </xml><![endif]--><!--[if gte mso 10]> <style> /* Style Definitions */ table.MsoNormalTable {mso-style-name:"Table Normal"; mso-tstyle-rowband-size:0; mso-tstyle-colband-size:0; mso-style-noshow:yes; mso-style-parent:""; mso-padding-alt:0in 5.4pt 0in 5.4pt; mso-para-margin:0in; mso-para-margin-bottom:.0001pt; mso-pagination:widow-orphan; font-size:10.0pt; font-family:"Times New Roman"; mso-ansi-language:#0400; mso-fareast-language:#0400; mso-bidi-language:#0400;} </style> <![endif]--> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal"><span style="font-size:130%;"><span lang="SR"> </span></span></p><div style="text-align: left;"><br /></div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR">Miroljub Todorović</span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR"> </span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal"><span style="font-size:130%;"><span lang="SR-CYR"><br /></span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal"><span style="font-size:130%;"><span lang="SR">(Nagon za pesmom)</span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR-CYR"> </span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><b><span lang="SR-CYR"><span> </span></span></b></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR-CYR">Čovek jezikom odvojen od "prirodne neposrednosti", od opšte ravnodušnosti stvari.</span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR"> </span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><b><span lang="SR-CYR">* </span></b></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR-CYR">Impulsi jedne radikalizovane senzibilnosti.</span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR"> </span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><b><span lang="SR-CYR">* </span></b></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR-CYR">Reč, slika i pesma stvoreni u neprestanoj zavadi sa svetom.</span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR"> </span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><b><span lang="SR-CYR">* </span></b></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR-CYR">Izazovni ukrštaji verbalnih i vizuelnih suprotnosti.</span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR"> </span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><b><span lang="SR-CYR">* </span></b></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR-CYR">Različite vrste prenosa značenja reči.</span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR"> </span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><b><span lang="SR-CYR">* </span></b></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR-CYR">Snaga asocijacija, lavine jezika, put ka stohastičkoj pesmi.</span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR"> </span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><b><span lang="SR-CYR">* </span></b></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR-CYR">Istraživanje integralnosti i totaliteta avangardnog pesništva šezdesetih i sedamdesetih godina.</span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR"> </span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><b><span lang="SR-CYR">* </span></b></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR-CYR">Semiologija slike nastala i razvijen</span><span lang="SR">a</span><span lang="SR-CYR"> unutar sistema opšte semiologije.</span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR"> </span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><b><span lang="SR-CYR">* </span></b></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR-CYR">Stohastička, aleatorna i apejronistička poezija: radikalni oblici konkretizacije pesničkog jezika u signalizmu.</span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR"> </span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><b><span lang="SR-CYR">* </span></b></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR-CYR">O prirodi i dejstvu imaginacije kao važnog instrumenta poetskog iskustva.</span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR"> </span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR"> </span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><b><span lang="SR-CYR">* </span></b></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR-CYR">Ideje i porivi asketskog i anonimnog stvaralaštva.</span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR"> </span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><b><span lang="SR-CYR">* </span></b></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR-CYR">Život koji u celini i unapred pripada umetnosti (literaturi).</span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR"> </span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><b><span lang="SR-CYR">* </span></b></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR-CYR">Tvorevine poetske imaginacije istinitije od same stvarnosti.</span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR"> </span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><b><span lang="SR-CYR">* </span></b></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR-CYR">Ka potpunom raspadu jezičkog znaka u vizuelnoj pesmi.</span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR"> </span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><b><span lang="SR-CYR">* </span></b></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR-CYR">Samorazumevanje i tumačenje sveta.</span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR"> </span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><b><span lang="SR-CYR">* </span></b></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR-CYR">Prema Jakobsonu organizaciono načelo poetskog jezika je "paralelizam foničkih struktura".</span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR"> </span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><b><span lang="SR-CYR">* </span></b></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR-CYR">Misao i njena težnja ka totalizaciji istine u kojoj se utemeljuje.</span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR"> </span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><b><span lang="SR-CYR">* </span></b></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR-CYR">Pesničke slike iz tamnog jezgra jezičke vidovitosti.</span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR"> </span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><b><span lang="SR-CYR">* </span></b></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR-CYR">Koincidiranje oblika i značenja pesme u konkretnoj poeziji.</span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR"> </span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><b><span lang="SR-CYR">* </span></b></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR-CYR">Književnost kao "metafizički talog".</span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR-CYR">(Benze)</span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR"> </span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><b><span lang="SR-CYR">* </span></b></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR-CYR">Signalistička poezija i potreba stvaraoca za novim i kompleksnijim izražajnim sredstvima.</span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR"> </span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><b><span lang="SR-CYR">* </span></b></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR-CYR">Nepristajanje da se pesma svede na jednoobrazni linearni tok.</span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR"> </span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><b><span lang="SR-CYR">* </span></b></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR-CYR">Sloboda i nezavisnost reči pretvorena u eksplozivnu lavinu pesničkih slika i ritma.</span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR"> </span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><b><span lang="SR-CYR">* </span></b></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR-CYR">Pevna i jezička istrošenost tradicionalističke poezije.</span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR"> </span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><b><span lang="SR-CYR">* </span></b></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR-CYR">Stvarnost svedena na svet stvari i telo.</span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR"> </span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><b><span lang="SR-CYR">* </span></b></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR-CYR">"Umetnost je umetnost kao umetnost. Umetnost kao umetnost nije ništa drugo do umetnost."</span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR-CYR">(Ed Rajnhard)</span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR"> </span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><b><span lang="SR-CYR">* </span></b></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR-CYR">Granična pesma.</span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR"> </span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><b><span lang="SR-CYR">* </span></b></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR-CYR">Signalistički umetnik: stvaralac u čijem se duhu i delu neprekidno mešaju (prepliću) fantazija i ironija.</span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR"> </span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><b><span lang="SR-CYR">* </span></b></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR-CYR">Između reči i saznanja o konačnosti. </span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR"> </span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR"><span> </span></span><span lang="SR"><span> </span><span> </span>*</span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR-CYR">Delo koje izražava suštinu jedne kulture.</span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR"> </span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><b><span lang="SR-CYR">* </span></b></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR-CYR">Da li je moguće dati objektivnu definiciju estetskog predmeta?</span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR"> </span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><b><span lang="SR-CYR">* </span></b></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR-CYR">Pesma je brižljivo beleženje pulsa neurotično razapetog unutrašnjeg pesnikovog bića koje ima svoj identitet u kosmičkom ništavilu.</span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR"> </span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><b><span lang="SR-CYR">* </span></b></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR-CYR">Dematerijalizacija umetničkog objekta.</span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR"> </span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><b><span lang="SR-CYR">* </span></b></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR-CYR">"Sudbonosna stvarnost" apejronističke igre u jeziku i sa jezikom.</span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR"> </span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><b><span lang="SR-CYR">* </span></b></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR-CYR">Poruka koja nije našla odmah primaoca i okrenula se ponovo svom izvoru.</span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR"> </span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><b><span lang="SR-CYR">* </span></b></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR-CYR">Čovek i njegov </span><span lang="SR">agon potrošeni u pesmi</span><span lang="SR-CYR">.</span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR"> </span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><b><span lang="SR-CYR">* </span></b></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR-CYR">U semantičkoj konkretnoj poeziji reči</span><span lang="SR">,</span><span lang="SR"> </span><span lang="SR-CYR">sintagme</span><span lang="SR-CYR"> i <span>veće jezičke celine</span> još zadržavaju svoje konotativno značenje.</span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR"> </span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><b><span lang="SR-CYR">* </span></b></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR-CYR">Ka novoj teoriji književnog vrednovanja.</span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR"> </span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><b><span lang="SR-CYR">* </span></b></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR-CYR">U magnovenju munjevitog bleska: (haotična) slika, reč, zvuk i – pesma.</span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR"> </span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><b><span lang="SR-CYR">* </span></b></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR-CYR">Žudnja za univerzalnom i apsolutnom poetikom.</span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR"> </span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><b><span lang="SR-CYR">* </span></b></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR-CYR">Diskontinuitet govora i otvorenost smisla.</span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR"> </span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><b><span lang="SR-CYR">* </span></b></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR-CYR">Zvučni oblici i ritam jezika foničke poezije.</span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR"> </span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><b><span lang="SR-CYR">* </span></b></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR-CYR">Najizrazitiji otklon od tradicije i tradicionalizma u signalizmu je, pored uvođenja egzaktnih jezika u poeziju, izražen još kroz igru i ludičko.</span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR"> </span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><b><span lang="SR-CYR">* </span></b></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR-CYR">Privremenost i uslovnost značenja reči i otvaranje novih pesničkih prostora.</span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR"> </span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><b><span lang="SR-CYR">* </span></b></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR-CYR">Istina kao samoprepoznavanje.</span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR"> </span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><b><span lang="SR-CYR">* </span></b></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR-CYR">Poetika</span><span lang="SR"> signalizma</span><span lang="SR-CYR"> – pobuna protiv Kosmosa i Sveta.</span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR"> </span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><b><span lang="SR-CYR">* </span></b></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR-CYR">Pesnik u konkretnoj operativnoj akciji sa jezikom i u jeziku.</span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR"> </span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><b><span lang="SR-CYR">* </span></b></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR-CYR">Svest o haosu.</span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR"> </span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><b><span lang="SR-CYR">* </span></b></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR-CYR">Po Valeriju jezik "stvara pamćenje jedne nove vrste".</span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR"> </span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><b><span lang="SR-CYR">* </span></b></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR-CYR">Načini postojanja umetničkog dela.</span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR"> </span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><b><span lang="SR-CYR">* </span></b></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR-CYR">Neistražene semantičke dubine jezika.</span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR"> </span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><b><span lang="SR-CYR">* </span></b></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR-CYR">I pored bogate tradicije istorijske avangarde velika je usamljenost signalizma u srpskoj kulturi i literaturi.</span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR"> </span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><b><span lang="SR-CYR">* </span></b></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR-CYR">Poetski oblici samoizražavanja.</span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR"> </span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><b><span lang="SR-CYR">* </span></b></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR-CYR">Predmet pesme u foničkoj poeziji nije izvan nje same.</span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR"> </span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><b><span lang="SR-CYR">* </span></b></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR-CYR">Razapet između sopstvene avangardne izvornosti i neautentičnog lica banalizovane stvarnosti.</span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR"> </span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><b><span lang="SR-CYR">* </span></b></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR-CYR">U stohastičkoj pesmi eksplozija jezika.</span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR"> </span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><b><span lang="SR-CYR">* </span></b></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR-CYR">Šta se još može dodati a šta oduzeti od definicije da je književno stvaralaštvo "aktivnost kojom čovek humanizuje realnost i daje joj smisao"?</span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR"> </span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><b><span lang="SR-CYR">* </span></b></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR-CYR">Signalisti – istraživači materijalnosti pisma i jezika.</span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR"> </span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><b><span lang="SR-CYR">* </span></b></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR-CYR">Nerazlikovanje realne od poetske istine.</span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR"> </span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><b><span lang="SR-CYR">* </span></b></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR-CYR">Poezija koja sistematski destruira istoriju.</span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR"> </span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><b><span lang="SR-CYR">* </span></b></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR-CYR">Ka fenomenologiji imaginarnog.</span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR"> </span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><b><span lang="SR-CYR">* </span></b></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR-CYR">Sintaksički i leksički nivoi pesničkih promena.</span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR"> </span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><b><span lang="SR-CYR">* </span></b></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR-CYR">Iz žarnih čvorišta jezika apejronističke pesme.</span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR"> </span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><b><span lang="SR-CYR">* </span></b></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR-CYR">Subjektivnost ekspresije.</span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR"> </span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><b><span lang="SR-CYR">* </span></b></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR-CYR">O hibridnosti savremene umetnosti i sve većem i češćem probijanju međa i brisanju granica između pojedinih umetničkih disciplina.</span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR"> </span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><b><span lang="SR-CYR">* </span></b></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR-CYR">Neprekidno ustalasani, promenljivi tokovi reči i slika.</span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR"> </span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><b><span lang="SR-CYR">* </span></b></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR-CYR">Naslućujući </span><span lang="SR">kroz pesmu stvaralačku tenziju</span><span lang="SR-CYR"> vaskolikog Univerzuma.</span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR"> </span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR"> </span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><b><span lang="SR-CYR">* </span></b></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR-CYR">Istraživanje</span><span lang="SR">i inoviranje</span><span lang="SR-CYR"> materijala, pesničkih sredstava i tehnologije pisanja u signalizmu.</span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR"> </span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><b><span lang="SR-CYR">* </span></b></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR-CYR">Pesništvo kao izricanje sveta.</span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR"> </span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><b><span lang="SR-CYR">* </span></b></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR-CYR">Rušenje funkcionalne prirode jezika.</span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR"> </span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR"><span> </span></span><span lang="SR"><span> </span>*</span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR-CYR">Demijurška stvaralačka pozicija iz koje pesnik crpe reči i stvari.</span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR"> </span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR"> </span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><b><span lang="SR-CYR">* </span></b></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR-CYR">Šta je svet, a šta reč?</span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR"> </span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR"><span> </span></span><span lang="SR"><span> </span>*</span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR-CYR">Po mišljenju Miodraga Pavlovića ne postoji "mogućnost negativne analize poezije".</span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR"> </span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><b><span lang="SR-CYR">* </span></b></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR-CYR">Stvaranje nove realnosti u jezičkoj materiji.</span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR"> </span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><b><span lang="SR-CYR">* </span></b></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR-CYR">Iz začaranog kruga logosa, mita i ideologije.</span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR"> </span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><b><span lang="SR-CYR"><span> </span>* </span></b></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR-CYR">Unutar eksplozivnih prostora signalističke tekstualne prakse.</span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR"> </span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><b><span lang="SR-CYR">* </span></b></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR-CYR">Jedinstvo zvučanja i značenja.</span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR"> </span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><b><span lang="SR-CYR">* </span></b></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR-CYR">U fenomenološkoj pesmi otvoreni su novi prostori i ustanovljeni drugačiji načini za istraživanje i eventualno razrešenje očiglednih aporija između subjekta i predmeta.</span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR"> </span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><b><span lang="SR-CYR">* </span></b></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR-CYR">Koje su "dominante poezije"?</span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR"> </span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><b><span lang="SR-CYR">* </span></b></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR-CYR">Dijalektička sinteza pevanja i mišljenja.</span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR"> </span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><b><span lang="SR-CYR">* </span></b></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR-CYR">Transformacija i rasprskavanje jezičke magme u aleatornoj i stohastičkoj poeziji.</span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR"> </span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><b><span lang="SR-CYR">* </span></b></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR-CYR">Na granici smisla, na granici sveta: pesma razlike.</span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR"> </span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><b><span lang="SR-CYR">* </span></b></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR-CYR">Iz stvaralačko-destruktivne energije jezika.</span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR"> </span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><b><span lang="SR-CYR">* </span></b></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR-CYR">Postavlja se pitanje da li su u našu umetnost nove postupke kolaž i asamblaž uveli nadrealisti, kako tvrde neki kritičari, ili, možda, njihovi prethodnici zenitisti.</span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR"> </span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><b><span lang="SR-CYR">* </span></b></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR-CYR">Vaskrsavanje jezičkog znaka.</span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR"> </span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><b><span lang="SR-CYR">* </span></b></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR-CYR">Svest o imaginativnim i ludičkim temeljima tvoračkog prostora apejronističke pesme.</span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR"> </span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><b><span lang="SR-CYR">* </span></b></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR-CYR">Između suštine bića i suštine egzistencije.</span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR"> </span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><b><span lang="SR-CYR">* </span></b></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR-CYR">Da li se pojam vremena iscrpljuje u vremenskoj apstrakciji?</span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR"> </span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><b><span lang="SR-CYR">* </span></b></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR-CYR">"Lepo je uvek bizarno."</span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal"><span style="font-size:130%;"><span lang="SR"><span> </span></span><span lang="SR-CYR">(Bodler)</span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal"><span style="font-size:130%;"><span lang="SR"> </span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><b><span lang="SR-CYR">* </span></b></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR-CYR">Intuicija kao krajnja granica svesti.</span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR"> </span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><b><span lang="SR-CYR">* </span></b></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR-CYR">Pesnik ponovo vraćen istini kosmičkog ništavila.</span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR"> </span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><b><span lang="SR-CYR">* </span></b></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR-CYR">Razaranje tradicionalnih misaonih i oblikovnih sistema u signalizmu.</span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR"> </span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><b><span lang="SR-CYR">* </span></b></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR-CYR">Apejronistička organizacija pesničke građe.</span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR"> </span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><b><span lang="SR-CYR">* </span></b></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR-CYR">Po mišljenju Sartra moderni pesnici upotrebljavaju reči kao stvari, a ne kao znakove.</span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR"> </span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><b><span lang="SR-CYR">* </span></b></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR-CYR">Pesnički jezik u stalnom prožimanju sa drugim semiotičkim sistemima.</span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR"> </span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><b><span lang="SR-CYR">* </span></b></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR-CYR">Da li proizvodnju teksta uvek možemo odrediti kao proizvodnju značenja i smisla?</span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR"> </span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><b><span lang="SR-CYR">* </span></b></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR-CYR">Istraživanje i otkrivanje: put ka biću pesme.</span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR"> </span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><b><span lang="SR-CYR">* </span></b></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR-CYR">Čini mi se veoma diskutabilnom tvrdnja da avangarda ne stvara celovito strukturirane tekstove, pa samim tim "ne teži ni stvaranju cjelovite stilske formacije kao strukture struktura".</span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR"> </span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><b><span lang="SR-CYR">* </span></b></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR-CYR">Ispljuni reč iz sebe.</span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR"> </span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><b><span lang="SR-CYR">* </span></b></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR-CYR">Svet i jezik osnovni su uzroci sintaksičke i logičke destrukcije tako vidljive u aleatornoj poeziji. Što dublje prodiremo u tokove savremene civilizacije slika sveta postaje izobličena i fragmentizovana a jezik mucav i iskidan tek nas dodiruje svojim nemuštim restlovima.</span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR"> </span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><b><span lang="SR-CYR">* </span></b></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR-CYR">Reči fenomenološke pesme kristalizovane u predmete.</span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR"> </span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><b><span lang="SR-CYR">* </span></b></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR-CYR">Metafizički odsevi: nagon za pesmom, nagon za mišljenjem.</span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR"> </span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><b><span lang="SR-CYR">* </span></b></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR-CYR">Osnovna poetička pitanja bez jasnih odgovora.</span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR"> </span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><b><span lang="SR-CYR">* </span></b></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR-CYR">Umetnost koja se pretvorila u ideologiju delujući sa antiideoloških pozicija.</span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR"> </span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><b><span lang="SR-CYR">* </span></b></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR-CYR">Izglobljena jezička organizacija apejronističkog poetskog teksta.</span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR"> </span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><b><span lang="SR-CYR">* </span></b></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR-CYR">Ponovno vraćanje slike u krug različitih vrsta govornih činjenica.</span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR"> </span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><b><span lang="SR-CYR">* </span></b></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR-CYR">Signalistička gestualna poezija i mogućnosti otkrivanja i kodifikovanja jedne dublje kinezičke sintakse.</span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR"> </span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><b><span lang="SR-CYR">* </span></b></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR-CYR">Eros – verni pratilac Tanatosa.</span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR"> </span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><b><span lang="SR-CYR">* </span></b></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR-CYR">Igre kreativnih i jezičkih energija i moć transformacije u apejronističkoj pesmi.</span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR"> </span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><b><span lang="SR-CYR">* </span></b></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR-CYR">Krhotine jezika i smisla iz<span> </span>raslojen</span><span lang="SR">og</span><span lang="SR-CYR"> sveta skupl</span><span lang="SR">jene skupljene u stohastičkoj pesmi.</span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR"> </span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR"> </span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><b><span lang="SR-CYR">* </span></b></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR-CYR">Šta je to estetska funkcija pesničkog teksta i kako je definisati?</span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR"> </span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><b><span lang="SR-CYR">* </span></b></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR-CYR">Po Bašlaru imaginarno ne kao posebna svest predmeta već kao posebna svest jezika.</span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR"> </span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><b><span lang="SR-CYR">* </span></b></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR-CYR">Vraćanje vere u poeziju, u njenu humanu i kosmičku misiju.</span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR"> </span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><b><span lang="SR-CYR">* </span></b></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR">Ka o</span><span lang="SR-CYR">ntološkoj metafori.</span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR"> </span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><b><span lang="SR-CYR">* </span></b></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR-CYR">Pesnik požderan od podivljalih reči.</span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR"> </span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><b><span lang="SR-CYR">* </span></b></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR-CYR">Signalističko delo proširuje našu percepciju sveta stvarajući istovremeno jednu novu senzibilnost.</span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR"> </span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><b><span lang="SR-CYR">* </span></b></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR-CYR">Razlikovanje stvaralačkih postupaka po njihovoj unutrašnjoj strukturi.</span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR"> </span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><b><span lang="SR-CYR">* </span></b></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR-CYR">Svet činjenica i stvari oko nas, realna stvarnost, izazovno suprotstavljena literarnoj stvarnosti.</span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR"> </span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><b><span lang="SR-CYR">* </span></b></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR-CYR">Iznenadna pomisao na sve ono što odlazi u tamu zaborava, što ostaje zauvek neiskazano i nezabeleženo.</span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR"> </span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><b><span lang="SR-CYR">* </span></b></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR-CYR">Hegelovo poricanje budućnosti umetnosti.</span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR"> </span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><b><span lang="SR-CYR">* </span></b></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR-CYR">Omeđeni prostori kreativne slobode u tradicionalnoj poeziji. </span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR"> </span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><b><span lang="SR-CYR">* </span></b></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR-CYR">Jezička ravan i rad u jeziku.</span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR"> </span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><b><span lang="SR-CYR">* </span></b></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR-CYR">O</span><span lang="SR">drediti p</span><span lang="SR-CYR">oetičke kategorije apejronizma.</span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR"> </span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><b><span lang="SR-CYR">* </span></b></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR-CYR">Da li je uopšte moguće proniknuti u zatamnjene značenjske prostore bića pesničkog dela i tumačiti ih?</span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR"> </span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><b><span lang="SR-CYR">* </span></b></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR-CYR">Razbijanje svake jednoznačne celine u signalističkom tekstu.</span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR"> </span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><b><span lang="SR-CYR">* </span></b></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR-CYR">Antiumetnost, ipak, nerazlučivi deo umetnosti dvadesetog veka.</span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR"> </span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><b><span lang="SR-CYR">* </span></b></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR-CYR">Uočavati razlike između dva jezička nivoa.</span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR"> </span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><b><span lang="SR-CYR">* </span></b></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR-CYR">Postoji li delo bez želje da uspostavi dijalog</span><span lang="SR-CYR"> </span><span lang="SR-CYR">sa svetom?</span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR"> </span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><b><span lang="SR-CYR">* </span></b></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR-CYR">U jednoj jedinoj reči, u jednom jedinom znaku videti jasno sliku celokupnog kretanja ljudskog duha.</span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR"> </span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><b><span lang="SR-CYR">* </span></b></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR-CYR">Za Hajdegera filozofski problem tehnike postavlja se u osnovi kao ontološki, metafizički i postmetafizički.</span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR"> </span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><b><span lang="SR-CYR">* </span></b></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR-CYR">Pesništvo – po nekim mišljenjima – osobit oblik "razumevanja i tumačenja ljudskog iskustva".</span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR"> </span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><b><span lang="SR-CYR">* </span></b></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR-CYR">Signalistički koncept percepcije sveta kao igre i istraživanja.</span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR"> </span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><b><span lang="SR-CYR">* </span></b></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR-CYR">U kojoj meri može nekog umetnika da uznemiri i sputa, a drugog, pak, da inspiriše i kreativno podstakne ideja o neograničenosti stvaralačke (umetničke) slobode?</span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR"> </span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><b><span lang="SR-CYR">* </span></b></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR-CYR">Ontički prostori bića u signalističkoj pesmi.</span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR"> </span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><b><span lang="SR-CYR">* </span></b></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR-CYR">Iscrpljuje li se zaista suština književnosti u beskonačnom samorazaranju?</span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR"> </span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><b><span lang="SR-CYR">* </span></b></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR-CYR">Novi semiotički sistemi kao mediji estetskog izražavanja.</span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR"> </span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><b><span lang="SR-CYR">* </span></b></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR-CYR">Jezički znak sveden na svoju unutarnju gramatičku artikulaciju.</span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR"> </span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><b><span lang="SR-CYR">* </span></b></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR-CYR">Pesnici – tumači nečitljivosti sveta.</span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR"> </span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><b><span lang="SR-CYR">* </span></b></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR-CYR">Disati po "logici" vlastite imaginacije.</span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR"> </span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><b><span lang="SR-CYR">* </span></b></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR-CYR">Da li jedino pisanje (literatura) omogućava da se traga za pravom prirodom sopstvenog bića?</span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR"> </span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><b><span lang="SR-CYR">* </span></b></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR-CYR">Spajanje reči i sintagmi bez gramatičkog odnosa u apejronističkoj pesmi.</span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR"> </span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><b><span lang="SR-CYR">* </span></b></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR-CYR">Antipsihološko ispisivanje stvarnosti.</span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR"> </span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><b><span lang="SR-CYR">* </span></b></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR-CYR">Pesnička konkretizacija doživljaja materijalnog sveta.</span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR"> </span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><b><span lang="SR-CYR">* </span></b></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR-CYR">Za Ajnštajna umetnost je izvor moralnih podsticaja.</span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR"> </span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><b><span lang="SR-CYR">* </span></b></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR-CYR">Da li ti pevaš ili te pesma peva?</span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR"> </span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><b><span lang="SR-CYR">* </span></b></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR-CYR">Granice pojavnog i vidljivost stvari.</span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR"> </span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><b><span lang="SR-CYR">* </span></b></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR-CYR">"Između misliti i izraziti svoju misao postoji samo jedan preliv jezika. U tom prelivu sva filozofija, sva književnost je sadržana i moguća."</span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR"><span> </span><span> </span></span><span lang="SR-CYR">(Pol Valeri)</span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR"> </span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><b><span lang="SR-CYR">* </span></b></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR-CYR">Iskidane reči apejronističke pesme ispunjene živom značenjskom napregnutošću.</span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR"> </span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><b><span lang="SR-CYR">* </span></b></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR-CYR">Fantastika u funkciji metafizičkog istraživanja stvarnosti.</span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR"> </span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><b><span lang="SR-CYR">* </span></b></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR-CYR">O podeljenosti, necelovitosti, pa čak i neistoričnosti sveta savremene literature.</span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR"> </span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><b><span lang="SR-CYR">* </span></b></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR-CYR">Sukob između dve međusobno nesaglasne vizije prirode i pesnikov odnos prema njima.</span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR"> </span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><b><span lang="SR-CYR">* </span></b></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR-CYR">Subjektivnost, aktuelnost, ne-kontekstualnost i šokantnost apejronističkog stiha.</span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR"> </span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><b><span lang="SR-CYR">* </span></b></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR-CYR">Ka postepenom jezičkom osvajanju stvarnosti.</span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR"> </span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><b><span lang="SR-CYR"><span> </span>* </span></b></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR-CYR">Signalizam i prevrednovanje temeljnih kategorija tradicionalne (tekuće) književnosti.</span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR"> </span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><b><span lang="SR-CYR">* </span></b></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR-CYR">Reči i njihov odnos prema biću.</span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR"> </span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><b><span lang="SR-CYR">* </span></b></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR-CYR">Dvostruka priroda recepcije.</span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR"> </span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><b><span lang="SR-CYR">* </span></b></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR-CYR">Jezik iz stvari, stvari u jeziku.</span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR"> </span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><b><span lang="SR-CYR">* </span></b></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR-CYR">Osećaj naviruće, eksplozivne verbalne energije u stohastičkoj poeziji.</span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR"> </span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><b><span lang="SR-CYR">* </span></b></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR-CYR">Svet koji tek u jeziku i kroz jezik dolazi do prave slike o sebi.</span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR"> </span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><b><span lang="SR-CYR">* </span></b></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR-CYR">Čitalac/gledalac signalističke poezije aktivan je učesnik u otkrivanju i spajanju raznovrsnih asocijativnih nizova i sastvaranju značenja u poetskom tekstu.</span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR"> </span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><b><span lang="SR-CYR">* </span></b></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR-CYR">Bekstvo iz raja srećne celovitosti i svrhovitosti.</span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR"> </span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><b><span lang="SR-CYR">* </span></b></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR-CYR">Ka bitnom širenju granica postojećih semantičkih polja tekućeg jezika.</span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR"> </span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><b><span lang="SR-CYR">* </span></b></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR-CYR">Pesnička tematizacija čovekove razapetosti između svog unutarnjeg bića i ništavila.</span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR"> </span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><b><span lang="SR-CYR">* </span></b></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR-CYR">"Biti znači vremenovati."</span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p class="MsoNormal" style="margin-left: 1.5in; text-align: left;font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;"><span lang="SR-CYR">(Akselos)</span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p class="MsoNormal" style="margin-left: 1.5in; text-align: left;font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;"><span lang="SR"> </span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><b><span lang="SR-CYR">* </span></b></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR-CYR">Proces sakupljanja i koncentracije poetske jezičke magme.</span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR"> </span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><b><span lang="SR-CYR">* </span></b></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR-CYR">Prema jednoj od teza iz rane (prvobitne) faze signalizma, signalistička umetnost je nauka umetnosti.</span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR"> </span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><b><span lang="SR-CYR">* </span></b></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR-CYR">Da li se zaista sa svetom činjenica i stvari "ništa ne može učiniti"?</span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR"> </span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><b><span lang="SR-CYR">* </span></b></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR-CYR">Interdisciplinarnost strukturalne poetike.</span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR"> </span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><b><span lang="SR-CYR">* </span></b></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR-CYR">Svest o postojanju i stvaralački poticaji igre i slučaja.</span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR"> </span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><b><span lang="SR-CYR">* </span></b></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR-CYR">Šatrovački govor (jezik) kao medij poetske subverzije.</span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR"> </span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><b><span lang="SR-CYR">* </span></b></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR-CYR">Apsurd – "sudbinski okvir egzistencijalne vizije".</span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR"> </span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><b><span lang="SR-CYR">* </span></b></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR-CYR">Huserl svest određuje kao permanentni doživljajni tok u kome se obrazuju pojedini predmeti, dok je jezik medij što omogućuje stvaranje tih predmeta u našoj svesti.</span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR"> </span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p class="MsoNormal" style="margin-left: 2.5in; text-align: left;font-family:georgia;"><span style="font-size:130%;"><span lang="SR"><span> </span></span><b><span lang="SR-CYR">* </span></b></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR-CYR">Signalistička poetika i dublji prodori u bit stvaralačkog iskustva.</span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR"> </span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><b><span lang="SR-CYR">* </span></b></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR-CYR">Čovek, reč i znak: zvezdani univerzum.</span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR"> </span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><b><span lang="SR-CYR">* </span></b></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR-CYR">Od dimenizija sveta ka strukturi pesme.</span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR"> </span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><b><span lang="SR-CYR">* </span></b></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR-CYR">Ispuniti do kraja svoju sudbinu pesnika.</span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR"> </span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><b><span lang="SR-CYR">* </span></b></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR-CYR">"Ja sam čovek fragmenta, a fragmenti sa sobom treba da razgovaraju."</span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR"><span> </span></span><span lang="SR-CYR">(Dušan Matić)</span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR"> </span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><b><span lang="SR-CYR">* </span></b></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR-CYR">U pesničkom govoru (za razliku od tekućeg govora), intenzivna kreativnost bića jezika manifestuje se kroz stalnu nadgradnju jezičkih temelja.</span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR"> </span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><b><span lang="SR-CYR">* </span></b></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR-CYR">Fenomenologija književne proizvodnje.</span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR"> </span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><b><span lang="SR-CYR">* </span></b></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR-CYR">Da li je jedna od osnovnih odlika konkretne pesme odsustvo označenog, odnosno vanjezičke intencije?</span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR"> </span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><b><span lang="SR-CYR">* </span></b></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR-CYR">Poezija je počelo pesme i pesnika.</span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR"> </span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><b><span lang="SR-CYR">* </span></b></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR-CYR">Iz snažnih, ponornih dubina mita i jezika</span><span lang="SR">, u pesmu</span><span lang="SR-CYR">.</span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR"> </span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><b><span lang="SR-CYR">* </span></b></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR-CYR">Svet i svemir gledani iznutra kao nerazlučivi deo našeg sopstvenog bića.</span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR"> </span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><b><span lang="SR-CYR">* </span></b></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR-CYR">Pregnantnost apejronističke pesničke forme.</span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR"> </span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><b><span lang="SR-CYR">* </span></b></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR-CYR">Jezička, znakovna i fonička artikulacija poetske materije zauma.</span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR"> </span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><b><span lang="SR-CYR">* </span></b></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR-CYR">Signalistička pesma raspeta između svoje Scile i Haribde: značiti i biti.</span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR"> </span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><b><span lang="SR-CYR">* </span></b></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR-CYR">Pevati, čak, i uz pomoć reči koje ne postoje.</span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR"> </span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><b><span lang="SR-CYR">* </span></b></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR-CYR">Slučajnost i spontanost – komunikativni kanali sa objektivnom stvarnošću kojom smo okruženi.</span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR"> </span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><b><span lang="SR-CYR">* </span></b></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR-CYR">"Reč prolazi kroz osobu, definiše neko stanje, osvetli sekvencu materijalnog sveta; takođe predlaže drugo neko stanje."</span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR"><span> </span></span><span lang="SR-CYR">(Rene Šar)</span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR"> </span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><b><span lang="SR-CYR">* </span></b></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR-CYR">Stih, čak deo stiha, u stohastičkoj i apejronističkoj pesmi kao zaokružena (naglo prekinuta), ali inicijalna forma.</span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR"> </span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR"> </span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><b><span lang="SR-CYR">* </span></b></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR-CYR">Stvaralački postupak jedan od prvih i najuočljivijih znakova umetničke originalnosti.</span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR"> </span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><b><span lang="SR-CYR">* </span></b></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR-CYR">Poezija koja iskušava sopstveno biće, njegove moći i granice.</span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR"> </span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><b><span lang="SR-CYR">* </span></b></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR-CYR">Počeci loma jezika u signalizmu:</span><span lang="SR"> kompjuterska,</span><span lang="SR-CYR"> aleatorna i stohastička<span> </span>poezija.</span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR"> </span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><b><span lang="SR-CYR">* </span></b></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR-CYR">Napor da prodremo u poetsku strukturu i otkriće govora.</span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR"> </span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><b><span lang="SR-CYR">* </span></b></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR-CYR">Prema Maksu Benzeu "simultanost semantičke i estetske funkcije reči" u konkretnoj poeziji, zasnovana je na istovremenom korišćenju materijalnih dimenzija jezika.</span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR"> </span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><b><span lang="SR-CYR">* </span></b></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR-CYR">Dubinska dinamika pesničke imaginacije.</span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR"> </span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><b><span lang="SR-CYR">* </span></b></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR-CYR">Primena određenog stvaralačkog metoda zavisna od kreativnog impulsa.</span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR"> </span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><b><span lang="SR-CYR">* </span></b></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR-CYR">Prvobitna, samonikla, organska pesma.</span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR"> </span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><b><span lang="SR-CYR">* </span></b></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR-CYR">Odumiranje ideologije književnog govora.</span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR"> </span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><b><span lang="SR-CYR">* </span></b></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR-CYR">U kojoj meri je izdvojena stvarnost pesništva?</span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR"> </span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><b><span lang="SR-CYR">* </span></b></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR-CYR">Slapovi iskidanih slika sveta</span><span lang="SR"> u apejronističkoj pesmi</span><span lang="SR-CYR">.</span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR"> </span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><b><span lang="SR-CYR">* </span></b></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR-CYR">U jednom nelinearnom sledu reči i znakova: prostor signalističke p</span><span lang="SR">oezij</span><span lang="SR-CYR">e.</span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR"> </span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><b><span lang="SR-CYR">* </span></b></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR-CYR">Nove pesničke slike i simboli što sasvim prirodno izrastaju iz novih doživljajnih prostora i drugačije upotrebe jezika.</span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR"> </span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><b><span lang="SR-CYR">* </span></b></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR-CYR">Različiti načini shvatanja i prihvatanja civilizacije.</span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR"> </span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><b><span lang="SR-CYR">* </span></b></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR-CYR">Aleatorna, stohastička i apejronistička poezija pokazuju nam koliko je duboka i iznenađujuća komunikativnost između veoma različitih reči i pojmova.</span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR"> </span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><b><span lang="SR-CYR">* </span></b></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR-CYR">U najranijoj istoriji ljudskog roda tehnika je nešto što se ne razlikuje od prirode.</span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR"> </span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><b><span lang="SR-CYR">* </span></b></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR-CYR">Kritička i vrednosna načela signalističke poetike nasuprot stavova tradicionalizma i neotradicionalizma.</span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR"> </span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><b><span lang="SR-CYR">* </span></b></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR-CYR">Iz </span><span lang="SR">skrivenog,</span><span lang="SR-CYR"> unutarnjeg logos</span><span lang="SR">a</span><span lang="SR-CYR"> pesme?</span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR"> </span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><b><span lang="SR-CYR">* </span></b></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR-CYR">Svakodnevno upisivanje sebe u prostor, vreme i telo sveta.</span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR"> </span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><b><span lang="SR-CYR">* </span></b></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR-CYR">Nužno je promišljanje celokupnog avangardnog pesništva sa novih polazišta.</span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR"> </span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><b><span lang="SR-CYR">* </span></b></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR-CYR">Iz semantičke gustine stiha.</span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR"> </span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><b><span lang="SR-CYR">* </span></b></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR-CYR">Uživanje i stvaralačke nevolje koje nudi zavodljivost jezika.</span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR"> </span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><b><span lang="SR-CYR">* </span></b></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR-CYR">Osetiti čulnost predmeta.</span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR"> </span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><b><span lang="SR-CYR">* </span></b></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR-CYR">Vidljivi ironijski naboji u aleatornoj i šatrovačkoj poeziji.</span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR"> </span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><b><span lang="SR-CYR">* </span></b></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR-CYR">Za Maksa Benzea pisanje je čin fabrikovanja jezika a ne njegove primene.</span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR"> </span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR"> </span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR"><span> </span></span><span lang="SR"><span> </span>*<span> </span></span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><b><span lang="SR"><span> </span></span></b><span lang="SR-CYR">Ka signalističkim oblicima čitanja svemira i sveta.</span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span lang="SR"> </span></span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"> </span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal" ><span style="font-size:130%;"><span> </span><span> </span>(Iz knjige <i>Oslobođeni jezik</i>, Beograd, 1992)</span></p><div style="text-align: left;"> </div><p style="text-align: left;font-family:georgia;" class="MsoNormal"><span style="font-size:130%;"> </span></p>Miroljub Todorovichttp://www.blogger.com/profile/08722630911818111543noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-7035870204541607072.post-11074301658600163652009-12-19T11:15:00.001-08:002009-12-19T11:15:24.661-08:00Jezik, reč i pesma (fragmenti)<span style="font-family: georgia;font-size:130%;" >Miroljub Todorović<br /><br /><br />Pesnički jezik - neprekidna reinterpretacija jezičkih znakova.<br /><br />*<br /><br />„Biće je u svojoj duhovnoj i ličnoj suštini jezik.“<br /><br /> (L. Stefanini)<br /><br />*<br /><br />Da li su, zaista, reči postale “jednake stvarima”, i da li su “ne-stvarne reči postale suvišne”?<br /><br />*<br /><br />Jezičko organizovanje i predočavanje stvarnosno utemeljene zbilje u šatrovačkoj pesmi.<br /><br />*<br /><br />Dinamičko shvatanje forme književnog dela.<br /><br />*<br /><br />Očitavanje vizuelnog značenja.<br /><br />*<br /><br />Zavisnost vizuelnog značenja od perceptivnih kodova.<br /><br />*<br /><br />Proširivanje i produbljivanje značenja reči i otkrivanje novih semantičkih potencijala u apejronističkoj poeziji.<br /><br />*<br /><br />Prema strukturalistima: jezik je apstraktni sistem, a govor – konkretna, fizička realizacija tog sistema.<br /><br />*<br /><br />“Ne postoji ništa izvan teksta.”<br /><br />(Derida)<br /><br />*<br /><br />Ka kristalizaciji reči i slika u apejronističkoj pesmi.<br /><br />*<br /><br />Za Humbolta jezička struktura je reverzibilno određena strukturom uma.<br /><br />*<br /><br />Glasovno, vizuelno i prostorno zračenje znakova u signalističkoj pesmi.<br /><br />*<br /><br />Trenutak kada signalističko delo osvaja prostor.<br /><br />*<br /><br />Neiscrpna mnogolikost pesničke tvorevine.<br /><br />*<br /><br />Reč u stohastičkoj pesmi vraćena svojoj neposrednosti i punoći.<br /><br />*<br /><br />Zavisnost značenja.<br /><br />*<br /><br />Fenomenološka poezija i težnja da se opeva predmetnost sveta.<br /><br />*<br /><br />Empiričnost jezika.<br /><br />*<br /><br />Intuicija i imaginacija rasprostrte u vremenu i prostoru.<br /><br />*<br /><br />Naša spoznaja – tek jedna od mogućih spoznaja.<br /><br />*<br /><br />Kako dospeti do unutrašnje forme jezika?<br /><br />*<br /><br />Intencionalnost – bitna osobina ljudske svesti.<br /><br />*<br /><br />Šta bi bila žižna tačka jednog pesništva?<br /><br />*<br /><br />Stvar koja kreće ka rečima.<br /><br />*<br /><br />Postvarenje stvari.<br /><br />*<br /><br />Oživljavanje, jezičko i značenjsko bogaćenje obezličenih elemenata svakodnevice u aleatornoj i šatrovačkoj poeziji.<br /><br />*<br /><br />“Bivstvovanje koje se može razumeti jeste jezik.”<br /><br />(Gadamer)<br /><br />*<br /><br />Nerazmrsivi čvorovi paradoksa u apejronističkoj pesmi.<br /><br />*<br /><br />Drama pisanja.<br /><br />*<br /><br />U apejronističkoj pesmi reč je osposobljena da izražava značenje koje nju samu prevazilazi.<br /><br />*<br /><br />Da li je poezija “uvek obuzdavanje reči”?<br /><br />*<br /><br />Strah od reči.<br /><br />*<br /><br />Značenjski i oblikovni pomaci u jeziku scijentističke pesme.<br /><br />*<br /><br />Što više skratiti rastojanje između bića i mišljenja.<br /><br />*<br /><br />Gde je istina stvari?<br /><br />*<br /><br />Da li je moguće govor do kraja materijalizovati?<br /><br />*<br /><br />Eksperimentalno u umetnosti, (prema tradicionalističkom viđenju), kao nešto nerazumno, nerazumljivo, nepoželjno i opasno.<br /><br />*<br /><br />Igra je za čoveka isto tako važna funkcija kao rad.<br /><br />*<br /><br />“Ukoliko književna istraživanja žele da postanu nauka, ona moraju da za svog jedinog junaka proglase postupak.”<br /><br />(Jakobson)<br /><br />*<br /><br />Planetarno iskustvo i planetarno mišljenje posebno je izraženo i naglašeno već u ranom signalizmu.<br /><br />*<br /><br />Stvaralačka moć reči.<br /><br />*<br /><br />Estetika diskontinuiteta.<br /><br />*<br /><br />Kao da sama priroda govora nagoveštava iskonski čovekov san i žudnju za moći i osvajanje sveta bića i stvari.<br /><br />*<br /><br />Reč nudi istinu jezika.<br /><br />*<br /><br />“Reč vlada, reč nadvladava pesnika.”<br /><br /> (H. Valden)<br /><br />*<br /><br />Odnos jezika i metajezika.<br /><br />*<br /><br />I pesnik i lingvist stvaraju jezičke sisteme različite od komunikacijski denotativnog jezika.<br /><br />*<br /><br />Pesnički jezik – sredstvo izražavanja i način postojanja.<br /><br />*<br /><br />Apejronistička pesma – suma organizovanih pesničkih napetosti.<br /><br />*<br /><br />U kojoj meri možemo smisao prihvatiti kao konstitutivni i nezaobilazni elemenat stvaralaštva?<br /><br />*<br /><br />“Haos mora da prosijava iz svakog pesništva.”<br /><br />(Novalis)<br /><br />*<br /><br />Zagonetnost – osnovni pesnički fenomen po kome se poezija razlikuje od običnog govora.<br /><br /> (1975–1989)<br /><br /></span>Miroljub Todorovichttp://www.blogger.com/profile/08722630911818111543noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-7035870204541607072.post-85924170780925879092009-12-19T11:12:00.001-08:002009-12-19T11:12:52.595-08:00Vreme signalizma<span style="font-family: georgia;font-size:130%;" ><br />Miroljub Todorović<br /><br /><br />Jedno od osnovnih pregnuća signalističke poetike je istraživanje prirode i poniranje u samu osnovu, srž verbalnog, vizuelnog, foničkog i gestualnog znaka.<br /><br />*<br /><br />Iscrpljenost (potrošenost) kreativnih oblika, postupaka i semantičke tematsko-motivske lepeze u tradicionalističkoj i neosimbolističkoj poeziji.<br /><br />*<br /><br />Nova jezička stvarnost u šatrovačkoj pesmi (priči).<br /><br />*<br /><br />Da li ime uvek identifikuje predmet dajući njegovu sliku?<br /><br />*<br /><br />Kako čoveka tumačiti pomoću stvari koje ga okružuju i čine sa njim jedinstven egzistencijalni ambijent?<br /><br />*<br /><br />Psihički tragovi i zvučna artikulacija glasa u foničkoj pesmi.<br /><br />*<br /><br />Jezička moć dezinformacije.<br /><br />*<br /><br />Dosezi lingvističkog znaka u konkretnoj poeziji.<br /><br />*<br /><br />U kojoj meri su granice istorije omeđene granicama jezika?<br /><br />*<br /><br />Jak semantički naboj reči, fragmentarnih iskaza i slika u apejronističkoj pesmi.<br /><br />Kako otkrivati transcendentalni koren stvari?<br /><br />*<br /><br />U novim foničkim pesmama: preplitanje ritmičnog, zvučnog i semantičkog.<br /><br />*<br /><br />Traganje za rečima koje nemaju stabilno jezičko značenje.<br /><br />*<br /><br />Energetski ostaci signalističkog pisma.<br /><br />*<br /><br />U kojim slučajevima opis stvari, koje okružuju čoveka, može zameniti njegovu psihološku analizu?<br /><br />*<br /><br />U gestualnoj pesmi činiti tako „kao da telo peva, kao da telo govori“.<br /><br />*<br /><br />Da li je jezik neophodan za mišljenje?<br /><br />*<br /><br />U foničkoj pesmi pokušaj da se kodiraju unutarnji zvon glasa i ritmički prelivi jezika.<br /><br />*<br /><br />Drugačiji načini organizovanja i funkcionisanja poetskog i proznog teksta u signalističkom delu.<br /><br />*<br /><br />Traganje za značenjem koje se otkriva u međuprostorima između znakova.<br /><br />*<br /><br />Smisaonost govora zavisi od smisaonosti veza među znacima.<br /><br />*<br /><br />Jezik uvek nosi mogućnost višeznačnosti.<br /><br />*<br /><br />Govor – samosvest stvari.<br /><br />*<br /><br />Ispitivanje smisaone elastičnosti jezika u apejronističkom tekstu.<br /><br />*<br /><br />Napetost između gesta i izraza.<br /><br />*<br /><br />Signalistička vizuelna poezija i otkrivanje značenjskog dejstva prostora u poetskoj kreaciji.<br /><br />*<br /><br />Kako doći do dna reči, do njenog tajnog, zapretanog smisaonog jezgra?<br /><br />*<br /><br />U signalizmu je jasno izražena svest o materijalnosti teksta.<br /><br />*<br /><br />Rastvoreni jezik.<br /><br />*<br /><br />U kojoj meri bića i stvari mogu biti dovoljno dobro „razabrana i projašnjena“ samo jednim od jezičkih oblika, onim verbalnim?<br /><br />*<br /><br />Nemogućnost poklapanja čovekove egzistencije i esencije.<br /><br />*<br /><br />Za pristalice generativne gramatike govor je stvar biologije, kao i rast tela.<br /><br />*<br /><br />U apejronističkoj pesmi novo funkcionisanje reči u odnosu prema realnom, vanjezičkom svetu.<br /><br />*<br /><br />Tekstualna ekonomija elementarne pesme.<br /><br />*<br /><br />Kako nove semiotičke sisteme učiniti medijima estetskog izražavanja?<br /><br />*<br /><br />Značenjski preobražaji u apejronističkoj pesmi.<br /><br />*<br /><br />Prema Ivu Bonfoa svest o kraju kao „ključ poezije“.<br /><br />*<br /><br />Kruženje značenja u signalističkoj pesmi.<br /><br />*<br /><br />Apejronistička pesma – pev uznemirenog jezika.<br /><br />*<br /><br />Da li, zaista, „svako traženje ima svoje granice“?<br /><br />*<br /><br />Iz dodira reči i stvari – fenomenološka pesma.<br /><br />*<br /><br />Svetlucanje čarovitog jezičkog ambisa u apejronističkoj poeziji.<br /><br />*<br /><br />„Pesma doista predstavlja neku vrstu mašine za proizvodnju pesničkog stanja pomoću reči.“<br /><br />(Valeri)<br /><br />*<br /><br />Metajezička funkcija signalističkog dela.<br /><br />*<br /><br />Selekcija elemenata stvarnosti i njihovo spajanje u šokantne slike u aleatornoj poeziji.<br /><br />*<br /><br />Pesničko delo je samo po sebi jedinstvena, višeslojna i neponovljiva struktura.<br /><br />*<br /><br />Da li se može sa punom sigurnošću tvrditi da lepota više nije „objektivno postojeći kvalitet umetnosti“?<br /><br />*<br /><br />Zavodljiva hermetičnost apejronističkog teksta.<br /><br />*<br /><br />„U elektronsko doba kada se naš centralni živčani sistem tehnološki produžuje da bi nas povezao s čitavim ljudskim rodom i da bi čitav ljudski rod sjedinio s nama, mi nužno sudelujemo, dubinski, u posledicama svake svoje akcije.“<br /><br />(Makluan)<br /><br />*<br /><br />Oblici nesputanih jezičkih energija, izmešanih slika i značenja u apejronističkoj pesmi.<br /><br />*<br /><br />Ljudsko obličje duboko je ucrtano u svet stvari; čovek živi opkoljen stvarima, diše sa stvarima.<br /><br />*<br /><br />Da li se čovekova bit u krajnjoj liniji može poistovećivati sa stvarima?<br /><br />*<br /><br />Osamostaljeni semantički elementi u mozaičkoj strukturi apejronističke pesme.<br /><br />*<br /><br />U jeziku nema potpunog već samo aproksimativnog (približnog) razumevanja.<br /><br />*<br /><br />Demontaža tradicionalne pozicije književnosti već u prvoj scijentističkoj fazi signalizma.<br /><br />*<br /><br />Može li se vizuelna poezija odrediti samo kao „puka igra znakova“ koja ne proizvodi smisao i značenje?<br /><br />*<br /><br />Neprekidni jezički dinamizam apejronističke pesme.<br /><br />*<br /><br />Ponovljivost igre – jedno od njenih suštinskih svojstava.<br /><br />*<br /><br />Nepostojanje izvornih poriva za menjanje i obnavljanje sveta, jezika i pesme kod tradicionalističkog pesnika.<br /><br />*<br /><br />Da li se u konkretnoj poeziji u potpunosti može negirati subjektivnost i ekspresivnost?<br /><br />*<br /><br />Ka maksimalnoj upotrebi izzglobljenog jezika u apejronističkoj pesmi.<br /><br />*<br /><br />„Izraz ‘opštilo je poruka’ znači, sa stanovišta elektronskog doba, da je stvorena jedna potpuno nova sredina. (…) Tehnologije počinju da vrše funkciju umetnosti po tome što u nama bude svest o psihičkim i društvenim posledicama tehnologije.“<br /><br /> (Makluan)<br /><br />*<br /><br />Kako iz haosa naše civilizacije, neodređenih, najčešće suprotstavljenih ideja i opštih mesta, stvaralačkim putem naznačiti suštastveni lik čoveka?<br /><br />*<br /><br />U signalizmu: istraživanje i iskušavanje do krajnjih granica verbalnog i likovnog medija, izvan međa ustaljenog poimanja značenja i smisla.<br /><br />*<br /><br />Magična čarolija jezika i oniričke, prerefleksivne slike u apejronističkoj pesmi, neuhvatljive i nemerljive bilo kakvim racionalnim oruđem.<br /><br />*<br /><br />Imaju li dela u drugim književnim rodovima takvu autonomiju i samovlasnost kao što je ima pesma?<br /><br />*<br /><br />Po Rilkeu nijedna reč u pesmi nije identična sa istom rečju koju koristimo u svakodnevnom govoru.<br /><br />*<br /><br />U scijentizmu jedna nova, nepoznata i nepojamna, tek naslućivana kosmička dimenzija čoveka i sveta.<br /><br />*<br /><br />Može li jezik da bude samo „praktična, stvarna svest“ čija je osnovna funkcija ostvarivanje mogućnosti za ljudsku komunikaciju, razumevanje i tumačenje stvarnosti?<br /><br />*<br /><br />Afektivno zračenje (i značenje) izlomljenih slika svemira i stvari u apejronističkoj pesmi.<br /><br />*<br /><br />Da li je tačna tvrdnja da se sa ukidanjem verbalnog govora (jezika) ukida i mogućnost da čovek „iskaže neki smisao kako za sebe tako i za druge“?<br /><br />*<br /><br />Tačno je da čovek kao misao i kreativno biće ima svoj izdan u jeziku, ali u jeziku shvaćenom u najširem smislu, a ne samo u njegovoj verbalnoj (govornoj) strukturi.<br /><br />*<br /><br />„Svest nije verbalan proces.“<br /><br /> Makluan<br /><br />*<br /><br />„Reči su elektronskoj tehnologiji potrebne isto toliko malo kao što su digitalnom računaru potrebne brojke.“<br /><br /> Makluan<br /><br />*<br /><br />Nova kreativna sredstva, novi inspirativni izvori otvoreni i pospešeni oruđem elektronske civilizacije, otkrićima u genetici, prodorima u kosmos. Rađanje novih, neslućenih oblika, formi i grana umetnosti. Stvaralačka eksplozija u dvadeset i prvom veku. Vreme signalizma.<br /><br />(1975–2003)<br /><br /></span>Miroljub Todorovichttp://www.blogger.com/profile/08722630911818111543noreply@blogger.com0